Neformalna studentska grupa “Kamo śutra”, koja je organizovala proteste nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, objavila je da prestaje sa djelovanjem.

Kažu da sa brojem aktivnih članova više nisu mogli da garantuju da mogu organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan.

Ističu da je jedini cilj njihovog djelovanja bio suzbijanje nasilja. Ta grupa je, između ostalog, tražila i smjene potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Rekli su da borba njihovog kolektiva nije uspjela jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, “što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća”.

Tvrde, između ostalog, i da članovi njihovog kolektiva trpe svakodnevne prijetnje

Izvor: Vijesti

Nikola Vučević imao je još jednu noć za pamćenje – 200. dabl-dablom u dresu Bulsa izjednačio je rekord franšize iz Ilinoja isključivo u NBA ligi, koji je držao Skoti Pipen, i to sa 530 utakmica manje.

Naš centar šutirao je trojke 2/3 i postao prvi centar ekipe koji je dao 500 trojki, a u tom društvu je još šest igrača – Džordan, Pipen, Ben Gordon, Kobi Vajt i Zek LaVin.

U finišu važne i zahtjevne utakmice sa Portlandom, koju je Čikago dobio 118:113, Vučević je uhvatio 10. skok, desetak sekundi prije nego što je na semaforu bilo 2:00 do kraja, nakon čega se razvila sjajna akcija Vajt-Gidi-Buzelis i trojka mladog Litvanca, za njegov prvi NBA dabl-dabl u karijeri (12 poena, 12 skokova).

Još jedan trenutak za poštovanje, pošto je Vučević u društvu svega devet igrača u istoriji najjače košarkaške lige svijeta sa makar 200 utakmica sa dabl-dabl učinkom u dresovima dviju franšiza.

U Orlandu je ostvario 354, drugi je iza Hauarda (457, O’Nil je treći sa 226), a ispred Baranina i legendarnog saigrača Majkla Džordana iz zlatne ere Bulsa je samo Artis Gilmor – još jedna ikona vjetrovitog grada, koji je dres Bulsa nosio od 1976. do 1982. godine i ponovo 1987, i sakupio 288 mečeva sa dvocifrenim brojkama u dvije statističke kolone.

Drago mi je da sam stigao do te brojke. Ne pratim to i nisam ni bio svjestan toga dok mi nisu rekli, ali lijepa brojka i uvijek je čast kada stigneš tako velikog igrača kao što je Skoti Pipen, koji je legenda ne samo Čikaga, nego košarke generalno – kazao je Vučević u razgovoru za RTCG i istakao zaštitu obruča kao jedan od svojih najvećih kvaliteta.

I u odbrani i u napadu to je jedna od mojih obaveza – da, kao visoki igrač, kontrolišem skok i da budem u tome među glavnima u ekipi. Ako se odbranimo, ali ne dođemo do lopte poslije toga, nismo ništa uradili. Trudim se da to održavam na najvišem mogućem nivou.

Naš centar imao je fenomenalno veče i ponovo bio među najboljima na parketu. Utakmicu je završio sa 31 poenom i 12 skokova, po dvije asistencije, blokade i pogođene trojke.

Vučević je bio sjajan, krenuo je perfektno večeras u napadu. Mislim da su momci odradili dobar posao proigravajući ga. Pokušavali smo možda i previše da ga forsiramo, i neke od izgubljenih lopti su bili pokušaji da mu dodamo loptu. Ali, momci su željeli da ga pronađu jer je stvarno bio dobar u napadu. Vučević je kroz cijelu karijeru bio igrač koji redovno bilježi dabl-dabl. Nije me iznenadilo ovo što je dostigao večeras. Svakako, u napadu je odlično počeo tu prvu polovinu utakmice i to je odredilo dalji tok – kazao nam je trener Čikaga, Bili Donovan.

Naš reprezentativac utakmicu je otvorio perfektno. Za osam minuta u prvoj četvrtini postigao je 13 poena i stavio do znanja mladom, 218 cm visokom centru Blejzersa, Donovanu Klinganu, da se neće naigrati u Junajted centru.

Izvor: RTCG

Snabdijevanje vodom biće danas obustavljeno u dijelu naselja Bajice (donjem selu) u terminu od 12 do 15 sati, saopšteno je iz gradskog Vodovoda.

Kako navode, razlog obustave je intervencija na vodovodnoj mreži u sklopu početka rekonstrukcije vodovodne mreže u preostalom dijelu naselja Bajice.

Komitet za ljudska prava UN zabrinut je zbog informacija o postojanju korupcije, posebno u oblasti pravosuđa, ali i zbog činjenice da za sada nema mnogo pravosnažnih presuda koje uključuju visoke državne zvaničnike.

Crna Gora mora ubrzati okončanje aktuelnih sudskih postupaka u slučajevima korupcije koja uključuje visoke zvaničnike, osiguravajući da počinioci, ako budu proglašeni krivim, budu i adekvatno kažnjeni – poručeno je u Drugom periodičnom izvještaju tog tijela, koje funkcioniše u sklopu Kancelarije visokog komesara za ljudska prava UN (OHCHR).

Komitet konstatuje da su preduzete određene mjere koje odnose na oblast borbe protiv korupcije, ali ih zabrinjavaju “informacije o neefikasnosti Agencije za sprečavanje korupcije, kao i nedovoljnoj saradnji te institucije sa državnim tužilaštvima”.

Komitet poručuje i da je neophodno povećati efikasnost i nezavisnost Agencije, kroz obezbjeđivanje dovoljno finansijskih, ljudskih i tehničkih resursa…

Treba ojačati kapacitete policije, tužilaca i sudija da identifikuju i efikasno rješavaju slučajeve korupcije – poručeno je u izvještaju.

Očekuju i da će Crna Gora tokom godine usvojiti propis koji će obezbijediti da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u potpunosti u skladu sa principima koji se odnose na status takvih institucija. Takođe, naglašavaju, država toj instituciji treba da obezbijedi dovoljne finansijske i ljudske resurse kako bi se osiguralo da može efikasno da sprovodi svoje nadležnosti, ali i da se njene preporuke u potpunosti primjenjuju.

Brinu napadi i tužbe protiv novinara

Komitet je pohvalio mjere koje je država preduzela da poboljša bezbjednost novinara.

Komitet pozdravlja usvajanje obaveznih smjernica za tužioce tokom postupanja u slučajevima napada na novinare, kao i izmjene zakonodavstva radi bolje zaštite zaposlenih u medijima. Komitet je zadovoljan i aktivnom podrškom Komisiji za praćenje napada na novinare. Komitet ipak ostaje zabrinut zbog navodno povećane rasprostranjenosti prijetnji i napada na novinare posljednjih godina i nedostatka pune odgovornosti u starijim slučajevima, a posebno kad se radi o ubistvu Duška Jovanovića iz 2004. i ranjavanju novinarke Olivere Lakić iz 2018 – naglašeno je u izvještaju.

Za Komitet su zabrinjavajuće informacije o strateškim tužbama (SLAPP) protiv novinara i medija.

Preciziraju da se najčešće radi tužbama za klevetu, koje imaju za cilj da zastraše i ućutkaju novinare koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa. Konstatuju i da im država nije dostavila informacije u vezi sa ishodima.

Govor mržnje, rodno-zasnovano nasilje…

Komitet naglašava i da Crna Gora treba da ojača napore u borbi protiv govora mržnje i mržnjom motivisanog nasilja.

Ističe i da država mora osigurati da navodni zločini iz mržnje budu temeljno istraženi i procesuirani, a da se počinioci, ako budu osuđeni, kažnjavaju sankcijama srazmjerno težini krivičnog djela i da žrtve budu obeštećene.

Moraju se jačati mjere za borbu protiv govora mržnje na internetu, kroz blisku saradnju sa provajderima internet usluga, platformama društvenih mreža i grupama koje su najviše pogođene govorom mržnje – naglašeno je u izvještaju.

Komitet UN ističe i da zabrinjava rasprostranjenost patrijarhalnih stavova i ponašanja, uključujući prijavljeni porast govora mržnje i nasilja prema ženama u političkom i javnom životu.

Komitet pozdravlja značajne korake preduzete na jačanju zakonodavnog i političkog okvira za borbu protiv nasilja nad ženama. Komitet je, ipak, zabrinut zbog navodno visokog nivoa društvene tolerancije i rasprostranjenosti rodno-zasnovanog nasilja… – ističe se u izvještaju.

Komitet je zabrinut i zbog toga što se nasilje u porodici i dalje često procesuira kao prekršaj, dok, kada se goni kao krivično djelo, često rezultira blagim sankcijama.

Precizira da je i dalje visok nivo predrasuda prema LGBT zajednici, koja se manifestuje u različitim oblicima diskriminacije uključujući govor mržnje i neki slučajevi nasilja.

Pozdravlja izradu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, ali upozorava na to da taj propis još nije usvojen.

Komitet prepoznaje napore preduzete za rješavanje pitanja diskriminacije Roma i Egipćana, ali prepoznaje marginalizaciju tih grupa, koja se posebno odnosi na neadekvatno i nejednak pristup formalnom zaposlenju. Komitet je zabrinut da, uprkos napretku postignutom u pristupu obrazovanju, stopa završene srednje škole među romskom i egipćanskom djecom ostaje niska – navodi se u izvještaju.

Notirali i nepreciznost starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda

Komitet je zabrinut zbog nedostatka preciznosti u pogledu starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda.

Komitet žali zbog predugog trajanja sudskih postupaka, velikog broja zaostalih predmeta u krivičnim, parničnim i upravnim postupcima, kao i u Ustavnom sudu. Komitet je zabrinut i zbog prijavljenog nedostatka sudija i sudskog osoblja, kao i nezadovoljavajućih uslova rada za sudije i tužioce, uključujući i nedovoljan broj sudnice – navodi se u izvještaju.

Pojačati efikasnost u slučajevima ratnih zločina

Komitet je stava da država mora da ojača kapacitete za brzu i efikasnu istragu i krivično gonjenje predmeta ratnih zločina.

Sudije i tužioci treba da imaju institucionalizovani program specijalizovane obuke o međunarodnom krivičnom i humanitarnom pravu, pravima žrtava i najboljoj praksi u postupanju u slučajevima ratnih zločina. Država članica treba da ubrza okončanje tekućih slučajeva i da nastavi da istražuje, ali i da, gdje je moguće, utvrđuje i krivično goni komandnu odgovornost – precizirano je.

Izvor: Vijesti

Vrijeme u Crnoj Gori sjutra na primorju pretežno sunčano, u ostalim oblastima promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz rijetku pojavu kratkotrajno slabe kiše, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Kako navode, vjetar je slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 11, najviša dnevna od 10 do 21 stepen.

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU. Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Izvor: N1