Maša Leković
Ovo je slatka priča o mladoj poslastičarki Maši Leković, djevojci sa Cetinja, spremnoj za velike izazove.
Pečenje kolača oduvijek je bio njen kreativni izlaz, ali bez stručnog obrazovanja, sve što je Maša mogla da napravi bili su kolačići za ukućane i prijatelje.
Prvi kolač koji sam napravila bio je veoma jednostavan, ledena kocka – ispričala je za Radio Cetinje, sedamnaestogodišnja Cetinjanka, učenica trećeg razreda smjera poslastičarstvo.
Svoju ljubav prema slatkom zadovoljstvu, mirisima čokolade, vanile i kremova, nosi još od djetinjstva.
Maša je posvećena svom cilju, da pravi poslastice koje će stvarati uspomene i izmamiti osmjehe. Vode je, kazala je, ljubav i strast prema poslatičarstvu.
Morate da vježbate, i radite na svojim vještinama, svaki dan. Ljubav prema poslasticama nije dovoljna da bi neko bio dobar poslastičar. Mislim da je ključ u radoznalosti i uzbuđenju kada vidite što ste napravili.
Prema Mašinim riječima, majka je bila je pokretačka snaga njene motivacije.
Sa majkom sam počela da pravim kolače. Zbog nje sam zavoljela ovaj zanat. Natjerala me da rizikujem i „izađem”, da vjerujem u sebe, i svoje sposobnosti. Moja Kiki zna kada treba da me „pogura“, ili donese odluku umjesto mene – kazala je mlada poslastičarka.
Eksperimentiše iznova i iznova, sa različitim receptima. Manje brašna, više putera, duže vrijeme pečenja, al Maša kaže da je važno da trud dobije smisao.
Često isprobavam nove, neobične ukuse, i kombinujem ih kako bih stvorila zanimljiva jela. Kada spremam za sebe mnogo volim da eksperimentišem. Volim i da malo promijenim recept. Ljudi se iznenade kada upotrebim sastojak koji ne očekuju – ispričala je Maša.
Kvalitet sastojaka jeste na prvom mjestu. Međutim, pravilo “manje je više”, moram istaći. Uče nas u školi da je umijeće odabrati manje sastojaka, od kojih će jedan da istakne aromu cijelog deserta – objasnila je Maša.
Ova mlada Cetinjanka smatra da pravljenje hrane ne funkcioniše na osnovu “komadića papira”.
Važno je biti kreativan, al mislim da je najvažnija ljubav sa kojom se nešto radi. Ukus i izgled poslastice nešto su što se ne odvaja, ali bez ljubavi prema zanatu, uspjeh je teško ostvarljiv. Onda svemu dodate maštu i pažnju, i one učine da poslastice ne budu samo ukusne, već i neodoljive – kazala je Maša.
Maša je djevojka koja slijedi san da bude uspješna i poznata poslastičarka koja će stvoriti svoj prepoznatljiv brend, baš ovdje na Cetinju, u Dolini Bogova.
Svi smo ponosni na nešto što stvorimo, crtež ili pletene kreacije. Svejedno. Tako i ja, kada napravim neko jelo, ili kolač, koji oduševi moju porodicu i prijatelje, osjetim posebno zadovoljstvo. Želim da pravim torte i kolače kojima će se ljudi vraćati kada ih jednom probaju. Poslastice za sve koji uživaju u slatkim zalogajima. Čizkejk je moj omiljeni desert, jer je osvježavajući, neodoljiv kremast kolač, a punog ukusa.
Plan joj je, kaže, da priprema veliki broj kolača i torti najrazličitijih ukusa i oblika, ali Maša neće da žuri, ići će baš onako kako treba, stepenicu po stepenicu, i savlada sve tajne i misterije ovog slatkog zanata, jer voli da sve ide prirodnim tokom.
N. Kašćelan
Na inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića, na Cetinju je održana 12. Sjednica trećeg saziva Senata Prijestonice na temu trenutne sitacije u tom gradu, a povodom tragedije od 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjedniksa, Sjednica je počela minutom ćutanja kojim je odata počast nevino stradalim žrtvama tragedije.
Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković upoznao je članove Senata sa zaključcima koje je donijela Skupština Prijestonice 10.01.2025. godin – navodi se u saopštenju.
Na sjednici je analizirana aktuelna situacija u gradu, kao i mjere i aktivnosti koje preduzimaju svi nadležni organi.
Senat će nastaviti da prati realizaciju programa psihosocijalne podrške, unaprjeđenja mentalnog zdravlja, kao i aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje bezbjednosne situacije u Prijestonici – zaključuje se u saopštenju.
Ostvarenje zagrebačkog reditelja Nebojše Slijepčevića o otmici u Štrpcima nominovano je za još jedno veliko filmsko priznanje.
Ovog puta, za ono najveće, najznačajnije u svijetu filma – Oskar.
Film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” nominovan je u kategoriji najbolji igrani film.
Podsjetimo, pomenuto ostvarenje je komisija Filmskog centra Crne Gore odbila da sufinansira. Tako je naša država propustila veliku šansu da bude među koprodukcijama, zajedno sa Hrvatskom, Slovenijom, Bugarskom i Francuskom.
“Čovjek koji nije mogao šutjeti” prethodno je nagrađen na Kanskom festivalu i prilikom dodjele Evropskih filmskih nagrada, a bio je i u užem krugu kandidata za Zlatni globus.
Radnja filma dobro nam je poznata – voz koji je 1993. godine putovao na relaciji Beograd – Bar zaustavili su naoružani članovi srpskih paramilicija u Štpcima. U prisustvu više stotina putnika, iz voza je izvedeno 19 putnika muslimana, čemu se niko nije suprotstavio. Niko osim nekadašnjeg oficira JNA Toma Buzova. Upravo on je – čovjek koji nije mogao šutjeti.
U tom ostvarenju uloge tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina. Scenario je takođe napisao Slijepčević.
Priliku da pogleda pomenuti film, nedavno je imala publika u Domu kulture u Bijelom Polju, pri čemu je u tom gradu upriličen i dijaloški forum pod nazivom “Čovjek koji nije mogao šutjeti”.
Izvor: Portal Analitika
Kardiolozi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uspješno su ugradili najsavremeniji LBB pejsmejker kod četiri pacijenta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Iz KCCG su kazali da su procedure obavljene bez komplikacija i da su pacijenti u dobrom opštem stanju.
U pitanju je nova vrsta pejsmejkera, sprovodnog sistema srca. Ovi aparati srčanom mišiću isporučuju električne impulse na način koji mnogo više odgovara prirodnom srčanom radu u odnosu na standardne pejsmejkere – objasnili su iz KCCG.
Kako su rekli, pejsmejker se ugrađuje ispod kože u grudnom dijelu, kod pacijenata koji imaju ekstremno usporen srčani rad.
Navodi se da su proceduru izveli kardiolozi Odjeljenja za poremećaje srčanog ritma i elektrofiziologiju srca KCCG, Nikola Pavlović, Stojana Brašanac i Milan Popivoda, uz podršku stručnog konsultanta Svetoslava Kurteva iz Sofije i osoblja angio sale.
Iz KCCG su naglasili da se ugradnja te vrste pejsmejkera prvi put radi u Crnoj Gori.
U pitanju je napredna vrsta aparata od koje će pacijenti imati veću korist u smislu što će se sačuvati što prirodnije funkcionisanje srca u odnosu na aparate koji su do sada ugrađivani – kaže se u saopštenju.
Navodi se da se taj pejsmejker za sada ugrađuje pacijentima koji imaju određene specifične indikacije za tu vrstu pejsmejkera.
Očekujemo da će u perspektivi svi pacijenti, kod kojih postoji indikacija za ugradnju pejsmejkera, dobijati ovakve uređaje – kazali su iz KCCG.
Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta premijera Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore, saopšteno je iz Kabineta premijera Milojka Spajića.
Cilj ove mjere je da, kako je rečeno, do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20%.
Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde. Za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade – navodi se u saopštenju.
Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će, kako se navodi, uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave.
Američki predsjednik Donald Tramp naredio je zvaničnicima da naprave planove za skidanje tajnosti sa dokumenata koji se odnose na tri najvažnija ubistva u istoriji SAD – ubistva Džona Kenedija, njegovog brata Roberta Kenedija i Martina Lutera Kinga.
“Mnogi ljudi na ovo čekaju dugo, godinama, decenijama”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu u Bijeloj kući.
“I sve će sada biti otkriveno”, kazao je.
Naredbom se nalaže najvišim zvaničnicima administracije da u roku od 15 dana podnesu plan za skidanje tajnosti sa dokumenata.
Predsjednik SAD Džon Kenedi ubijen je u Dalasu 1963.godine.
Njegov brat Robert Kenedi ubijen je dok se kandidovao za predsjednika u Kaliforniji 1968. godine, samo dva mjeseca nakon što je Martin Luter King, najpoznatiji američki vođa za ljudska prava, ubijen u Memfisu u Tenesiju.
Godinama od tada, objavljeni su mnogi dokumenti iz istrage, iako su mnogi prepravljani, posebno u vezi sa ubistvom Džona Kenedija.
Prema zvaničnoj verziji, Džona Kenedija je ubio Li Harvi Osvald, marinac veteran, koji je prebjegao u Sovjetski Savez i kasnije se vratio u Sjedinjene Države.
Vladina komisija, zvana Vorenova komisija, utvrdila da je Osvald djelovao sam.
Međutim, pitanja bez odgovora dugo su pratila slučaj i dovela do alternativnih teorija o umiješanosti vladinih agenata, mafije i drugih, a istovremeno su se pojavile i moge neobične teorije zavjere.
Istraživanja javnog mnjenja tokom decenija pokazala su da većina Amerikanaca ne vjeruje da je Osvald jedini ubica.
Američki Kongres je 1992. godine usvojio zakon prema kojem je u roku 25 godina trebalo da budu objavljeni svi dokumenti u vezi sa istragom o ubistvu Džona Kenedija.
I Tramp je u njegovom prvom mandatu, kao i doskorašnji predsjednik Džozef Bajden objavili su gomile dokumenata u vezi sa ubistvom Džona Kenedija, ali hiljade – od ukupno nekoliko miliona – i dalje su djelimično ili potpuno tajni.
Tokom prvog mandata od 2016. godine do 2020. godine, Tramp je obećao da će skinuti tajnost sa svih dosijea, ali je odustao od toga nakon što su ga zvaničnici Centralne informativne agencije (CIA) i Federalnog istražnog biroa (FBI) ubijedili da neki dokumenti ostanu tajni.
U novoj izvršnoj naredbi Trampa navedeno je da nastavak čuvanja tajnosti “nije u skladu sa javnim interesom”.
“Sjajno je što je predsjednik obećanje prenio na papir. To je važno”, rekao je Džeferson Morli, bivši novinar Vašington posta, stručnjak za slučaj ubistva Džona Kenedija i urednik onlajn biltena “Činjenice o Džonu Ficdžeraldu Kenediju” (JFK Facts).
“Međutim, ovaj proces tek počinje. Kako će se to tačno sprovesti, uopšte nije jasno”, rekao je on.
Nedavna objavljivanja dokumenata otkrila su nove detalje o okolnostima oko ubistva, između ostalog i da su agenti CIA opsežno pratili Osvalda.
Pol Landis, 88-godišnji bivši agent Tajne službe koji je bio svjedok atentata iz neposredne blizine, rekao je 2023. godine da je uzeo metak iz automobila nakon što je Kenedi upucan.
Stručnjaci kažu da taj detalj komplikuje zvaničnu priču da je jedan metak pogodio i predsjednika i guvernera Teksasa Džona Konlija, koji se vozio u koloni i preživio je pucnjavu.
Morli kaže da su nove informacije dovele u sumnju teoriju da je Osvald djelovao sam.
Predviđa da bi potpuno objavljivanje svih redigovanih dokumenata moglo značajno da doprinese saznanjima o ubistvu.
Ali, primijetio je, da će CIA i drugi bezbjednosni zvaničnici nastojati da održe određeni nivo tajnosti.
“Ova priča nije završena”, rekao je on.
Tokom ceremonije potpisivanja naredbe u Bijeloj kući u četvrtak, Tramp je zatražio da se olovka kojom je potpisao dokument preda Robertu Kenediju Mlađem, sinu Roberta Kenedija i bratancu Džona Kenedija.
Tramp je imenovao Roberta Kenedija Mlađeg, koji ga je podržao u predsjedničkoj kampanji, za državnog sekretara za zdravstvo.
Robert Kenedi Mlađi dugo godina dovodi u sumnju zvaničnu priču o ubistvu njegovog strica, kao i o ubistvu njegovog oca, Roberta Kenedija.
On tvrdi da CIA stoji iza ubistva i njegovog strica i njegovog oca.
Roberta Kenedija ubio je u plesnoj dvorani u Los Anđelesu Sirhan Sirhan, Palestinac ljut zbog američke podrške Izraelu.
Robert Kenedi Mlađi razgovarao je sa Sirhanom u zatvoru i izjavio je da ne vjeruje da je on ubio njegovog oca, iako drugi članovi porodice Kenedi odbacuju tu tvrdnju.
Martina Lutera Kinga ubio je bijeli nacionalista Džejms Erl Rej.
Članovi porodice King tvrde da Rej nije djelovao sam i da je bio dio veće zavjereničke grupe.
IZVOR: RTCG
Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?” neće odustati od protesta sve dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi povodom tragedije na Cetinju, poručio je Milo Perović iz te grupe studenata.
Novi protest koji “Kamo Śutra?” organizuje povodom tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba, biće održan sjutra ispred Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Perović je kazao da na sjutrašnjem protestu neće biti novih zahtjeva.
„Ostali smo privrženi i dosljedni dosadašnjim zahtjevima, zato što se vlast nije oglašavala povodom njih, niti je napravljen bilo kakav korak ka njihovom ispunjenju“, rekao je Perović agenciji MINA.
On je poručio da je grupa „Kamo Śutra?” beskopromisna po pitanju zahtjeva.
„Što se tiče sjutrašnjeg protesta, mogu da kažem da to neće biti posljednji protest, jer mi nećemo odustati dok se naši zahtjevi ne ispune“, istakao je Perović.
On je poručio da studenti nastavljaju vid građanske borbe koju su započeli.
Perović je naveo da ne bi ni započinjali tu borbu da su bili spremni da lako odustanu i da su podložni zastrašivanjima, kojih je, kako je dodao, i bilo.
Prema njegovim riječima, sjutrašnji protest biće u istom duhu kao i do sada, gdje je planirano i 13 minuta tišine zbog odavanja počasti žrtvama zločina na Cetinju.
Perović je najavio da grupa „Kamo Śutra?” planira nove akcije u sklopu protesta, ali nije rekao šta će konkretno biti te nove aktivnosti.
„Mlada smo ekipa i kretivni smo i sve će biti ispoljeno u narednom periodu“, rekao je Perović.
Upitan zašto je za sjutrašnji protest planirana šetnja do zgrade Skupštine, on je kazao da je razlog to što je ta institucija prava adresa za izražavanje građanskog bunta i za protestovanje.
„Zato što je Skupština i tijelo u kojem će biti izglsavani zakoni koji se tiču naših zahtjeva, kada Vlada bud ušla u implementiranje naših zahtjeva“, naveo je Perović.
On je istakao da je jedan od razloga i razbijanje monotonosti i dinamika protesta.
Perović je naveo da je na prošlom protestu bilo oko deset hiljada osoba i dodao da očekuju da sjutra bude još više ljudi.
„Očekujemo da na novom protestu bude još više ljudi, da se još više građanski omasovimo, da bismo zaista imali iza sebe jednu ozbiljnu i iskrenu kritičnu masu“, dodao je Perović.
On je istakao da žele da na protestu bude više mladih ljudi i pozvao studente da se pridruže protestima.
„Znam da ima mnogo mladih ljudi koji možda nijesu imali do sada dovoljno petlje i hrabrosti da budu sa nama na ulici, a koji nas suštinski podržavaju“, naveo je Perović.
Upitan da li očekuju da premijer Milojko Spajić do 1. februara saopšti šta je urađeno po pitanju bezbjednosti građana, na šta su ga pozvali iz grupe “Kamo Śutra?”, Perović je odgovorio da ostaju otvoreni da vide šta će biti sa tim njihovim pozivom i zahtjevom.
„Da uopšte ne očekujemo ne bismo onda taj zahtjev ni uputili, ne bismo ni pozvali premijera da to uradi“, rekao je Perović.
On je ocijenio da je Spajić, kao premijer, dužan da se na konferenciji za novinare obrati javnosti o akcijama i djelovanju države i državnih organa po pitanju zločina na Cetinju.
IZVOR: Mina