Vuksanović: Policija nije dužna da najavi radar

Policija nije dužna da saobraćajnim znakom unaprijed upozori vozače na svaku radarsku kontrolu, pa izostanak takve table ne znači da su kontrola i izrečena kazna nezakonite. Ipak, ako se upozorenja postavljaju samo na pojedinim dionicama, država mora objasniti po kojim kriterijumima to radi, kazala je za portal Rmedia advokatica Neda M. Vuksanović.

Pitanje najavljivanja radarskih kontrola posebno je aktuelno nakon što su 7. avgusta počele da se primjenjuju izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojima su znatno povećane kazne za prekoračenje brzine i druge teške prekršaje.

Vuksanović objašnjava da se moraju jasno razdvojiti obaveza vozača da poštuje ograničenje brzine i način na koji država organizuje i označava radarske kontrole.

„Sama činjenica da radar nije najavljen saobraćajnom signalizacijom ne znači automatski da su sprovedena radarska kontrola i izrečena kazna nezakonite i neosnovane, jer ne postoji propisana obaveza kojom se država obavezuje da svaku radarsku kontrolu mora unaprijed najaviti i označiti“, kazala je Vuksanović.

TABLE UPOZORENJA ILI SVUDA ILI NIGDJE

Međutim, kako je navela, ukoliko država na pojedinim dionicama postavlja table kojima upozorava vozače na radarsku kontrolu, a na drugim je sprovodi bez takvog upozorenja, opravdano je postaviti pitanje kriterijuma i jednakog postupanja prema svim vozačima.

„Prvo pitanje koje se postavlja u takvim situacijama jeste po kojem kriterijumu se postavljaju table te vrste, dok se kao drugo pitanje nameće da li za sve vozače važe ista pravila“, istakla je ona.

Država, prema njenim riječima, ne bi smjela da primjenjuje jedan standard na jednoj, a drugi na drugoj dionici, bez jasnog pravnog osnova i kriterijuma.

„Ukazivanjem na problem ove prirode ne traži se da vozači budu upozoreni da bi poštovali propisano ograničenje jer su dužni da ga poštuju. Međutim, kada država koristi određenu signalizaciju, mora biti jasno kada i pod kojim uslovima to čini“, kazala je Vuksanović.

AUTOMATIZOVANE KONTROLE MORAJU BITI TRANSPARENTNE
„Kada se postavlja, mora postojati pravni osnov, svrha i režim primjene. Ovo je posebno značajno danas, kada se uvode savremeni sistemi radarske kontrole koji mogu evidentirati prekoračenje brzine bez neposrednog učešća policijskog službenika i zaustavljanja vozila. Što je sistem kontrole automatizovaniji i manje uočljiv, to je važnije da pravila njegovog korišćenja budu jasna, transparentna i unaprijed određena“, navela je ona.

Prema njenim riječima, pravila, ako postoje, moraju biti jednaka za sve i dosljedno se primjenjivati.

„U suprotnom se otvara pitanje pravne sigurnosti i jednakosti građana pred zakonom“, zaključila je Vuksanović.

Izmjenama Zakona precizirano je i postupanje kada je prekršaj zabilježen uređajem, ali vozač nije identifikovan. Vlasnik ili korisnik vozila dužan je da, na zahtjev policije, u roku od osam dana dostavi vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom. Ako to ne učini, predviđena je kazna od 300 do 600 eura.

KAZNE ZA BRZINU OD 80 DO 1.000 EURA

Novim odredbama znatno su povećane kazne za prekoračenje brzine. Ako je prekoračenje do 10 kilometara na čas, kazna je od  80 do 250 eura, od 10 do 20 kilometara na čas kazna je od 100 do 300 eura, pa sve do 60 do 70 kilometara na čas za šta je propisana kazna od 500 do 1.000 eura ili zatvor do 60 dana. Zakon predviđa da policijski službenik liši slobode vozača koji dozvoljenu brzinu prekorači za više od 50 kilometara na čas u naselju ili više od 70 kilometara na čas van naselja.

Uz novčane kazne mogu biti izrečeni kazneni bodovi i zabrana upravljanja vozilom, u zavisnosti od težine prekršaja i toga da li je izazvana neposredna opasnost ili saobraćajna nezgoda.

DO 1.000 EURA ZA CRVENO I OPASNO PRETICANJE

Za prolazak kroz crveno svjetlo propisana je kazna od 500 do 1.000 eura ili zatvor do 60 dana, uz tri kaznena boda i zabranu upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca.

Ako vozač dva puta u roku od deset minuta prođe kroz crveno svjetlo, predviđena je kazna zatvora od 15 do 30 dana.

Ista novčana kazna, od 500 do 1.000 eura ili zatvor do 60 dana, propisana je za preticanje kojim se ugrožava saobraćaj iz suprotnog smjera, kao i za preticanje na prevoju, u nepreglednoj krivini ili tunelu.

Za preticanje preko neisprekidane uzdužne, odnosno pune linije, uz korišćenje trake namijenjene vozilima iz suprotnog smjera, kazna iznosi od 150 do 400 eura. Uz nju se određuje jedan kazneni bod, a može biti izrečena i zabrana upravljanja do dva mjeseca.

DIO GRAĐANA TRAŽE PREISPITIVANJE OGRANIČENJA

Dok nadležni strože kazne obrazlažu potrebom da se smanji broj saobraćajnih nezgoda i poginulih, dio građana na društvenim mrežama smatra da uslovi za primjenu novih normi nijesu adekvatno pripremljeni.

Oni ne osporavaju strože kažnjavanje prolaska kroz crveno svjetlo, preticanja preko pune linije ili vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, ali smatraju da je prije povećanja kazni trebalo preispitati postojeća ograničenja brzine i saobraćajnu signalizaciju.

„Kazne za saobraćajne prekršaje ne odgovaraju realnosti. Putevi su mnogo bolji nego prije 20 godina. Prije ovakvih rigidnih zakona morale su se provjeriti dozvoljene brzine na putevima i izvršiti korekcije znakova. Netolerancija za prekoračenje brzine do 10 kilometara na čas daleko je od smisla“, jedan je od komentara objavljenih na društvenim mrežama.

Njegov autor navodi da nema primjedbi na kazne za teške prekršaje, poput preticanja preko pune linije, prolaska kroz crveno svjetlo i vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, ali smatra da su odredbe o manjim prekoračenjima brzine prestroge.

Izmjene zakona usvojene su 23. jula, a stupile su na snagu osmog dana od objavljivanja. Prema podacima policije koje je krajem avgusta prenio RTNK, broj saobraćajnih nezgoda u prvom periodu primjene bio je manji za oko 18 odsto.

IZVOR: RMEDIA