Dugnad… Zvuči neobično, a zapravo je riječ o konceptu koji spaja ljude. Da biste ga iskusili u čitavoj njegovoj ljepoti i veličini trebalo bi da odete do Norveške, a upravo to je svojevoljno napravila novinarska ekipe BBC-a i bliže se upoznala s tradicijom koja je pomogla da oblikuje Norvešku kroz istoriju, ali koja i u današnje, moderno vrijeme predstavlja integralni dio svakodnevice i života u tamošnjem društvu.
NEKA VRSTA OSIGURANJA – POMOZI MI I JA ĆU POMOĆI I TEBI
Naime, u doslovnom prevodu s norveškog riječ dugnad znači pomoć ili podrška, a označava zajednički “komunalni” rad odnosno saradnju u zajednici, princip koji je u nekom obliku prisutan u većini poljoprivrednih društava širom svijeta, piše britanski medij. U Norveškoj specifično, dugnad je tradicionalno bio način na koji bi se obavljali veliki poslovi, kao gradnja kuće, postavljanje krova ili košnji, a nakon obavljenog posla slijedila bi zabava. U tom je smislu bio neka vrsta „osiguranja“ – nekome pomoći značilo je svojevrsno jamstvo da i vi možete zatražiti pomoć.
Danas dugnad ima značenje – neplaćeni grupni volonterski rad, u lokalne, nacionalne ili pak međunarodne svrhe, a koncept dugnada toliko je jak da je 2004. godine ta riječ bila čak izglasana za riječ godine u Norveškoj.
DUGNAD NERASKIDIVO VEZAN UZ SPORT
U urbanim sredinama, dugnad je vezan uz čišćenje zajedničkog dvorišta. Čest je i u vrtićima i osnovnim školama, i to u kontekstu različitih poslova održavanja. Na selu, često znači popravke kuća ili garaža. Isto tako, neizbježan je i u uoči dana Norveške koji se obilježava 17. maja, u smislu priprema za obilježavanje istog, a neraskidivo je vezan i uz sport. Gotovo svaki roditelj u zemlji, tvrdi BBC, na neki način pomaže kako bi podržao aktivnost u koju je uključeno njegovo dijete, što automatski znači i uštedu malim klubovima na stavkama prevoza, napitaka tokom poluvremena ili pak angažmana sudija. U suštini, dugnad je u sportu postao jedan od ključnih resursa i shvata se kao način jačanja zajedništva.
ZAHVALJUJUĆI DUGNADU NORVEŠKA JE VIŠESTRUKI REKORDER
No, dugnad postoji i na mnogo većoj, nacionalnoj osnovi. Zahvaljujući upravo dugnadu Norveška je svjetski rekorder – održava najveći fudbalski turnir za mlade na globalnom nivou, za čijeg trajanja sudionici iz cijelog svijeta ne mogu dokučiti ko su tačno tamošnji volonteri – radi li se o direktoru neke kompanije ili pak čistaču. Naime, tih nedjelju dana, tvrdi BBC, svi su isti: volonteri spavaju na madracima na podovima, nose značke timova i navijaju.
Dugnad igra ogromnu ulogu i u prikupljanju sredstava u humanitarne svrhe, u tamošnjem teletonu pod nazivom TV-aksjonen. Riječ je o akciji koja se održava od 1974. godine, i najveća je na svijetu u smislu prikupljenog novaca po glavi stanovnika i broju sudionika. Održava se svake godine, u oktobru, a norveška javna televizija NRK većinu svog programa posveti izvještavanju o svrsi za koju se prikupljaju sredstva. Taj posao radi se na nekoliko načina: među ostalim tako da oko 100 hiljada volontera obiđe svih 1.8 miliona norveških kućanstava.
STANOVNICI NORVEŠKE JAKI U VOLONTIRANJU
„Zbog dugnada se osjećaš kao dobra osoba, i on čini svijet boljim mjestom. Naravno da je iznos prikupljenog novca važan, ali najvažnije su stvari da se Norvežani uključe, rade zajedno za cilj koji je veći od njih samih“, objasnila je bivša šefica teletona Vibik Ostbi. Istraživanja pokazuju kako se broj volontera u Norveškoj, kao i količina vremena koju provedu u volontiranju, povećava. Tako je, 2014. godine čak 61 posto Norvežana volontiralo u barem jednoj organizaciji. Uz sve navedeno, dugnad ima i veliko ekonomsko značenje. Naime, vrijednost volonterskog rada u Norveškom sektoru nevladinih organizacija procjenjuje se na oko 8.8 milijardi dolara, što je bilo čak pet posto norveškog BDP-a u 2014. godini.
Izvor: Putni kofer
