Warner Bros. Pictures i Legendary Pictures sa ponosom predstavljaju drugi trejler za dugo očekivani live-action film Minecraft, koji će premijerno u distribuciji BLITZ filma biti prikazan u domaćim bioskopima početkom aprila 2025. godine.

Četiri autsajdera suočavaju se sa svakodnevnim problemima sve dok ih portal ne povuče u Overworld: svijet gdje mašta nema granica, a sve je izgrađeno od blokova. Da bi se vratili kući, oni moraju da savladaju pravila ovog čudnog svijeta i da ga zaštitie od zlih Piglina i zombija.

Film će u domaće bioskope stići 3. aprila 2025. godine.

Trejler 2, daje dublji uvid u avanturističku priču ispunjenu kreativnošću, humorom i magijom, smještenu u čarobni svijet blokova koji su obilježili generacije igrača širom svijeta.

Naučnici su još 2016. godine ukazali da više od jedne trećina svjetskog stanovništva ne može da vidi našu galaksiju Mliječni put, a stvari bi mogle da budu još gore u narednim decenijama.

Zvijezde danas ostaju skrivene ispod opne koju razastire svjetlosno zagađenje nastalo neodgovarajućom ili pretjeranom upotrebom spoljnjeg vještačkog osvjetljenja.

Procjenjuje se da se svake godine sjvetlosno zagađenje poveća u prosjeku deset odsto, kaže Srđan Samurović, naučni savjetnik Astronomske opservatorije Beograd, za BBC na srpskom.

Zagađenje vazduha nam se čini opipljivim, ali svjetlosno zagađenje, kažu naučnici, može da bude uzrok raznim bolestima i negativno utiče na životinjski svijet.

Zato pojedine države, poput susedne Hrvatske ili Slovenije, donose zakone kako bi uredile korišćenje spoljnog svijetla.

U Srbiji takvih propisa nema, ali postoje pomaci u istraživanju ovog fenomena koje finansira Fond za nauku, kaže Dajana Bjelajac, docentkinja Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, za BBC na srpskom.

Situacija je daleko od idealne i moraće mnogo da se radi kako bismo rešili problem svetlosnog zagađenja (ili bar pokušali), ali moram da naglasim da smo krenuli u dobrom pravcu – kazala je Bjelajac.

Ljudi bez sna, životinje bez putokaza

Više od 80 odsto svetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svijetlom zagađenim nebom, upozorava izvještaj Eioneta.

Ulične svjetljike koje rasipaju svjetlost, dekorativna rasvjeta, bliješteći bilbordi, neprekidno osvijetljeni tržni centri i poslovni prostori, trepćuće reklame, zajedno čine da Evropa iz svemira izgleda kao okićena novogodišnja jelka.

Međutim, ne ugrožava okolinu svako vještačko svijetlo.

Dobro osmišljena svjetiljka, koje štedi energiju i usmjerava svetlost isključivo na ulicu po kojoj se krećemo, ne predstavlja svjetlosno zagađenje – objašnjava Bjelajac, koja je i predsjednica NVO „Carpe Noctem“.

Suprotni primjeri su „LED paneli na kojima se slike veoma brzo smjenjuju, bacajući agresivan odsjaj na ulice“, ili „reflektori upereni u nebo kako bi se osvijetlio neki komercijalni, pa čak i gradski objekat“.

Svi ovi izvori svjetlosti mogu da poremete prirodne cikluse koji utiču na rad tijela, kao i lučenje melatonina, hormona neophodnog za san.

Studije o uticaju svjetlosnog zagađenja imaju različite nalaze, a „neke pokazuju veći rizik od raka dojke, gojaznosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i problema sa spavanjem – navode naučnici u tematskom broju časopisa Science (Nauka) posvećenom svjetlosnom zagađenju.

Mijenjati zakone, pobijediti strah

Svjetlosno zagađenje jedan je od najmanje shvaćenih oblika zagađenja koje utiče na cjelokupni živi svijet na Zemlji – kaže Samurović.

Ono postaje sve važnije o čemu govori i inicijativa da „Kvalitet neba i pristup svjetlosti zvijezda” postane 18. cilj održivog razvoja Ujedinjenih nacija – objašnjava.

Mnoge zemlje, poput Njemačke, Francuske, Hrvatske sačinile su stroge propise koji nameću obavezno gašenje dekorativnih ili reklamnih svijetala nakon određenih sati, dok su ulična svijetla prilagođena ekološkim principima – objašnjava.

Prelazak na toplije, energetski efikasne LED sijalice još jedan je popularan pristup.

Izvor: BBC na srpskom

Volonteri Crvenog krsta Cetinje Aleksa Vukmirović i Nikola Raičković učestvovali su na regionalnom treningu pod nazivom „Djelovanje u nesrećama”, koji je prethodnih dana održan u Sutomoru, u organizaciji Crvenog krsta Crne Gore.

U trening centru Crvenog krsta Crne Gore volonteri su se okupili s ciljem pripreme i jačanja kapacitete za odgovor na nesreće, rad u vanrednim situacijama i katastrofama. Poseban akcent stavljen je na važnost komunikacije i koordinacije aktivnosti sa ostalim akterima u zajednici – saopšteno je iz cetinjskog Crvenog krsta.

U utakmici 18. kola Druge CFL fudbaleri Lovćena savladali su Iskru sa 2:0.

Cetinjani su na Starom aerodromu do trijumfa stigli zahvaljujući odličnoj igri u drugom poluvremenu, pa tako u dobrom rasploženju idu na zimski odmor.

Iskra je u prvom poluvremenu bila konkretnija, pogodila je prečku (Kalezić), ali promjene rezultata nije bilo.

U nastavku Lovćen je dominirao. Balša Radusinović je “načeo” Danilovgrađane u 53. minutu, da bi u 70. promašio penal (prečka).

Ipak, Radusinović se iskupio za taj promašaj sjajnim golom u 90. minutu za konačnih 2:0.

Crna Gora je na putu da postane dom prvog hranilišta za bjeloglave supove, čime će se značajno doprinijeti očuvanju ove ugrožene vrste. Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)  objavio je da su dobili  dozvolu od Agencije za zaštitu životne sredine za formiranje hranilišta za prihranu bjeloglavih supova u Parku prirode Piva. Ovo hranilište će biti ključno za podršku balkanskoj populaciji bjeloglavih supova, koji su značajni za ekosistem.

Bjeloglavi supovi su jedna od četiri vrste lešinara koje se mogu sresti u Evropi. Radi se o krupnoj ptici čiji raspon krila doseže skoro tri metra, a može dostići težinu od 7,5 do 11 kilograma. Lešinari igraju ključnu ulogu u ekosistemu kao čistači prirode, ishranom uginulim životinjama ubrzavaju njihovu bezbjednu razgradnju i sprječavaju potencijalno širenje zaraza –  navodi se u objavi CZIP-a na društvenim mrežama.

Nekada su bjeloglavi supovi nastanjivali kanjone Morače, Tare i Cijevne, ali danas ih je moguće vidjeti tek prilikom rijetkih posjeta ili u prolazu.

Glavne prijetnje po njihov opstanak su trovanje, kolizija, nedostatak hrane, uništavanja staništa. Nedavna posjeta bjeloglavih supova u blizini Pljevalja, koju su zabilježili građani, pokazuje da bi ovo hranilište moglo biti ključno za njihov povratak. Ove ptice često prelaze stotine kilometara u potrazi za hranom, što nas ohrabruje da će novo hranilište u Parku prirode Piva biti redovno posjećivano – poručuju iz CZIP-a.

Trenutno, bjeloglavi supovi se ne gnijezde u Crnoj Gori, ali CZIP se nada da bi novo hranilište moglo privući parove supova i omogućiti im da ponovo zasnuju gnijezdo.

Postoji nada da bi neki par, privučen hranilištem, mogao odlučiti da ovdje svije gnijezdo. To bi bio ogroman korak za povratak ove vrste u naše krajeve – ističu iz Centra.

Od 1950-ih do 1980-ih godina, brojnost bjeloglavih supova opala je usled masovnog trovanja vukova i šakala. Međutim, sada se preduzimaju konkretni koraci ka obnovi njihove populacije.

Danas radimo na ispravljanju tih grešaka i vraćanju ovih neprocjenjivih čuvara prirode – zaključuju iz CZIP-a.

Nakon jučerašnjih obilnih padavina praćenih vjetrom, koje su izazvale brojne probleme građanima u čije je kuće, podrumske prostorije i ulaze stambenih zgrada prodrla voda, ali i poteškoće u saobraćaju, danas je situacija u gradu stabilna.

Ekipe Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, prema riječima načelnika Miloša Ćećanovića, rano jutros obišle su teren.

Voda se baš brzo povukla sa svih lokacija, i na starom i na novom Ponoru, pa i sa podvožnjaka gdje je sinoć oko 12 sati bio visok nivo. Prestanak padavina i vjetar učinili su svoje, tako da se situacija normalizovala jutros – kazao je Ćećanović.

Na Cetinju je, prema podacima Zavoda za meteorologiju i seizmologiju, tokom jučerašnjeg dana palo 208 litara kiše po metru kvadratnome.

Meteorolozi za danas i sjutra najavljuju pretežno sunčano vrijeme s najvišom dnevnom temperaturom vazduha do 15 stepeni.