Kultura
Vujović: Kada se baština vrednuje i poštuje, ona postaje most između kultura
MKM je ove godine podržalo 22 projekta u ukupnom iznosu od 19.230,00 eura, i svaki od njih ima za cilj da prezentuje i osnaži naše zajedničko nasljeđe, od lokalnih do evropskih kulturnih ruta, kazala je Vujović.
Foto: MKM
Manifestacija Dani evropske baštine podsjeća na bogatstvo našeg kulturnog nasljeđa i naglašava važnost njegovog očuvanja, jer kada se baština pravilno vrijednuje i poštuje, ona postaje most između kultura, omogućavajući bolje razumijevanje među zajednicama i sprječavajući strah od nepoznatog, poručila je ministarka kulture i medija (MKM) dr Tamara Vujović na obilježavanju Dana evropske kulturne baštine, održanom u Ministarstvu kulture i medija.
Kako su saopštili iz MKM Vujović je kazala da je ova manifestacija, koja se tradicionalno organizuje u preko 50 zemalja Evrope, postala snažan simbol zajedništva, kulturnog bogatstva i raznolikosti našeg kontinenta.
„Ovogodišnja tema „Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže“ ističe jedan od najvažnijih aspekata kulturne baštine – njenu sposobnost da povezuje ljude, zajednice i narode kroz vrijeme i prostor. Kulturna baština ne poznaje granice; ona je univerzalna vrijednost koja nas uči o prošlosti, inspiriše nas u sadašnjosti i pomaže nam da gradimo bolju budućnost, da živimo sa baštinom i znanjima predaka i sačuvamo ih za budućnost“, navela je Vujović.
U tom duhu je, kako je dodala, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore ove godine podržalo 22 projekta u ukupnom iznosu od 19.230,00 eura, navodeći da svaki od ovih programa ima za cilj da prezentuje i osnaži naše zajedničko nasljeđe, od lokalnih do evropskih kulturnih ruta.
„Ideja o obilježavanju Evropskih dana kulturne baštine rođena je prije 40 godina u Francuskoj. U središtu ovogodišnje teme je ideja da naše nasljeđe u svojim materijalnim i nematerijalnim oblicima ima mnogo toga da nam kaže o tome kako su evropski narodi, zajednice, zemlje i kulture dugo bili povezani i kako nastavljaju da budu, kroz zajedničke vrijednosti i prakse, kao i želje da zaštitimo i podijelimo priče i mjesta koji čine našu individualnu i kolektivnu istoriju“, rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, ove godine, mi, kao dio Evropskog naroda, slavimo više od jedne posebne godišnjice.
„Prije 75 godina ustanovljen je Savjet Evrope, a prije 70 godina usvojena je Evropska kulturna konvencija. Ovo su čvrsti temelji na kojima naša Evropska kultura i kulturna baština počivaju, a godinama su ovi temelji postajali samo jači. I danas se podsjećamo da nas naše zajedničko nasljeđe povezuje, obogađuje naš evropski identitet i gradi temelje evropske demokratije“, istakla je Vujović.
Kazala je da se očuvanjem baštine borimo i protiv ksenofobije, jer njegovanjem kulturnog nasljeđa podsjećamo na bogatstvo različitosti koje čini identitet jednog naroda.
Ministarka je ukazala da zajedničke kulturno-istorijske vrijednosti predstavljaju temelje koji trajno povezuju i umrežavaju pojedince i zajednice, bez obzira na geografske, političke ili etničke razlike.
„Zahvaljujući očuvanju i prenošenju zajedničke baštine, pojedinci i zajednice mogu da se prepoznaju u širim, regionalnim ili čak globalnim okvirima. Tako baština ne samo da osnažuje pojedinačne identitete već i doprinosi umrežavanju i saradnji između različitih zajednica. Kulturne rute, festivali, manifestacije i razmjena znanja omogućavaju neprekidni dijalog između kultura, podsjećajući nas da su te vrijednosti trajni stubovi zajedništva“, rekla je Vujović.
Smatra da nas ovogodišnja tema posebno podsjeća na to koliko je važna naša zajednička istorija, te koliko kulturne rute – koje nas vode kroz prošlost – mogu biti putevi buduće saradnje i zajedničkog razvoja.
„Bez obzira da li se radi o starim putevima, trasama koje povezuju države, mobilnosti umjetnika ili tehnološkom napretkom koji stvara nove mreže“, rekla je Vujović.
Kazala je da joj predstavlja zadovoljstvo što je Crna Gora jedna od devet država čija djeca mogu učestvovati na takmičenju Young European Heritage Makers koje organizuju Dani evropske kulturne baštine podstiču njihovu zainteresovanost za nasljeđe i kulturnu baštinu.
„Zato vas, draga djeco pozivam da nam pokažete na koji način vi vidite bogatu kulturnu baštinu Crne Gore“, rekla je Vujović.
Generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija, Dobrila Vlahović, istakla je da cilj tog resora nije samo finansijsko ulaganje u očuvanje naše kulturne baštine, već i inspirisanje mladih generacija da prepoznaju sebe kao buduće stručnjake, koji će u vremenu koje dolazi biti spremni da doprinesu očuvanju najdragocjenijih vrijednosti svakog društva – kulturnog nasljeđa.
„Zato je važno podijeliti sa vama i to da ovo Ministarstvo u cilju jačanja kadrovskih kapaciteta od 2020. godine finansira studijski program konzervacije i restauracije na Univerzitetu Crne Gore. Dakle, pružamo mladim stručnjacima mogućnosti da steknu akademsko obrazovanje i znanja potrebna za očuvanje naših najvrednijih kulturnih vrijednosti pokretne, nepokretne i nematerijalne kulturne baštine“, istakla je Vlahović.
Kazala je da danas ne ne slavimo samo naše nasljeđe, već i buduće generacije koje će ga čuvati i obogaćivati, posebno ističući ulogu koju konzervatori i restauratori imaju u zaštiti i očuvanju njegovih autentičnih vrijednosti, kroz prijemjenu tradicionalnih, ali i savremenih metoda koje donosi novo vrijeme.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore, Danilo Mrvaljević, kazao je da je povodom obilježavanja Dana evropske baštine, u Ministarstvu kulture i medija predstavljena izložba/prezentacija rada Odjeljenja za tehničku zaštitu Državnog arhiva, sa ciljem isticanja značaja konzervacije i restauracije arhivske građe.
„Prezentacija je pripremana za manifestacije koju organizujemo na teritoriji cijele države u posljednjoj nedelji maja, kao jedan od preko 100 programa i aktivnosti ovogodišnje manifestacije. Inače je ovo osma izložba koju organizujemo od početka ove godine. Ideja je da se istakne važnost konzervacije i restauracije za očuvanje arhivskog nasljeđa, naše pisane kulturne baštine i kulturne baštine uopšte i da se široj javnosti, a u prvom redu mladima, pred kojima je nastavak obrazovanja, upis studija i izbor budućeg zanimanja, približi ova izuzetna profesija i poziv konzervatora“, istakao je Mrvaljević.
Pojasnio je da je na 40 panoa prikazan presjek rada Odjeljenja posljednjih 15 godina i najznačajniji fondovi na kojima su radili.
U okviru programa, Pomorski muzej je predstavio projekat „Zabacimo udicu“, koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija, u okviru obilježavanja Dana evropske kulturne baštine.
Kako su saopštili iz MKM nakon obilaska izložbe na kojoj je predstavljen proces konzervatorskog tretmana pokretne kulturne baštine-arhivske građe koja se čuva u Državnom arhivu, ministarka Vujović je zajedno sa učesnicima događaja posjetila Centar za konzervaciju i arheologiju, bivše Francusko poslanstvo, u kojem je upriličena izložba povodom 140 godina od rođenja Pera Šoća, a koju je organizovala Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” i Državni arhiv Crne Gore. Ova posjeta je omogućila učesnicima događaja da se upoznaju sa ulogom koju ove institucije imaju u očuvanju istorijskih, arheoloških i bibliotečkih dragocjenosti Crne Gore.
Aktuelnosti
Društvo
Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila vaučere za dvije hiljade socijalno ugroženih porodica
Distribucija pomoći će se obaviti posredstvom organizacije Crvenog krsta Prijestonice Cetinje i Crvenog krsta Bar.
Crnogorska porodica iz Berlina podržala je inicijativu gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića i predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Uplaćenim novčanim sredstvima su obezbijeđeni vaučeri za dvije hiljade socijalno ugroženih porodica iz svih crnogorskih opština, bez obzira na nacionalnu, vjersku i svaku drugu pripadnost – saopšteno je iz gradske uprave
Podjećaju da crnogorska porodica iz Berlina nastavlja svoju dobrotvornu misiju u Crnoj Gori, ističući važnost solidarnosti, humanitarnog rada i filantropije za koheziju jednog društva.
Distribucija pomoći će se obaviti posredstvom organizacije Crvenog krsta Prijestonice Cetinje i Crvenog krsta Bar, a ovom inicijativom želi se naglasiti da država i društvo moraju posebnu pažnju posvetiti onima kojima je pomoć potrebna – zaključuje se u saopštenju Prijestonice Cetinje.
Zabava
Cetinjska legenda – Dukin Obodin
Fabrika „Obod“ tada je dobro poslovala; i njoj i gradu bilo je mnogo bitno da prijestonica ima ozbiljan bend. Tad su to zvali „omladinski orkestar“… Ali, spram repertoara – da ne zvuči tako zvanično ili zakopčano. Nego, bre, čistokrvni rokenrol.
Ovako su nekad radile dobre firme i fabrike u Crnoj Gori: u gradu se prepozna grupa mladih muzičara kojima basta da postanu bend – samo im oprema fali. Pa im uprava fino sve instrumente kupi. Jedan-jedini uslov: da sviraju makar jednom godišnje, na dan preduzeća.
Tako je, ima lijepih 55 godina, od kada je na jesen 1969. nastao Obodin – kao mnogo važna vertikala, koja veže silne decenije crnogorske i cetinjske rok i pop muzike. I naravno da je fabrika bila „Obod“, da je tada mnogo dobro poslovala i da je tada i gradu i fabrici bilo mnogo bitno da prijestonica ima ozbiljan bend. Tad su to zvali „omladinski orkestar“… Ali, spram repertoara – da ne zvuči tako zvanično ili zakopčano. Nego, bre, čistokrvni rokenrol.
Naravno, daleko od toga da je Obodin bio prvi cetinjski bend. Još pedesetih i šezdesetih svirali su Cetinjski kunetaši (onako spram vremena, od napolitanskih i meksičkih pjesama, obavezno kancone sa San Rema – do izvornih crnogorskih)… I da, njihov pjevač od sredine šezdesetih bio je Miodrag Radunović. Već možete naslutiti spram prezimena: otac Aleksandra – Popaja i Nikole iz Perpera.
Potom su nastupali i pod imenom Cetinjani, pa sa posebnim merakom svirali muziku iz filmskih hitova… Sve neđe do posljednjeg nastupa, s osam muzičara na sceni, u sali Gradske kafane. Prava cetinjska legenda.
Nego, Miodrag Radunović je u Cetinjskim kunetašima sredinom šezdesetih zamijenio Veselina Bastaća. To nam je prezime za ovu priču posebno bitno. Naš brižljivi hroničar crnogorske rok i pop muzike Željko Milović ustanovio je da je to crnogorska familija sa najviše muzičara! Još od jednog Mijata Lukinog, u međuratnom periodu. Uglavnom, Venjo Bastać iz Cetinjana potom je pjevao u drugom gradskom bendu Fantasti, sve one momente koji su se ticali šlager muzike. Boris i Miro Bastać osnovali su osamdesetih grupu Krin…
Ali, za ovu priču nam je bitna grupa Obodin. Venjo Bastać sa solo gitarom (mnogo bitna cetinjska faca, još poznati slikar!), Tomislav Bastać na klavijaturama, pa bubnjar Mirko Begović (potom Zoran Obradović). I mnogo mlađi – braća Zoran i Dušan Martinović na basu i ritam gitari. Pravi porodični bend, jer ujaci tim momcima Martinovićima, tinejdžerima – bili su Bastaći.
E sad, taj Dušan, to je isti onaj Duka Martinović, tako bitna faca crnogorske pop i rok muzike, unazad ohoho godina. Tada, kada je osnovan Obodin, imao je samo 14 godina! I početak na Cetinju: prvo sa svirkama na igrankama u gimnazijskoj sali ili u Medicinskoj školi. Pa već koju godinu kasnije, na hotelskim terasama od Bečića do „Plavih horizonata“…
Repertoar, otprilike, možete da pogodite. Ono najbitnije od stranog roka i hard-roka, naravno, uz ukus italijanske pop muzike – za koju je domaća publika decenijama imala poseban gušt. Pa na svirkama sve do kraja Bosne, pa jednom i na festivalu na Paliću, gdje su bili crnogorski predstavnici… I tako otprilike do 1975. godine.
Ili: trajalo je otprilike dok Duka nije pošao na studije. U Beogradu je svirao u grupi Sving, potom za kotorske Soluse i Bisere Boke… Do grupe Val i bluz projekta Pasoš, nikšićkih Montenegrina (sa kojima je stigao i do Opatijskog festivala), benda Tvrd orah… Uslijedila je, osamdesetih grupa Muzička radionica kao mnogo bitna i nepravedno potcijenjena referenca vezana za tako osobenu muzičku scenu Kotora; naravno, i Plima, novi bend, osamdesetih na Cetinju, u kojoj je pjevao i Nikola Radunović.
Samo bi Dukina solo karijera, od devedesetih, zasluživala i zaslužuje poseban tekst. A ona duga priča koja Obodin sa kraja šezdesetih spaja sa našim muzičkim vremenima jeste, recimo, njegov album „Sve moje godine“ (1995). A jedan instrumental „PG-CT-KO“ tu, u svega nekoliko minuta, ispriča o crnogorskoj muzici i sceni tih gradova, kroz silne decenije, više nego – bilo koji tekst.
Izvor: Pobjeda
Društvo
Dan je Vojske Crne Gore
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević, položio je danas vijenac na spomenik u Tuđemilu, povodom 7.oktobra, Dana Vojske. Ponosno odajemo počast našim precima koji su se borili za slobodu. Njihova hrabrost i odlučnost služe kao inspiracija svakom pripadniku Vojske Crne Gore, koja danas nastavlja tu časnu tradiciju, braneći sigurnost i suverenitet naše
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević, položio je danas vijenac na spomenik u Tuđemilu, povodom 7.oktobra, Dana Vojske.
Ponosno odajemo počast našim precima koji su se borili za slobodu. Njihova hrabrost i odlučnost služe kao inspiracija svakom pripadniku Vojske Crne Gore, koja danas nastavlja tu časnu tradiciju, braneći sigurnost i suverenitet naše zemlje – istakao je general Lazarević.
Bitka kod Tuđemila, odigrala se 1042. godine, kada je malobrojna dukljanska vojska potukla vizantijske snage i predstavlja ključni trenutak u istoriji Crne Gore i njene borbe za slobodu i nezavisnost.
Milatović:
Predsjednik države Jakov Milatović čestitao je Dan Vojske Crne Gore i tom pril ikom u
rezidenciji na Cetinju upriličio svečani prijem na kome je uručio odluke o proizvođenju
u oficirski čin za 15 kadeta i kadetkinja.
Ovaj svečani dan treba da nas podsjeti na brojne bitke i ratove u kojima su generacije
naših predaka, žudeći za slobodom, čuvale zemlju od često brojnijeg i po oružju jačeg
neprijatelja. Iz njihovih svijetlih primjera mogli smo vidjeti da sloboda traži žrtvu,
istrajnost, nepokolebljivost, jačajući kolektivni osjećaj ponosa, časti i dostojanstva. Ona
budi u generacijama potrebu da čuvaju teško stečeno, i stvara obavezu da se žrtve
pale za slobodu nikada i nipošto ne zaborave. Jer znamo da smo veliki onoliko koliko
imamo poštovanja prema prošlosti, ali jednako tako i koliko imamo sposobnosti da
gradimo budućnost i stvaramo nove vrijednosti – poručio je Milatović.
Svečanom prijemu prisutvovali su načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni
general Zoran Lazarević, članovi kolegijuma načelnika Generalštaba i porodice novih
oficira i oficirki Vojske Crne Gore.
Svijet
Objavljeni ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodjeljuje se svake godine naučnicima koji rade na raznim poljima medicine ili fiziologije. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju su Viktor Ambros iz Hanovera i Gari Ruvkum iz Berklija za otkriće mikro RNK i njegovoj ulozi u post-transkripcionoj regulaciji gena. U pitanju je jedna je od pet
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu dodjeljuje se svake godine naučnicima koji rade na raznim poljima medicine ili fiziologije.
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju su Viktor Ambros iz Hanovera i Gari Ruvkum iz Berklija za otkriće mikro RNK i njegovoj ulozi u post-transkripcionoj regulaciji gena.
U pitanju je jedna je od pet Nobelovih nagrada koje su osnovane 1895. godine po testamentu Alfreda Nobela, a dodjeljuje je Institut Karolinska za izuzetne doprinose u medicini ili fiziologiji.
Kako je nastala voljom Alfreda Nobela, nagradom upravlja Nobelova fondacija, a dodjeljuje je odbor koji se sastoji od pet članova izabranih od strane Švedske kraljevske akademije nauka.
Iako se često naziva Nobelovom nagradom za medicinu, Nobel je u svom testamentu izričito naveo da se nagrada dodjeljuje za “ medicinu i fiziologiju“, pa se tako nagrada može dodijeliti za širi spektar djelovanja .
Dobitnici prošlogodišnje Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu bili su Katalin Kariko i Dru Vajsman. Američki naučnik i mađarska biohemirčarka su dobili nagradu za svoj doprinos razvoju mRNK vakcine protiv kovida 19.
Kako je objavio Nobelov komitet, njihova otkrića bila su ključna za razvoj efikasnih mRNK vakcina protiv kovida 19 tokom pandemije.
Hronika
Tuča u barskoj Gimnaziji, povrijeđen maloljetnik
Maloljetnik je u obračunu zadobio ubodnu ranu i prebačen je na ukazivanje medicinske pomoći
Najmanje jedan maloljetnik povrijeđen je u tuči koja se danas oko 11 časova dogodila u barskoj Gimnaziji „Niko Rolović”, saopšteno je iVijestima iz Uprave policije.
Prema istim informacijama, on je u obračunu zadobio ubodnu ranu i prebačen je na ukazivanje medicinske pomoći.
U toku su aktivnosti na rasvjetljavanju tog događaja.
Izvor: Vijesti
Društvo
Mladi rendžeri sa Cetinja proslavili Dan zaštite Dinarida na Lovćenu
Ideja je da uključimo mlade sa Cetinja, da ih upoznamo sa poslovima koje obavljaju ljudi u Nacionanom parku – kazala je projektna menažderka u NVO Parkovi Dinarida Milica Kandić.
Mladi rendžeri sa Cetinja obilježili su na Ivanovim Koritima 7. oktobar – Dan zaštite Dinarida.
Od biologa, inženjera šumarstva i zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja prijestonice Cetinje učili su o raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta nacionalnih parkova Crne Gore, kako zaštititi šume od požara i zašto su šume važne za čovjeka i cijelu planetu – saopšteno je iz NVO „Parkovi Dinarida”.
Djeca iz Prijestonice Cetinje, Prijedora i Kozarske Dubice bili su učesnici sedmodnevnog kampa „Mladi rendžeri” u NP „Lovćen”.
Mladi rendžeri kažu za Mediabiro da su srećni što su bili dio radionice na Ivanovim Koritima koja je posljednja aktivnost projekta „Aktivni mladi za zaštitu prirode“. Riječ je o projektu koji je finansijski podržala Evropska unija, kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, a koji sprovodi UNDP u Crnoj Gori.
Ideja je bila da uključimo mlade sa Cetinja, da ih upoznamo sa poslovima koje obavljaju ljudi u Nacionanom parku, njihovi zaposleni, da se više informišu o zaštiti prirode, šta konkretno znače i kako izgledaju aktivnosti zaštite prirode na terenu – kazala je projektna menažderka u NVO Parkovi Dinarida Milica Kandić.
Ona podsjeća da je projekat počeo u ljetnjoj školi koju su u julu, u NP Lovćen, pohađali mladi rendžeri sa Cetinja.
U Nacionalnom parku Lovćen srećni su što su domaćini tako važnog programa za mlade. I ako je kiša poremetila planove za aktivnosti na terenu, djeca su našla zamjenu i radionijca je organizovana u Centru za posjetioce na Ivanovim Koritima.
Izvor: parksdinarides.org