Foto: EPA
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 92. dan. Žestoke bitke još uvijek se vode oko Sjeverodonjecka grada u istočnoj Ukrajini, tvrde ukrajinski zvaničnici. Rusi napali 40 gradova u Donbasu i zauzeli 95 odsto Luganska. Proruski separatisti: U našem zarobljeništvu je 8000 ukrajinskih boraca
Kuleba optužio NATO da ne radi ništa da zaustavi invaziju
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba optužio je NATO da “ne radi doslovno ništa” da zaustavi rusku invaziju na njegovu zemlju.
Kuleba je pohvalio Evropsku uniju zbog „revolucionarnih odluka“ o podršci Kijevu, ali je rekao da je NATO ostao „potpuno po strani“.
Rusija se priprema za posljednju bitku kod Sjeverodonjecka
Žestoke bitke još uvijek se vode oko ovog grada u istočnoj Ukrajini, tvrde ukrajinski zvaničnici. Rusi intenziviraju napore da preuzmu potpunu kontrolu nad regijama Lugansk i Donjeck, čiji su dijelovi pod kontrolom Rusije, koju podržavaju separatisti od 2014.
Rusi zauzeli 95 odsto Luganska
Šef Luganske regionalne vojne uprave Sergej Gajdaj saopštio je da je “neprijatelj zauzeo 95 odsto teritorije Luganske oblasti”. On je na Telegramu naveo da je situcija u Donbasu “izuzetno loša”.
“Lugansk nastavlja da zadržava hordu koja uništava naše lokalitete. Granatiranje se ne zaustavlja”, napisao je Gajdaj.
Prema podacima Gajdaja, Sjeverodonjeck nije okružen, u gradu i selima ostaje do 15.000 stanovnika, a ukupno u Luganskoj oblasti pod kontrolom Ukrajine više od 40.000 ljudi, od kojih 99 odsto ne žele da odu, prenosi Ukrinform.
Rusi napali 40 gradova u Donbasu
Ruske snage napale su više od 40 gradova u istočnim regijama Donjeck i Lugansk, objavila je jutros ukrajinska vojska, a prenosi BBC.
“Okupatori su pucali na više od 40 gradova u Donjecku i Lugansku, pri čemu je uništeno ili oštećeno 47 civilnih objekata, uključujući 38 kuća i školu. Kao rezultat granatiranja je ubijeno petoro civila, a 12 ih je ranjeno”, objavile su ukrajinske oružane snage. Protekli mjesec Rusija se usredsredila na preuzimanje potpune kontrole u Donbasu.
Rusija je poslala hiljade vojnika u Donbas napadajući s tri strane u pokušaju da opkoli ukrajinske snage koje drže Sjeverodonjeck i Lisičansk. Njihovim padom cijela pokrajina Luhansk pala bi pod rusku kontrolu, ključni ratni cilj Kremlja.
Putinu treba odgovoriti silom, a ne podilaženjem, kaže Velika Britanija
Britanska šefica diplomatije Liz Trus je uoči današnje posjete BiH poručila da su pokušaji podilaženja Vladimiru Putinu “opasni”. “Ruskoj agresiji ne treba podilaziti, na nju treba odgovoriti silom”, stoji u saopštenju.
Britansko ministarstvo obrane jutros je objavilo novi izvještaj vojnih obavještajaca, u kojem se opisuju neuspjesi ruskih elitnih jedinica. Ruske elitne desantne jedinice, poznatije kao VDV, pretrpjele su teške gubitke od početka rata, navodi se u izvještaju.
Jedinica koja sadrži oko 45.000 vojnika bila je uključena u nekoliko “značajnih taktičkih neuspjeha”, pišu britanski obavještajci.
Čečenski lider Ramzan Kadirov zaprijetio je Poljskoj kazavši kako bi im, da dobije takvu naredbu, “za šest sekundi pokazali za šta su sposobni”.
Kadirov je prijetnju Poljskoj uputio u videu na svom kanalu na aplikaciji Telegram, a preveo ga je novinar BBC-ja.
“Ukrajinsko pitanje je riješeno, a ja sam zainteresovan za Poljsku. Šta oni pokušavaju postići? Nakon Ukrajine ako dobijemo naredbu, za šest sekundi ćemo pokazati za što smo sposobni. Bolje bi vam bilo da uzmete nazad svoje oružje i svoje plaćenike”, poručio je Putinov saveznik.
Proruski separatisti: U našem zarobljeništvu je 8000 ukrajinskih boraca
Oko 8000 ukrajinskih boraca su ratni zarobljenici na teritoriju pod kontrolom proruskih separatista u regijama Lugansk i Donjeck, tvrde separatisti.
Čelnik tzv. Narodne Republike Lugansk Rodino Mirošnik je za rusku prorežimsku novinsku agenciju Tass rekao: “Imamo puno zarobljenika. Naravno, puno ih je i na teritoriju Narodne Republike Donjeck, ali i mi ih imamo puno. Ukupan broj je oko 8000.”
Rusija: Otvaramo dva koridora za izlazak stranih brodova iz luka
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da otvara dva pomorska humanitarna koridora za izlazak stranih brodova iz luka na Crnom i Azovskom moru.
Koridori će biti otvoreni svakog dana od 8 do 19 sati po moskovskom vremenu, saopštio je načelnik Nacionalnog centra za upravljanje odbranom Mihail Mizincev.
Mizincev je rekao da je u šest luka – Herson, Nikolajev, Černomorsk, Očakov, Odesa i Južni blokirano 70 stranih brodova iz 16 država. Prema njegovim navodima, zbog opasnosti od ukrajinskih mina brodovi ne mogu da isplove.
Zapadne zemlje tvrde da ruska vojska blokira ukrajinske luke i da zbog toga brodovi koji prevoze žitarice ne mogu da isplove, dok Moskva, s druge strane, navodi da su luke minirane i da postoji opasnost za brodove.
Izbjeglice iz Ukrajine moraju da napuste bugarske hotele
Desetine hiljada ukrajinskih izbjeglica koje su našle sklonište u bugarskim odmaralištima na Crnom moru moraće do 1. juna da ih napuste zbog smanjenja vladinih subvencija i početka ljetnje sezone odmora.
Nakon što je Rusija izvršila invaziju 24. februara, a Ukrajinci počeli da bježe iz zemlje, Bugarska je kao i mnoge druge zemlje centralne i istočne Evrope odlučila da im pomogne, prihvati ih i obezbjedi smještaj, prenosi Rojters.
Zelenski: Ukidanje bezviznog režima za građane Rusije
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naredio je danas ukidanje bezviznog režima za ruske građane, navodeći potrebu da se poboljša bezbjednost granica nakon ruske invazije.
Ruskim građanima do sada je bilo dozvoljeno da posjećuju susjednu Ukrajinu bez viza.
U nalogu objavljenom na predsjedničkom sajtu, Zelenski je rekao da podržava peticiju koju je podnio jedan građanin u kojoj traži da se ova praksa prekine, prenio je Rojters.
Zelenski: Svijet nije bio spreman za ukrajinsku hrabrost
“Svijet nije bio spreman za ukrajinsku hrabrost. Za hrabrost svih naših ljudi koji nisu inferiorni u odnosu na Rusiju i nastavljaju braniti našu državu”, rekao je predsjednik Zelenski tekom svog noćnog obraćanja.
Putin obišao ranjene vojnike
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je prvi put posjetio ruske vojnike ranjene u Ukrajini, tri mjeseca od početka ofanzive na susjednu zemlju.
Na snimcima ruske televizije vidi se kako Putin u bijeloj košulji razgovara s nekolicinom vojnika i pita ih odakle su i kakva im je porodična situacija. Vojnici su stajali pokraj svojih postelja, rane im se nisu vidjele.
Putin je juče najavio povećanje minimalne plate i penzija za 10 posto u narednim sedmicama, što je potez koji je uslijedio u vrijeme kada se ruska ekonomija suočava s talasom međunarodnih sankcija bez presedana. On je takođe zadužio vladine zvaničnike da povećaju plate ruskim vojnicima koji služe u inostranstvu jer ruska vojna operacija u Ukrajini ulazi u četvrti mjesec.
Rusko ministarstvo: Spoljni dug otplaćivaćemo u rubljama
Ministarstvo finansija Rusije saopštilo je da će ubuduće spoljni javni dug otplaćivati u rubljama, jer je američko Ministarstvo finansija odbilo da produži dozvolu za plaćanje u dolarima.
Heger: Ako Ukrajina padne sljedeća je Slovačka
Slovački premijer Eduard Heger upozorio je juče da je budućnost njegove zemlje ugrožena ako Rusija pobjedi u sukobu u Ukajini.
“Ako Ukrajina padne, Slovačka je sljedeća. Oni (Ukrajina) moraju da pobjede”, rekao je Heger na panelu u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Heger je kritikovao članice EU zbog prevelikog oslanjanja na ruske energente.
Rekordan broj sajber napada na ruski finansijski sektor
Banka Rusije objavila je da je u martu ove godine evidentiran rekordan broj sajber napada na ruski finansijski sektor, izjavio je danas zamjenik guvernera Banke Rusije German Zubarev.
“Nažalost, obim i porast sajber napada je veliki i značajan. Od februara se broj napada na finansijske institucije povećao i do 20 puta. U martu ove godine je bilo preko 370 napada, dok ih je u martu prošle godine bilo manje od 30”, rekao je Zubarev, prenosi TASS.
Izvori: Agencije, N1, Aljazeera, Index.hr
Radionica „Konvencija o pravima djeteta“ održaće se u subotu, 9. novembra, u JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš” na Cetinju, sa početkom u 11 časova.
Vodiće je dugogodišnji facilitator školskih i lokalnih đačkih parlamenata, Petar Špadijer.
Cilj radionice jeste da djecu i mlade upozna sa zakonskom osnovom i obavezama države po pitanju zaštite svih njihovih prava, najavljeno je na Fejsbuk stranici JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš”.
Prvenstveno je, kako su kazali, namijenjena djeci školskog uzrasta, u prvom redu članovima đačkih parlamenata.
Govorićemo o najznačajnijem međunarodnom dokumentu zaštite dječijih prava. Konvenciju je Generalna skupština UN usvojila 20. novembra 1989. i predstavlja međunarodni ugovor koji se sveobuhvatno bavi pravima djeteta. Konvencija tretira neotuđiva prava kao što je pravo na život, pravo na jedinstvo porodice, do prava djece na informisanje ili učešće u životu lokalne i šire zajednice – navode iz ove ustanove kulture..
Najavljeno je da će se učesnici upoznati sa prevodom ovog pravnog dokumenta na jezik razumljiv djetetu.
U ovoj aktivnosti, davne 2005. godine u Sarajevu, učestvovao je tadašnji Đački parlament OŠ „Lovćenski partizanski odred“.
Crnoj Gori u četvrtak, će biti pretežno sunčano vrijeme, povremeno uz malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru ujutru slab mraz, a po kotlinama magla koja se ponegdje može zadržati i prijepodne.
Vjetar slab sjevernog smjera. Prijepodne na na krajnjem jugoistoku umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do 11 stepeni.
Najviša dnevna do 23 stepena.
Španska policija zaplijenila je rekordnu količinu kokaina nakon što je pronašla 13 tona droge skrivene u pošiljci banana u kontejneru iz Ekvadora u južnoj luci Alhesiras.
Očigledno je da ovih 13 tona kokaina nije bilo namijenjeno samo za špansko tržište. Špansko tržište ne može da se nosi sa toliko droge odjednom. Ova droga je bila namijenjena da se distribuira širom Evrope – rekao je Antonio Hesus Martines, šef Centralne brigade za borbu protiv narkotika Nacionalne policije, prenio je Rojters.
Kako tvrdi španski list “Diario de Pontevedra”, droga je stigla iz Ekvadora, a preko Atlantika je došla po nalogu balkanskog kartela, čiji šefovi nastavljaju sa vode velike poslove iz svog sigurnog utočišta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vjerovatno u Dubaiju.
Kokain je otkriven u paketima koji su se nalazili u kutijama s bananama. Droga je bila skrivena u posebno izrađenim kutijama i zaklonjena voćem.
Operacija koju su vodili Nacionalna policija i Agencija za borbu protiv droge rezultirala je hapšenjem predstavnika kompanije koja je primala isporuku.
Cilj nije samo da se pronađe ko je bio paravan za obavljanje ove vrste transporta nego da se dođe do šefa organizacije, navodi list.
Navodno počinioci ovog djela imaju ćelije u različitim djelovima svijeta.
Izvorno je Balkanski kartel bio smješten u Ekvadoru, tvrdi “Diario de Pontevedra”.
Zapljena izvršena ove srijede je druga najveća u istoriji u cijeloj Evropi.
Najviše droge – 16 tona, zaplijenjeno je 2021. godine u Hamburgu.
Izvor: Euronews.rs
Rukometaši Crne Gore, pod komandom novog selektora, Didije Dinara, uspješno su počeli kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Popularni „lavovi“ slavili su protiv Finske u Podgorici – 29:28 (16:15) sledi duel sa Slovačkom, a za dva mjesta koja vode na smotru najboljih selekcija Starog kontinenta, boriće se i Mađarska.
Crna Gora je bolje otvorila meča, na krilima navijača stigla je do 12:8, i 15:11, ali se Finska nije predavala. Usjpela je da podigne nivo igre u odbrani, stigla je do lakih golova iz tranzicije, pa je na kraju prvog poluvremena, Crna Gora vodila sa 16:15.
Crna Gora je dobro otvorila i drugo poluvrijeme, stekla je tri gola prednosti – 20:17, ali su uporni i borbeni Finci, pronalazili načine da ostanu u meču.
Popularni „lavovi“, ponovo su imali plus četiri – 26:22, na desetak minuta prije kraja, ali se velika borba nastavila.
Finska je stigla do 26:27, Vasilije Kaluđerović i Branko Vujović bili precizni za 29:26, a Finska je do kraja stigla do minimalnog poraza – 28:29.
Utakmica između Slovačke i Crne Gore na programu je 10. novembra sa početkom u 17 časova.
Izvor: Sportklub.rs
Crnogorski nacionalni izvještaj za droge za prošlu godinu, koji je objavila evropska Agencija za droge, ponovo je aktuelizovao problem korišćenja psihoaktivnih supstanci među mladima.
U njemu se navodi i evropsko istraživanje iz 2019. prema kojem tek petina učenika u Crnoj Gori nikada nije probalo neku vrstu droge. U NVO sektoru ukazuju da represivne mjere nijesu dale dobre rezultate i da je ključna prevencija i drugačiji pristup mladima.
Potraga za kriminalcima, katastrofe u svijetu, izbori kojima nema kraja, samo su dio naše svakodnevice, u kojoj nije previše pažnje zavrijedila vijest da samo petina učenika, odnosno njih 18 odsto, nikad nije probalo drogu.
To je navedeno u Nacionalnom izvještaju za droge, koji se odnosi na period od 2017. do 2022. godine. Ranko Dacić, koji radi sa zavisnicima, kaže da nijesu iznenađeni ovakvim podacima.
Zašto je to tako, pomenuli ste marihuanu. Marihuana je najrasprostranjenija psihoaktivna supstanca. Dostupne su više nego ikad, plasiraju se preko društvenih mreža i muzike koja normalizuje upotrebu alkohola i droga – rekao je Ranko Dacić, izvršni direktor NVO Link.
Rezultati istraživanja na nivou opšte populacije, navodi se u Izvještaju, pokazuju da je upotreba droga relativno niska u poređenju sa zemljama Evropske unije, 8,7 odsto odraslih osoba je u toku života koristilo droge.
Međutim, upotreba droga je mnogo veća među mladima, uzrasta između 15 i 34 godine, gdje je njih 14,3 odsto navelo da je u toku života koristilo neku psihoaktivnu supstancu.
Dacić kaže da preventivni programi nijesu dali dovoljno uspjeha, ali i da programi institucija i opštinskih kancelarija za prevenciju upotrebe droga nijesu usklađeni.
Kanabis je najčešće korišćena ilegalna droga među učenicima u Crnoj Gori, sa gotovo jednim od deset učenika koji su ga koristili barem jednom u svom životu, mahom dječaka.
Djeca su najlakša meta, zbog čega je uloga roditelja ključna, kako bi se spriječilo da do drogiranja uopšte i dođe.
Izvor: Vijesti
Prvi drveni satelit u svijetu, koji su razvili japanski naučnici, poslat je u utorak u svemir, u ranom testu korišćenja drva u istraživanju Mjeseca i Marsa.
LignoSat, koji su razvili Univerzitet u Kjotu i kompanija Sumitomo Forestry, letjeće na Međunarodnu svemirsku stanicu na misiji SpaceX i biti poslat u orbitu na oko 400 kilometara iznad Zemlje.
Nazvan po latinskoj riječi za „drvo“, LignoSat ima zadatak da dokaže svemirski potencijal obnovljivog materijala.
S drvetom, materijalom koji možemo sami da proizvedemo, moći ćemo da gradimo kuće, živjeti i raditi u svemiru zauvijek – rekao je Takao Doi, astronaut koji je letio na Space Shuttle-u i proučava ljudske svemirske aktivnosti na Univerzitetu Kjoto.
S pedesetogodišnjim planom sađenja drveća i gradnje drvenih kuća na Mjesecu i Marsu, tim Takaa Doia odlučio je da razvije drveni satelit s sertifikatom NASA kako bi dokazali da je drvo pogodan svemirski materijal.
Izvor: Agencije