Foto: Rojters
Rat u Ukrajini ušao je u 48. dan. Borbe se vode na istoku zemlje. Austrijski kancelar Karl Nehamer nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rekao je da razgovor nije ostavio mjesta optimizmu. Šef ruske diplomatije poručuje da neće biti prekida vatre do postizanja konačnog sporazuma. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski strahuje od upotrebe hemijskog oružja. Prema podacima UN-a, od početka rata tu zemlju napustilo je 4,5 miliona ljudi. Skoro dvije-trećine ukrajinske djece je raseljeno od početka ruske invazije na Ukrajinu, a skoro polovina djece koja je ostala u Ukrajini može da se suoči sa glađu.
Borbe u istočnoj Ukrajini će se intenzivirati u naredne dvije do tri nedjelje dok Rusija nastavlja da preusmjerava svoje napore na tom području, objavilo je danas britansko Ministarstvo odbrane u redovnom biltenu, prenosi Rojters.
Ruski napadi su i dalje fokusirani na ukrajinske položaje u blizini Donjecka i Luganska, uz dalje borbe oko Hersona i Mikolajiva i ponovni napad prema Kramatorsku, saopštila je britanska vojna obavještajna služba.
U izvještaju se takođe navodi da ruske snage nastavljaju da se povlače iz Bjelorusije kako bi se prerasporedile kao podrška operacijama u istočnoj Ukrajini.
Bojčenko: U Mariupolju poginulo više od 10.000 civila
Više od 10.000 civila poginulo je u ruskoj opsadi Mariupolja, rekao je gradonačelnik tog lučkog grada Vadim Bojčenko. U telefonskom razgovoru za Asošijeted pres, Bojčenko je rekao da su leševi “tepisi po ulicama našeg grada” i da bi broj poginulih mogao biti više od 20.000.
Dodao je da su ruske snage donijele mobilnu opremu za kremaciju u grad kako bi zbrinule tijela i optužio ih da odbijaju dopustiti pristup humanitarnim konvojima u pokušaju da prikriju pokolj.
Ukrajina: U ponedjeljak humanitarnim koridorima prošlo više od 4.300 ljudi
Ukupno 4.354 ljudi evakuisano je iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore u ponedjeljak, uključujući 556 iz Marijupolja, navela je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk u servisu za razmjenu poruka Telegram, prenosi BBC.
Marijupolj je bio među devet humanitarnih koridora dogovorenih sa Rusijom u ponedjeljak za evakuaciju ljudi iz oblasti na istoku.
UNICEF: Raseljeno dvije trećine djece
Skoro dvije trećine ukrajinske djece je raseljeno u posljednjih šest sedmica koliko traje ruska invazija na Ukrajinu, a skoro polovina djece koja je ostala u Ukrajini može da se suoči sa glađu, kazao je direktor UNICEF-a za hitne situacije Manuel Fonten. Ujedinjene nacije su utvrdile da je 142 djece od početka rata poginulo, mada je taj broj sigurno mnogo veći, saopštio je Unicef.
Od, kako se procjenjuje, 3,2 miliona djece koja su ostala u svojim domovima, skoro polovina bi mogla da se nađe u riziku da nema dovoljno hrane. Napadi na vodovodnu infrastrukturu i nestašice struje su ostavili, kako se procjenjuje, 1,4 milion ljudi bez pristupa vodi u Ukrajini. Još 4,6 miliona ljudi ima samo ograničen pristup vodi – kazao je Fonten u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN.
On je precizirao da je 2,8 miliona djece raseljeno unutar ukrajinske teritorije, a dva miliona su izbjeglice u drugim državama, prenio je AP.
U međuvremenu, ukrajinski ambasador u UN, Sergij Kislica, tvrdio je da je Rusija odvela više od 121.000 djece iz Ukrajine i navodno je izradio nacrt zakona za pojednostavljenje i ubrzanje procedura usvajanja.
Fontejn je rekao da za sada “nema dokaza” za takve optužbe, ali da će UNICEF istražiti stvar.
Zelenski: Ruske snage bi mogle da upotrijebe hemijsko oružje
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je sinoć u video obraćanju da bi ruske snage mogle da upotrijebe hemijsko oružje u Ukrajini, ali nije rekao da li je hemijsko oružje već korišćeno, prenosi Rojters.
U ponedjeljak su iznijeti nepotvrđeni izvještaji koji sugerišu da je hemijsko oružje korišćeno u južnoj ukrajinskoj luci Mariupolju, koja je pod opsadom ruskih snaga.
Australija o navodima o hemijskom oružju u Ukrajini: Ekstremno zabrinjavajuće
Australijska šefica diplomatije Maris Pejn komentirala je izvješća o mogućem kemijskom napadu u Mariupolju.
Čuli smo za ekstremno zabrinjavajuće izvještaje iz Ukrajine koji se odnose na rusko korištenje hemijskog oružja u Ukrajini. Budu li potvrđeni, radiće se o ogromnom kršenju međunarodnog prava i novom dokazi da su Putin i Rusija spremni na apsolutno kršenje svake vrijednosti i svakog pravila utemeljenog na globalnom poretku, koji nas je tako dobro služio decenijama. Australija će raditi s partnerima na utvrđivanju vjerodostojnosti tih izvještaja – dodala je.rekla je Pejn.
Tras: London će pozvati Putina i njegov režim na odgovornost
Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras rekla je da će London “pozvati Putina i njegov režim na odgovornost” ako se dokaže da su ruske snage koristile hemijsko oružje za napad na grad Mariupolj na jugu Ukrajine, prenosi BBC.
Njeni komentari dolaze nakon što je puk Azov ukrajinskih oružanih snaga rekao da su vojnici počeli da osjećaju vrtoglavicu i da imaju problema sa disanjem nakon što je na njih bačena “otrovna supstanca nepoznatog porijekla” iz ruskog drona.
Velika Britanija je izrazila zabrinutost da bi Moskva mogla da upotrijebi municiju od bijelog fosfora u bombardovanju grada.
Nehamer pesimista po pitanju „logike rata“ ruskog predsjednika
Austrijski kancelar Karl Nehamer, prvi evropski lider kojeg je Vladimir Putin primio od početka ruske invazije na Ukrajinu, izjavio je da je “pesimista” po pitanju “logike rata” ruskog predsjednika.
Ako me sada pitate da li sam optimista ili pesimista, onda sam prilično pesimista. Ne treba da gajimo iluzije. Predsjednik Putin je masovno ušao u logiku rata i ponaša se u skladu sa tim“ u nadi da će zabilježiti „brzi vojni uspjeh“ – rekao je Nehamer novinarima poslije sastanka.
Austrijski kancelar je dodao da postoji slabo interesovanje ruske strane „za direktan sastanak“ sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Francuska policija u Ukrajini istražuje ratne zločine
Francuski policajci doputovali su u Lavov na zapadu Ukrajine, kako bi s ukrajinskim kolegama učestvovali u “istrazi o ratnim zločinima počinjenim u okolini Kijeva”, saopštio je u ponedjeljak francuski ambasador u Ukrajini.
Ovo je prvi strani tim koji pruža takvu pomoć – objavio je na Tviteru ambasador Etjen de Ponsen.
Izvor: Agencije, Rojters, BBC, CNN
Ni iz četvrtog pokušaja fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji bodove u Ligi nacija.
“Sokoli” su večeras, u Kardifu, poraženi od Velsa sa 1:0.
Za tim Roberta Prosinečkog to je šesti vezani poraz, računajući one iz pripremnog perioda protiv Belgije i Gruzije.
Mnogo više od svih tih poraza brine igra naše selekcije koja je večeras bila ispod svakog nivoa. Crna Gora je tokom čitavog meča bila u podređenom položaju, Vels je dominirao pod dirigentsom palicom Harija Vilsona.
Vezista Fulama kreirao je šanse, a onda je u 35. minutu iznudio penal. Isti je, nakon minut, uspio i da realizuje i donese pobjedu svojoj ekipi.
Tek početkom nastavka “sokoli” su bili nešto agresivniji, rezervista Radulović pogodio je prečku, no sve je to bilo kratkog daha. “Zmajevi” su nastavili da dominiraju i potpuno rutinski su meč priveli kraju.
Posljednje dvije utakmice u ovogodišnjem izdanju Lige nacija “sokoli” će odigrati na svom terenu i to u novembru – protiv Islanda i Turske.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Na sjeveru, ujutru i tokom noći, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 16, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.