Putem besplatne telefonske linije, od 4. maja stiglo je šest prijava vršnjačkog nasilja, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.
On je, na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje koji obavlja konsultativno saslušanje na temu „Rizik, uzroci i posljedice vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, rekao da su putem telefonske linije za prijavu vršnjačkog nasilja do sada imali osam poziva.
„Šest poziva se odnosilo na prijavu vršnjačkog nasilja“, naveo je Vojinović.
Od toga broja, kako je kazao Vojinović, četiri prijave su se odnosile na kombinovano fizičko i verbalno nasilje, jedna na fizičko, verbalno i sajber nasilje, a jedna na isključivo fizičko nasilje.
Vojinović je rekao da je 8. maja licencirana ustanova – Policijska akademija, gdje se može steći stručna kvalifikacija – asistent u prevenciji nasilja i vandalizma.
On je podsjetio da je formirana komisija koja radi na izmjenama Pravilnika o normativima, a koja će, na osnovu broja učenika u određenim školama, procijeniti gdje treba povećati broj psihologa, odnosno pedagoga.
Vojinović je kazao da će Komisija razmotriti način kako da se angažuju psiholozi i pedagozi u školama u kojima trenutno ne postoje.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović poručila je da je vrijeme da se počne konkretno da se radi.
“Savjet za prava djeteta bio je prije oko dva mjeseca, kada smo se dogovorili da ćemo u narednih 15 dana svi dostaviti predloge šta mislimo da treba da se radi”, kazala je Mihailović.
Međutim, kako je rekla, ta sjednica još nije održana, a ona će, kako je ocijenila, doprinijeti rješavanju problema.
Mihailović je predložila da se u narednih nekoliko dana organizuju konsultacije sa različitim kompetentnim stranama koje mogu da se bave tom problematikom.
“Možda mi smatramo da treba da se poveća broj psihologa i pedagoga, odnosno zaposlenih u PP službama u značajnoj mjeri, a možda to u realnosti nije moguće”, kazala je Mihailović.
Ona je rekla da je tu značajna podrška Skupštine i Vlade, u smislu budžeta koji će biti potreban Ministarstvu prosvjete.
“Sugerišem da, osim svih ministarstava i institucija koje se bave tom problematikom, kao i stručnjaka, napravimo šire konsultacije sa konkretnim predlozima i da se počne raditi na tome, prevashodno da se insistira na primjeni postojećih propisa i zakona, ali i da vidimo što moramo da mijenjamo u dijelu odgovornosti i postupanja”, navela je ona.
Mihailović je rekla da na papiru postoje definisane mjere podrške porodici, ali da nema sistema podrške porodici, a koji treba da postoje.
Specijalista dječje psihijatrije Ivan Krgović kazao je da djeca uče po modelu.
„Tako da bismo svi morali da budemo malo bolji ljudi da bismo uspjeli da utičemo na djecu da usvajaju pravilne obrasce ponašanja“, dodao je Krgović.
On je naveo da su istraživanja ukazala na porast nasilja među djecom preko društvenih mreža, u odnosu na neki prethodni period.
To je, kako je dodao Krgović, veliki izazov za starije, koji ne mogu ispratiti sve društvene mreže.
„Na Zapadu su isto primijetili da to prilično utiče na porast vršnjačkog nasilja i na suicidalno povređivanje kod adolescenata. Treba razmišljati čak i o ograničavanju pristupa društvenim mrežama za određene uzrasne dobi“, navep je Krgović.
On je kazao da čak i nastavnici nekim ponižavajućim stavom prema određenim učenicima mogu da podstiču nasilje, ali da i oni sami mogu biti žrtve nasilja, ako ne postoji adekvatan sistem da ih zaštiti.
Krgović je rekao da ne postoji jednodimenzionalno rješenje, a dobar predlog je da se poveća kadrovsko prisustvo pedagoga i psihologa u školama.
„Kulturološki, mi smo iz komunističkog, tradicionalnog društva, koje je autoritet prenosilo preko policije, učitelja, oca. Bili smo patrijarhalno društvo do skoro“, kazao je Krgović.
On je naveo da je društvo često represivnim metodama uređivalo funkcionisanje.
„Sada težimo tome da usvajamo zapadne vrijednosti i mislim da imamo puno da učimo, jer često nemamo predstavu kako to funkcioniše na Zapadu“, rekao je Krgović.
Prema njegovim riječima, ni na Zapadu nijesu svi riješili probleme, ponegdje postoji porast problema vršnjačkog nasilja.
„Ali, treba slijediti najbolje modele. Skandinavske zemlje, Island i Finska, su najbolji primjeri, one su uzori ostalim zapadnim zemljama, jer su uspjele da smanje maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje raznim programima“, rekao je Krgović.
On je istakao da što je zemlja ekonomski snažnija, služba za podršku mentalnom zdravlju je jača.
Psiholog Melisa Hot kazala je da je važno da se uključe sve karike i da se, kroz saradnju i razumijevanje problema, radi na prevenciji problema vršnjačkog nasilja.
Ona je rekla da je porodicama često nedostupna porodična psihoterapcija, jer sistem to ne pruža besplatno.
Važno je, kako je poručila Hot, uspostaviti saradnju između porodica i škola.
Ona je ukazala da su vrlo složeni faktori koji dovode do rizika od vršnjačkog nasilja.
“Važno je da se sprovodi dosta istraživanja, koja bi ukazala šta je to što determiniše i nasilnike i žrtve”, dodala je Hot.
IZVOR: Mina
