Porodilištu bolnice na Cetinju doniran je krajem godine ultrazvučni aparat, Foto: Dejan Lopičić
Na odjeljenju Humane reprodukcije državne bolnice “Danilo I” na Cetinju, u posljednje četiri godine na teret države urađeno je preko 700 postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO), dok su sve privatne bolnice u istom periodu uradile ni dvostruko više – oko 1.300. Za sve urađene procedure, država je za četiri godine izdvojila blizu 3,85 miliona eura.
To su “Vijestima” kazali iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), na čijem je čelu Vuk Kadić.
Usluge liječenja steriliteta postupcima MPO na teret FZO, u posljednje četiri godine, pružale su pet privatnih i jedna državna bolnica: privatne zdravstvene ustanove (PZU) “Life”, “Ars Medika”, “Moj lab” i Specijalna bolnica “Kodra” u Podgorici, PZU “Humana reprodukcija” u Budvi, kao i u Opšta bolnica “Danilo I” na Cetinju.
Prema podacima FZO, PZU “Life” nije pružala usluge o trošku države u prošloj godini.
U 2021. u toj zdravstvenoj ustanovi urađeno je tek šest postupaka, za koje je Fond isplatio oko 9,5 hiljada eura. U 2020. godini, godini kad je proglašena epidemija koronavirusa, u PZU “Life” uradili su 47 postupaka, što je državu koštalo oko 84,5 hiljada eura.
U godini prije korone, 2019, ljekari PZU “Life” uradili su 76 postupaka i Fondu ispostavili fakturu na iznos oko 132 hiljade eura. Ukupno, od 2019. do danas, u PZU “Life” urađeno je 129 postupaka, što je koštalo oko 226 hiljada eura.
Najmanje postupaka od 2019. urađeno je u SB “Kodra”, koja kao ni “Life”, u 2022. godini nije pružala usluge na teret FZO. U 2019. godini, u toj bolnici urađeno je 19, sljedeće godine 24, a u 2021. godini 28 postupaka MPO. Ukupno, za te usluge, za 71 postupak, Fond je “Kodri” uplatio oko 117 hiljada eura.
Iako usluge pruža tek dvije godine, u PZU “Moj lab” u Podgorici, u toku prošle i pretprošle godine urađen je 171 postupak liječenja steriliteta nekim od postupaka medicinski potpomognute oplodnje. U 2021, prvoj godini rada, urađena su 52, a već sljedeće godine dvostruko više – 119 postupaka. Ukupno je PZU “Moj lab” za dvije godine od Fonda naplatila 322 hiljade eura.
U kontinuitetu, od 2019. godine usluge liječenja steriliteta nekim od postupaka MPO pružaju “Ars Medika” u Podgorici, budvanska “Humana reprodukcija” i OB “Danilo I” na Cetinju.
U PZU “Ars Medika” u posljednje četiri godine uradili su 348 postupaka – najviše u 2019, kada je urađeno 105, te lani, kada su u toj zdravstvenoj ustanovi urađena 92 postupka. Za četiri godine, Fond je PZU “Ars Medika” za ove usluge isplatio preko 698 hiljada eura.
Skoro dvostruko više postupaka za isti period, prema podacima FZO, urađeno je u budvanskoj PZU “Humana reprodukcija” – 613. Najviše pacijenata imali su u 2021. godini, 180. Za četiri godine, toj zdravstvenoj ustanovi Fond je za liječenje steriliteta postupcima MPO uplatio skoro 1,2 miliona eura.
Najviše je postupaka od 2019. urađeno na Odjeljenju humane reprodukcije OB “Danilo I” na Cetinju. Najmanje pacijenata imali su u 2020. godini, kada je proglašena epidemija koronavirusa. Tada su u toj bolnici urađena 134 postupka. Godinu prije i godinu kasnije, u bolnici na Cetinju urađeno je po 205 postupaka, dok su lani uradili 187. Liječenje steriliteta postupcima MPO u Bolnici “Danilo I” za četiri godine koštalo je blizu 1,3 miliona eura.
Iz te bolnice ranije su rekli i da su tokom 2022. imali problem sa redovnim snabdijevanjem potrebnim ljekovima za postupke MPO, da zbog toga nije bilo moguće svim parovima uraditi postupak odmah po dobijanju uputa, ali i da je većini postupak urađen u predviđenom roku od šest mjeseci. Kazali su tada i da, ako se situacija sa nabavkom u 2023. godini ne normalizuje, da je moguće da parovi i duže čekaju na proceduru.
Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su nedavno rekli da ljekova za postupke liječenja steriliteta sada ima, ali i da postoje određeni izazovi u nabavci, te da se sa njima suočavaju i region i cio svijet.
FZO je prije nekoliko dana objavio javni poziv za zdravstvene ustanove van mreže, pored ostalih, i za pružanje usluga MPO u 2023/24. godini, po cijenama iz cjenovnika Fonda.
”Vijestima” su rekli da su u januaru povećali cijene u prosjeku za oko 20 odsto.
”FZO utvrđuje cijene zdravstvenih usluga na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, u koje spadaju i usluge liječenja neplodnosti primjenom postupka MPO (usluge vantjelesne oplodnje), na osnovu definisanog spiska usluga iz Uredbe o obimu prava i standardima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koju donosi Vlada na predlog Ministarstva zdravlja. U vezi sa sadašnjim cjenovnikom usluga koje se priznaju u okviru prava na vantjelesnu oplodnju, napominjemo da je Fond od januara 2023. povećao cijene u prosjeku za oko 20 odsto”, rekli su iz Fonda.
Iz Ministarstva zdravlja nedavno su “Vijestima” rekli da Uredba datira iz 2013, a da su, zbog usklađiavanja sa zakonskom regulativom, pokrenul izradu nove, da je dostavljena FZO na izjašnjenje šta iz predloženog paketa može da se finansira iz opredijeljenog budžeta. Nakon toga, kako su kazali, Uredba će biti upućena na proceduru usvajanja.
”Ukoliko dođe do izmjene Uredbe i definisanja novih usluga koje se pružaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, Fond će pristupiti utvrđivanju njihovih cijena u skladu sa metodologijom utvrđivanja cijena”, rekli su iz FZO.
FZO je korigovao informacioni sistem (IS) u odnosu na posljednje izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, pored ostalog, i u dijelu koji se odnosi na broj postupaka MPO, ali i starosnu granicu za pacijentkinje, te pravo na prezervaciju fertilnosti za pacijente sa dijagnozama koje mogu dovesti do neplodnosti.
I Ministarstvo zdravlja donijelo je krajem prošle i početkom ove godine osam pravilnika koji se odnose na Zakon o MPO, pa su tako sada bliže opisani uslovi za uvoz polnih ćelija, tkiva i embriona, doniranje polnih ćelija, kao i uslovi za žene bez partnera, koje žele da se ostvare kao majke.
Jedino još niko od nadležnih nije objasnio kako se ostvaruje pravo na liječenje muške neplodnosti metodom “Micro TESE” za sprovođenje postupka MPO. To pravo prvi put je propisano Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju iz 2021. godine.
Liječenje neplodnosti postupcima MPO na teret države propisima Crne Gore omogućeno je bračnim i vanbračnim supružnicima i ženama bez partnera. Na teret FZO mogu se uraditi dva do četiri postupka, u zavisnosti od toga da li pacijenti već imaju djecu. Postupci se rade do napunjene 45. godine, moguće je i čuvanje embriona do godinu, te njihovo odmrzavanje i transfer do navršene 50. godine života žene.
Zakon iz 2021. prvi put je omogućio i prezervaciju fertilnosti za osigurana lica reproduktivne dobi do 37 godina života, koji su oboljeli od maligne bolesti ili druge teže bolesti čije liječenje zahtijeva primjenu terapija koje će dovesti do neplodnosti.
Na osnovu pritužbe Koalicije “Ravnopravnost” da pravilnici o doniranju i uslovima za MPO za žene koje nisu u braku ili vanbračnoj zajednici, zaštitnik za ljudska prava i slobode nedavno je formirao predmet.
IZVOR: Vijesti
Rukometaši Lovćena savladali su Sutjesku u Nikšiću, rezultatom 40:28, u posljednjem kolu jesenjeg dijela šamionata.
Aktuelni prvak na zimsku pauzu ide sa osam pobjeda i jednim porazom, odnosno istim učinkom kao podgorička Budućnost.
Ekipa Filipa Popovića već do poluvremena završila je posao u sablasno praznoj i hladnoj dvorani Sportskog centra u Nikšiću. Raznovrsnim napadima i veoma dobrom odbranom prednost cetinjskog tima nakon prvih 30 minuta iznosila je 11 golova – 22:11.
Lovćen je u nastavku spustio gas, ali je i pored toga povećao višak koji je na kraju meča iznosio 12 golova.
Najbolji u redovima pobjedničke ekipe bili su Aleksa Perišić sa sedam i Đorđo Perunučić sa šest golova. Dobru partiju pružio je i golman Vuko Borilović koji je sakupio 14 odbrana.
Kadeti bez greške
Kadetski sastav Lovćena na zimsku pauzu ide sa devet pobjeda iz isto toliko mečeva.
U utakmici devete runde lider je bio više nego ubjedljiv protiv Sutjeske – 40:16.
Ekipu Miloša Vulićevića do pobjede su vodili Matija Kapićić sa sedam i Luka Kaluđerović i Nemanja Jovanović sa po šest golova.
Postepeno naoblačenje, prijepodne na primorju, a od sredine dana u većem dijelu zemlje kiša, u južnim predjelima i pljuskovi sa grmljavinom, sapšteno je iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju.
Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća magla. Vjetar južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 10, najviša dnevna od 4 do 14 stepeni.
Zvona čuvene pariske katedrale Notr Dam oglasila su se u subotu, 7. decembra u 19.10 sati, prvi put poslije više od pet godina i velikog požara u kojem je ovaj biser gotske arhitekture umalo potpun uništen.
Bio je to simboličan početak ceremonije otvaranja obnovljene katedrale u Parizu, glavnom gradu Francuske, kojoj prisustvuju mnogi svjetski zvaničnici, a glavna zvijezda je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, koji se vraća na veliku međunarodnu scenu.
Parisku katedralu iz 12. vijeka, 15. aprila 2019. godine zahvatio je veliki požar.
Izgoreli su krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško oštećeni. Požar je ugašen 15 sati kasnije.
Uoči odlaska u obnovljeni Notr Dam, francuski predsjednik Emanuel Makron održao je zajednički sastanak sa Trampom i ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Među zvanicama su i princ od Velsa, Vilijam, kao i supruga odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Džil Bajden.
Notre Dame de Paris Reborn pic.twitter.com/WS5eNBq9nx
— 옥시마 – French expat in Korea (@yangeulna) December 7, 2024
Otvaranju prisustvuju i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju velikog požara, kao i mnogi restauratori koji su godinama obnavljali katedralu.
Na fasadi Notr Dama zlatnim slovima je bilo projektovano veliko ‘hvala’ na francuskom i drugim jezicima, a potom je 160 vatrogasaca i građevinskih radnika prodefilovalo katedralom uz aplauze gostiju.
Makron je prije nekoliko dana obišao Notr Dam kada je prvi put mogla da se vidi unutrašnjost katedrale posle petogodišnje sanacije.
Izvor: BBC NEWS
Pismo kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta iz 1783. godine prodato je na internet aukciji privatnom evropskom ponuđaču za 440.000 eura.
Prodajna cijena pisma premašila je za više od četiri puta početnu cijenu od 100.000 eura, objavila je aukcijska kuća International Autograph Auctions Europe, sa sjedištem u Malagi u južnoj Španiji.
Iz aukcijske kuće navode da je u SAD i Aziji interes bio velik.
Pismo austrijskog kompozitora francuskom izdavaču Žan-Žoržu Ziberu, napisano na njemačkom, zapravo se smatralo izgubljenim, rekli su iz aukcijske kuće. Kasnije je pronađeno u porodičnoj arhivi.
U prodaji je bilo i pismo Džona Lenona na osam stranica upućeno Eriku Kleptonu iz 1971. godine, u kojem predlaže osnivanje novog “super benda”. Međutim, pismo nije prodato.
“Bilo je interesa, ali to nije bilo dovoljno za ponudu”, rekao je portparol aukcijske kuće.
Početna cijena pisma bila je između 80.000 i 100.000 eura, prenosi agencija Hina.
Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region.
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija.
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara.
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme.
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje.
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani.
Veliki broj auto-puteva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.
Crnogorski emiter, Radio i televizija Crne Gore (RTCG) sjutra će saopštiti svoju odluku o učešću na Pjesmi Evrovizije 2025 u jutarnjem programu ”Dobro jutro Crna Goro”.
Emiter će ili odabrati drugog izvođača i pjesmu za Pjesmu Evrovizije, ili će se povući sa takmičenja.
Odluka benda NeonoeN da odustane od Eurosonga dovela je RTCG u nezavidnu poziciju i već je jasno da će biti nemoguća misija pronaći rješenje koje će biti po ukusu svih.
A pitanje je teško – ko će predstavljati Crnu Goru na Eurosongu 2025. u Bazelu?