Tehnologija

Veliki povratak nadzvučnih mlaznjaka: Preko okeana za 4 sata već od 2029. godine?

Američka kompanija Boom Supersonic tvrdi da bi let od Njujorka do Rima mogao da traje samo 4 sata i 40 minuta, umjesto sadašnjih osam sati.
Veliki povratak nadzvučnih mlaznjaka: Preko okeana za 4 sata već od 2029. godine?

Foto: Boom Supersonic

Američka kompanija Boom Supersonic prošle nedjelje je izvela prvi nadzvučni let jednog privatno konstruisanog aviona. Supersonični demonstrator XB-1 prvi je nevojni avion koji je probio zvučni zid otkako je čuveni Concorde 2003. godine povučen iz upotrebe.

Istovremeno, taj istorijski let prvi je korak ka ostvarenju novog cilja – letu supersoničnog putničkog aviona koji bi trebalo da poleti do 2029. godine.

Od Njujorka do Rima za četiri i po sata

Većina savremenih putničkih aviona, iz razloga efikasnosti letjenja, krstari nebom brzinama nešto sporijim od brzine zvuka. Krstareća brzina podzvučnih putničkih aviona obično je oko 0,8 Maha (954km/h).

Plan kompanije Boom je da napravi avion, nazvan Overture, koji će moći da leti brzinom od 1,7 Maha (2.027km/h). Ako ili kada taj projekat postane stvarnost, nadzvučno letjenje će drastično skratiti vriJeme trajanja leta.

Boom tvrdi da bi let od Njujorka do Rima u Overture-u mogao da traje samo 4 sata i 40 minuta, umjesto sadašnjih osam sati.

Boom, međutim, nije jedina kompanija sa visokim ciljem povratka supersoničnih putničkih aviona na scenu. I američka firma Spike Aerospace razvija nadzvučni poslovni mlaznjak, pod sloganom “Svugde u svijetu za pola vremena”.

Tu-144 i Concorde

Ideja o brzom nadzvučnom letenju kojim se ogromne razdaljine savlađuju za relativno kratko vrijeme, javila se sredinom 20. vijeka, a već tokom 1970.-ih godina je postala stvarnost.

Concorde je letio u službi kompanija Air France i British Airways nalazio se od 1976. do 2003. godine.

Avion je prevozio 128 putnika i krstario brzinom od oko 2 do 2,5 Maha. Svoj najpoznatiji let, onaj između Londona i Njujorka, obavljao je za 3 do 3,5 sata.

Kraj i novi početak

Kada je Concorde ’60-ih godina projektovan i testiran, činilo se da supersonični prevoz putnika predstavlja budućnost civilnog vazduhoplovstva. Umjesto toga, ’70.-ih su velike, efikasne i dosta jeftinije letjelice, kakav je Boing 747, ušli u upotebu i izbacili Concorde-a iz igre, pa je on sve do svog posljednjeg leta 2003. ostao “igračka” bogatih.

Osim toga, avion je prosto “gutao” gorivo i bio veoma bučan pri polijetanju. Po potrošnji je bio izuzetno neefikasan, naročito kada uzlijeće i ubrzava, što mu je bila velika mana tokom najvećeg dijela njegovog životnog vijeka, podsjeća CNN.

Izvor: CNN, Smartlife.mondo