Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.

U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.

Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.

Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.

Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.

Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.

Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.

Izvor: Beta

Ujedinjeno Kraljevstvo, iako više nije članica Evropske unije (EU), želi da pomogne Crnoj Gori da se približi Uniji, jer zna koliko vrijednosti može donijeti zemljama poput Crne Gore, poručila je nova specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za region Zapadnog Balkana Karen Pirs.

Pirs je, u video obraćanju snimljenom tokom prve zvanične posjete Crnoj Gori, kazala da joj je stalo do zemalja Zapadnog Balkana i da je radila na njima tokom različitih faza svoje karijere.

Ona je rekla da joj je ovo prva posjeta Crnoj Gori i da je za sada veoma impresionirana.

Ne samo zadivljujućim pejzažima, već i nevjerovatnim napretkom koji Crna Gora postiže na putu ka EU, ali i naravno, kao cijenjenog partnera koji je Crna Gora u NATO savezu – navela je Pirs.

Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo želi da pomogne Crnoj Gori da se približi EU.

Ujedinjeno Kraljevstvo podržava pristupanje Crne Gore EU. Mi, Britanci, više nijesmo članovi EU, ali znamo koliko vrijednosti Unija može donijeti zemljama poput Crne Gore – istakla je Pirs.

Ona je kazala da su oduševljeni napretkom Crne Gore.

Oduševljeni smo što Crna Gora napreduje više od nekih svojih susjeda i samo neka nastavi da napreduje – poručila je Pirs.

Kako je navela, uloga Ujedinjenog Kraljevstva je da pomogne u ekonomskom razvoju.

Takođe pomažemo u borbi protiv ozbiljnog i organizovanog kriminala u lukama, na granici, i blisko sarađujemo sa specijalnim tužilaštvom – dodala je Pirs.

Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađuje sa Crnom Gorom na bezbjednosti i regionalnoj saradnji, i da veoma cijene njen doprinos toj bezbjednosti.

Radimo zajedno na obuci crnogorskih vojnika, dovodimo ih na naše univerzitete, jačamo kapacitete Crne Gore. To je veoma važan zadatak za britansku vladu – navela je Pirs.

Ona je kazala da će u oktobru Ujedinjeno Kraljevstvo imati čast da bude domaćin Samita Berlinskog procesa.

Želimo da ostvarimo napredak u evroatlantskoj integraciji regiona, da dopunimo ono što je već urađeno na putu ka EU, i da pomognemo Crnoj Gori i njenim susjedima u ekonomskom sazrijevanju i želimo da nam se pridružite na svjetskoj sceni – istakla je Pirs.

Ona je rekla da se raduju dolasku crnogorskih zvaničnika u London, zajedno sa ostalima sa Zapadnog Balkana, ističući da će to biti važan samit.

Izvor: Mina

Mlade košarkašice Ženskog košarkaškog kluba “Lovćen” nastavile su sjajan niz, savladavši na gostovanju u Nikšiću ekipu Sutjeske rezultatom 54:40.

U uzbudljivoj i borbenoj utakmici, Cetinjanke su još jednom pokazale kvalitet i timski duh, ostvarivši novu važnu pobjedu.

Najefikasnija na terenu bila je Nikolina Vujović, koja je postigla 21 poen. Pratila je Nikolina Tatar sa 18 poena, dok je Ena Ćupić odigrala zapaženu ulogu sa 10 poena i 11 skokova.

Iako su domaće košarkašice pružile jak otpor, Lovćen je odličnom igrom u drugom poluvremenu prelomio utakmicu u svoju korist.

Lovćen je u ovom meču nastupio u sastavu: Ivana Jovović, Slađana Jovović, Martina Perović, Anja Pejaković, Tamara Nikolić, Petra Mihaljević, Nikolina Tatar, Nikolina Vujović, Milica Mihaljević, Ena Ćupić, Milena Luković, Nina Vuksanović, Sunčica Strugar.

Na klupi cetinjskog tima je Vanja Mudreša, a asistira joj Milica Vujačić.

U Centru za rani razvoj Kliničkog centra (KCCG) raste broj dijagnoza autizma, pa je prošle godine postavljeno 167 dijagnoza tog poremećaja, u poređenju sa 105 u 2023. godini, kazao je direktor KCCG Aleksandar Radović.

Centar za rani razvoj KCCG danas u Naučno tehnološkom parku organizuje četvrti simpozijum o poremećajima iz spektra autizma, u susret 2. aprilu, Međunarodnom danu autizma.

Kako je saopšteno iz KCCG, ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma”, nastala je sa idejom upoznavanja autizma iz različtih aspekata, u društvu koje teži jednakim šansama za sve.

Navodi se da je sa simpozijuma poslata jasna poruka da šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.

Radović je na otvaranju simpozijuma kazao da Crna Gora za sada nema registar osoba koje imaju neki od poremećaja iz spektra autizma.

Medicina, po sebi, ne može pružiti trenutni maksimum, bez konkretnog doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru – poručio je Radović.

On je naglasio da je u Centru moguće uraditi kompletnu dijagnostiku zlatnog standarda, kao bilo gdje drugo u razvijenom svijetu.

Međutim, informacije Centra za rani razvoj jesu veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu – rekao je Radović.

On je poručio da će u KCCG uraditi sve što je u njihovoj moći da unaprijede stanje u toj oblasti, svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari.

Podaci Centra za rani razvoj iz januara ove godine kažu da su kolege radile sa 557 djece. Od toga, dječaka je 439, a djevojčica 118 – rekao je Radović.

Kako je naveo, značajan broj te djece i dalje je u procesu dijagnostike, dio odlazi u inostranstvo, a uz to, dio roditelja i staratelja, uslijed stigme i straha, nekada odbija da prihvate postavljenu dijagnozu, pa je to proces koji potraje.

Radović je istakao da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste.

Tokom 2023. godine, postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle, 2024. godine bilo ih je 167 – naveo je Radović.

On se zahvalio zaposlenima Centra za rani razvoj, koji, kako je naglasio, i pored ograničenih kapaciteta, požrtvovano rade.

Kako je saopšteno iz KCCG, u Centru je 26 zaposlenih, od čega tri psihijatra, tri logopeda, po jedan defektolog-somatoped, defektolog-oligofrenolog, kao i klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije medicinske sestre sa visokom školom i šest zdravstvenih tehničara, uz troje zaposlenih iz administracije.

Milena Cojić iz Ministarstva zdravlja kazala je da je Vlada u oktobru 2023. godine, uz veliku pažnju stručne zajednice, usvojila Strategiju ranog razvoja djeteta 2023-2027.

U posljednjim godinama, u Crnoj Gori je prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja – kazala je Cojić.

Kako je rekla, Strategija ranog razvoja djeteta je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem uzrastu.

Posebno važno je što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivnosti usmjerenih ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma – istakla je Cojić.

Ona je navela da kroz različite obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge, kao i kroz sistem podrške porodicama, ta strategija ima za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva.

Cojić je dodala da će Ministarstvo zdravlja nastojati da rješava izazove po pitanju kadra, kao i u pružanju podrške djeci u tretmanima koji su zasnovani na naučnim metodama.

Specijalistkinja dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj, Iva Ivanović, naglasila je da su rana intervencija, individualizovani pristupi i kontinuirano obrazovanje stručnjaka ključni za poboljšanje kvaliteta života osoba sa autizmom.

Ovaj skup je za nas mnogo više od stručnog događaja. On je prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva, učimo jedni od drugih i zajednički tražimo bolje načine da razumijemo i podržimo osobe iz spektra autizma i njihove porodice – kazala je Ivanović.

Ona je pojasnila da poremećaj iz spektra autizma predstavlja neurorazvojno stanje koje utiče na način na koji pojedinci percipiraju svijet, komuniciraju i interaguju s drugima.

Još ne znamo zašto nastaje autizam, ali rezultati naučnih istraživanja govore da kombinacija genetskih i faktora sredine doprinosi njegovom razvoju – rekla je Ivanović.

Ona je istakla da osobe sa autizmom često imaju komorbiditete, odnosno pridružena stanja, koja su češće razlog otežanog životnog funkcionisanja nego sam autizam.

Iz KCCG su kazali da će na simpozijumu domaći stručnjaci održati stručna predavanja o savremenim naučno-stručnim, ali i društvenim saznanjima o autizmu.

Pored predavanja, uz diskusije i kroz kroz igru, dijeliće iskustva što je ujedno i prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma – kaže se u saopštenju.

Izvor: Mina

Rusija ozbiljno pristupa američkim prijedlozima o Ukrajini, ali ih ne može prihvatiti u obliku u kojem su trenutno ponuđeni, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u intervjuu, javljaju svjetski mediji.

Predložene modele i rješenja doživljavamo vrlo ozbiljno, ali ni mi ne možemo sve to prihvatiti kako jest. (…) Sve što trenutno postoji jeste pokušaj pronalaska nekakve sheme koja bi omogućila, prema američkom viđenju, najprije postizanje prekida vatre – objasnio je Rjabkov.

Tramp spomenuo rok za početak primirja

Prema njegovim riječima, nakon toga bi uslijedio prelaz na neke druge modele i sheme u kojima, kako procjenjuje, trenutno nema mjesta glavnom zahtjevu Rusije – rješavanju problema povezanih s uzrocima sukoba.

Upravo to u potpunosti nedostaje i to se mora prevladati – naglasio je Rjabkov.

Kako je dodao, Moskva ima duboko i temeljito razrađen skup vlastitih prioriteta i pristupa ovom pitanju, koji su, među ostalim, bili u fokusu ruske pregovaračke ekipe na nedavnim pregovorima u Rijadu, prenosi ruska državna novinska agencija RIA.

Prekid vatre i napadi na infrastrukturu

Podsjetimo, 18. ožujka predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp razgovarali su telefonski. Tom je prilikom ruski čelnik pozitivno reagovao na ideju o međusobnom odustajanju sukobljenih strana u Ukrajini od napada na objekte energetske infrastrukture na 30 dana te je dao odgovarajuću naredbu vojsci. Naknadno je Volodimir Zelenski izjavio da kijevske vlasti podržavaju taj predlog.

Zatim su 24. marta u Rijadu održani pregovori stručnih timova Rusije i SAD-a, nakon kojih su se predstavnici dviju zemalja dogovorili da će razviti mehanizam zabrane takvih napada. U objavljenom popisu energetskih objekata koje strane tokom primirja ne bi smjele napadati našli su se rafinerije nafte, naftovodi i plinovodi, skladišta, elektrane, trafostanice, transformatori, razdjelnici, nuklearne elektrane i brane hidroelektrana.

Optužbe za kršenje dogovora

I Moskva i Kijev jedni druge optužuju za kršenje dogovora.

Rusi su Ukrajinu optužili da su, samo nekoliko sati nakon razgovora Putina i Trumpa, ukrajinski borci napali stanicu za crpljenje nafte Kavkaska u Krasnodarskom kraju te su ih optužili za još napada nakon toga. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da su ti potezi Kijeva najbolji pokazatelj da režim Volodimira Zelenskog nije sposoban za dogovor.

I Ukrajinci su Ruse optuživali za slične napade.

Izvor: Pobjeda

U blizini grada Grindavik na Islandu danas se dogodila erupcija vulkana. To se dogodilo samo nekoliko sati nakon što je evakuisan dio grada i banja Plava laguna.

Plamen i dim se šire, a vulkanska pukotina otvorila se u blizini Grindavika, u kojem je ispražnjeno oko 40 kuća, javila je državna televizija Islanda.

Zajednica, koja se nalazi na poluostrvu Rejkjanes, evakuisana je i prije godinu dana kada je vulkan proradio.

Smatra se da se izlivanje lave iz tog vulkana posljednji put dogodilo prije 800 godina.

Sirene su se oglasile u Grindaviku, a ispražnjena je i obližnja geotermalna banja Plava laguna, jedna od najvećih turističkih atrakcija Islanda.

Pukotina je sada duga oko 500 metara i probila je zaštitnu barijeru sjeverno od Grindavika. Pukotina nastavlja da raste i mogla bi da nastavi da se otvara južnije – navodi se u saopštenju islandske meteorološke službe.

Protok magme je počeo oko 6:30 po lokalnom vremenu praćen intenzivnim zemljotresom sličnim prethodnim erupcijama.

Island se nalazi iznad vulkanskog žarišta u sjevernom Atlantiku.

Najrazorniji incident u posljednje vrijeme bila je erupcija vulkana Ejafjalajokul 2010. godine, koja je izbacila oblake pepela u atmosferu i mjesecima remetila transatlantski vazdušni saobraćaj.

Izvor: Beta /AP