Kultura

Vještačka inteligencija otkriva tajne drevnih svitaka uništenih u erupciji Vezuva

Naučnici koriste moć AI tehnologije kako bi dešifrovali ugljenisane pergamente iz Herkulanuma, donoseći prve čitljive riječi nakon više od 2.000 godina
Vještačka inteligencija otkriva tajne drevnih svitaka uništenih u erupciji Vezuva

Rendgenski snimak dijela papirusa svitka PHerc.172, na kojem se vidi riječ “gađenje” (foto: AP Photo)

Naučnici se nadaju da će kombinacija vještačke inteligencije i ljudskog znanja i stručnosti pomoći u dešifrovanju drevnih svitaka ugljenisanih u vulkanskoj erupciji prije 2.000 godina.

Tokom 1750-ih godina, stotine papirusnih svitaka pronađene su u ostacima raskošne vile u rimskom gradu Herkulanumu. Ovaj grad, zajedno sa susjednom Pompejom, uništen je kada je u velikoj erupciji Vezuva 79. godine nove ere.

Biblioteka takozvane Vile papirusa mogla bi neizmjerno da doprinese našem znanju o antičkoj misli, ukoliko bi se svici, koji su smotani u veličinu čokoladice, mogli pročitati.

Toplota i vulkanski pepeo iz Vezuva uništili su grad, ali su sačuvali svitke u nečitljivom stanju, pretvarajući ih u ugljenisane, krhke blokove koji se raspadaju pri fizičkom otvaranju.

Naučnici i istraživači rade više od 250 godina na pronalaženju načina za dešifrovanje svitaka, od kojih se većina nalazi u Nacionalnoj biblioteci u Napulju.

Godine 2023, nekoliko tehnoloških preduzetnika sponzorisalo je takmičenje pod nazivom “Vezuvski izazov”, nudeći novčane nagrade za pokušaje dešifrovanja svitaka pomoću mašinskog učenja, računarskog vida i geometrije.

U srijedu je u okviru izazova objavljen “istorijski napredak”, kada su istraživači uspjeli da generišu prvu sliku unutrašnjosti jednog od tri svitka koji se nalaze u Bodlijan biblioteci Univerziteta Oksford.

Brent Sils, kompjuterski naučnik sa Univerziteta Kentaki i suosnivač “Vezuvskog izazova”, izjavio je da su organizatori “oduševljeni uspješnim snimanjem ovog svitka”. Rekao je da on “sadrži više čitljivog teksta nego što smo ikada vidjeli na skeniranom herkulanumskom svitku”.

Svitak je skeniran u laboratoriji Diamond Light Source u Harvelu, blizu Oksforda, koja koristi akcelerator čestica poznat kao sinkrotron za stvaranje izuzetno moćnih rendgenskih zraka.

Naučnici su zatim koristili vještačku inteligenciju kako bi sastavili slike, identifikovali mastilo koje otkriva mjesta na kojima postoji pisani tekst i poboljšali njegovu jasnoću. Ovaj proces je doveo do 3D slike svitka, omogućavajući stručnjacima da ga virtuelno odmota pomoću metode poznate kao segmentacija.

Vještačka inteligencija, međutim, još uvijek ima svoja ograničenja. Do sada je dešifrovano vrlo malo teksta. Jedna od rijetkih riječi koja je prepoznata jeste starogrčka riječ za “gađenje”.

Istraživači su pozvani da se pridruže naporima za kompletiranje teksta.

Još smo na početku dugog procesa – izjavio je Piter Tot, kustos grčkih kolekcija u Bodlijan biblioteci, za agenciju AP. Potrebne su nam bolje slike, ali su naučnici veoma optimistični i vrlo, vrlo sigurni da mogu dodatno poboljšati kvalitet slike i čitljivost teksta.

Tot je takođe izrazio nadu da će tehnologija biti dostupna lokalno, kako bi se preostala dva osjetljiva svitka mogla analizirati bez potrebe za njihovim transportom u sjedište laboratorije Diamond.

Možda će postojati nešto što se može prenijeti – rekao je. I ne zaboravite da u Napulju postoji još oko 1.000 svitaka.

Izvor: Vijesti