Ilustracija Foto: Pexels.com
U toku septembra i oktobra evidentirano je 29 slučajeva nasilja i to u sjevernoj regiji tri, u centralnoj 12 i u južnoj 14. To piše u dokumentu “Analiza stanja i predlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama”.
Kako navode, nasilje je evidentiralo 16 osnovnih i devet srednjih škola.
Fizičko nasilje se desilo u 17 slučajeva, sajber tri, emocionalno nasilje jedan slučaj, socijalno jedan, verbalno pet i nasilje u porodici dva slučaja. Sa učenicima je realizovano 89 aktivnosti (razgovori i grupni rad), sa roditeljima 40, dok je sa nastavnicima realizovano 20 individualnih savjetovanja (pedagoško-instruktivni rad) – piše u dokumentu.
Kako ističu, timovi za prevenciju nasilja realizovali su 35 aktivnosti (saradnja sa centrima za socijalni rad i Upravom policije, sprovođenje plana podrške, restitucija).
Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vršnjačkog nasilja je u funkciji od 4. maja 2023. godine. Školske 2023/2024. godine bilo je 15 prijava, a ove školske godine do sada je bila jedna prijava – precizirano je u dokumentu.
Policija, kako navode, ne vodi posebnu evidenciju po događajima koji bi prema definiciji predstavljali vršnjačko nasilje, već se vodi evidencija podnijetih krivičnih prijava protiv maloljetnika koji su izvršioci krivičnih djela u zavisnosti od kvalifikacije djela i maloljetnicima koji su žrtve.
lako se po definiciji ne radi o vršnjačkom nasilju, u prethodnih devet mjeseci 2024. godine registrovana su 252 krivična djela, počinjenih od ukupno 289 maloljetnih izvršilaca. Od ukupnog broja izvršenih krivičnih djela od strane maloljetnih lica najveći procenat (47%) djela odnosi se na krivična djela iz oblasti imovinskog kriminalita, dok krivična djela protiv života i tijela čine (27%), a (26%) je ostalih krivičnih djela – piše u dokumentu.
Kada je u pitanju izvršenje kričnih djela u toku ove godine od strane maloljetnih osoba u kojima su maloljetnici žrtve, a koja se dovode u vezu sa vršnjačkim nasiljem u strukturi dominiraju krivična djela “Laka tjelesna povreda”, “Teška tjelesna povreda”, “Nasilničko ponašanje”, “Zlostavljanje”, “Ugrožavanje sigurnosti”, “Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem”, “Oduzimanje tuđe stvari”.
Kada je u pitanju maloljetničko pravosuđe u tekućoj godini pripremljene su izmjene i dopune Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koji je u procesu usklađivanja sa Evropskom komisijom i kojim se posebno akcenat stavlja na zaštitu prava djeteta koje je žrtva ili svjedok krivičnog djela.
Uz podršku UNICEF organizacije pokrenut je dvogodišnji projekat pilotiranja školske medijacije u odabranim školama u Crnoj Gori, koji će realizovati Udruženje medijatora i za koji se očekuje da će dati mjerljive rezultate i pokazati održivost, a koji će pomoći razvijanju vještina kod učenika za mirnim rješavanjem nastalih konflikata. Setom medijskih zakona, usvojenih junu tekuće godine, predviđeno je i dodatno unaprijeđeno više obaveza koje imaju mediji kada je u pitanju zaštita prava maloljetnika, kao polazna osnova za preduprjeđenje, odnosno preventivu lošeg uticaja i devijantnog ponašanja djece, te njihove dalje stigmatizacije i etiketiranja u slučaju izvještavanja o slučajevima vršnjačkog nasilja/nasilja nad djecom – ističu u dokumentu.
Zakonom je propisano da se zaštita navedenih prava, u smislu zabrane daljeg širenja medijskih sadržaja kojim se krše ta prava, vrši pred nadležnim sudom, s tim što je novina da osim nadležnog tužioca, postupak zaštite pred sudom može pokrenuti i lica koje traži zaštitu prava.
Osim toga, kao jedan od ključnih faktora u zaštiti maloljetnika od svih vidova nasilja, posebno u pogledu upotrebe medijskih sadržaja, može se istaći i medijska pismenost. Kao takva, prepoznata je kako medijskim zakona, ali i prvim strateškim dokumentom u oblasti medija u Crnoj Gori – Medijskom strategijom Crne Gore 2023-2027 i prvim Akcionim planom za period 2023-2024 kroz niz mjera – navodi se u toj analizi.
Konstatovano je da je evidentno i vršnjačko nasilje prema djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, a vrlo često su žrtve i njihova braća i sestre.
Ne smijemo zanemariti činjenicu da u porodicama djece sa teškoćama postoje mlađa braća i sestre koji su dodatna podrška i etiketirani su od vršnjaka u vrtiću ili školi, izloženi da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Kako bismo reagovali preventivno, važno je da prepoznamo djecu u riziku i pružimo im odgovarajuću podršku pravovremeno. Na osnovu Sporazuma Višeg suda u Bijelom Polju sa Udruženjem “Zračak nade”, određeno je ovlašćeno lice za praćenje izvršenja posebne obaveze – društveno korisnog rada. U saradnji sa Centrom za socijalni rad, u periodu od 2019. godine do danas, četiri maloljetnika izvršila su ovu mjeru, od kojih ni jedno lice nakon završene obaveze nije nastavilo sa vršenjem krivičnog djela, već su vremenom razvili senzibilitet u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju, nastavili neobavezna druženja sa djecom, upisali fakultete ili se adekvatno radno angažovali – piše u analizi.
Detaljna analiza stanja sa definisanim strteškim i operativnim ciljevima zastupljena je u Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025- 2026. godine, čije usvajanje se očekuje do kraja godine.
Izvor: RTCG
Vlada je danas usvojila Nacionalnu strategiju razvoja digitalnog zdravlja za naredne četiri godine koja, kako je saopšteno, predviđa niz mjera i inicijativa koje će zdravstveni sistem učiniti modernijim, efikasnijim i dostupnijim građaninu.
Iz Ministarstva zdravlja su kazali da je Strategijom, koja je usvojena na predlog tog resora, planirano ostvarenje ciljeva Vlade postavljenih u programu rada a kroz sprovodjenje digitalne transformacije u zdravstvenom sistemu.
Kako su naveli, poseban akcenat u Strategiji je stavljen na uvođenje naprednih tehnologija kao što su telemedicina, mZdravlje i primjena vještačke inteligencije.
„Ove tehnologije će omogućiti da zdravstvena zaštita postane dostupnija i efikasnija, naročito u udaljenim i manje dostupnim dijelovima Crne Gore“, rekli su iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, Strategija se fokusira na jačanje sistema prikupljanja, čuvanja, obrade i korišćenja podataka u zdravstvene svrhe.
Iz Ministarstva su kazali da je taj segment ključan za donošenje politika zasnovanih na dokazima, što je od presudne važnosti za izgradnju modernog i odgovornog zdravstvenog sistema.
„Tu se posebno ističu mjere koje će omogućiti da se kroz bolje praćenje potrošnje ljekova obezbijedi efikasnije planiranje i obezbjeđivannje esencijalnih ljekova i smanjenje mogućnosti nestašica“, kaže se u saopštenju.
Strategija podržava i Reformu primarne zdravstvene zaštite gdje će se, kako su rekli iz Ministarstva, kroz uvođenje savremenog integrisanog informacionog sistema omogućiti veća pristupačnost zdravstvenih usluga, smanjenje administrativnih opterećenja i poboljšanje kvaliteta usluga.
„Ova reforma je direktno usklađena s ciljem Vlade da građanima obezbijedi lakši pristup zdravstvenoj zaštiti i holistički pristup njihovom zdravlju“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da je Strategijom predviđeno i veće uključivanje privatnog sektora, koji, kako se navodi, treba da bude jak partner državi u pružanju i obezbjeđivanju zdravstvene zaštite kako bi bila omogućena razmjena podataka o liječenju bez obzira da li se pacijenti liječe u privatnom ili javnom sektoru.
Vlada je, osim Strategije, usvojila i Nacrt akcionog plana za narednu godinu.
Izvor: MINA
Treneri i kapiteni klubova Meridianbet 1. CFL, Komisija za ženski, omladinski i mali fudbal odabrali najbolje pojedince u 2024. godini…
Napadač Lećea Nikola Krstović proglašen je za najboljeg igrača Crne Gore u godini na izmaku. U nikad neizvjesnijem izboru, Krstović je od kapitena i trenera klubova Meridianbet 1. CFL dobio ukupno 52 glasa, samo jedan više od Stevana Jovetića. Snažnom ofanzivcu ovo je prva nagrada za najboljeg igrača Crne Gore.
Ovo mi je prva ovakva nagrada i mnogo mi znači. Stojim pred vama sa ovako velikim priznanjem. Hvala svima čija je odluka bila da baš ja dobijem ovu nagradu. Ovo je dokaz da se veliki trud i rad uvijek isplate. Nastojaću da svakodnevno radim što više, pa da se i sljedeće godine vidimo ovdje – rekao je Krstović.
Drugu godinu zaredom golgeterka turskog Fomgeta i našeg nacionalnog tima Armisa Kuč izabrana je za najbolju igračicu Crne Gore. U konkurenciji Slađane Bulatović i Jasne Đoković, Kuč je dobila 23 boda, pet više od drugoplasirane Đoković.
Hvala FSCG na ovom priznanju i podršci koju imamo sve ove godine. Hvala i stručnom štabu reprezentacije, saigračicama, porodici i prijateljima. Bez svih njih ovo ne bi bilo moguće. San svakog djeteta u Crnoj Gori je da igra za reprezentaciju ove zemlje, a ja svoje snove živim već 12 godina. Trudiću se i dalje da Crnu Goru predstavljam na najbolji moguću način – istakla je Kuč.
Godinu u Meridianbet 1. CFL obilježili su Milan Vukotić i Milorad Peković.
Trenutno najbolji strijelac lige osvojio je Kup Crne Gore sa „plavo-bijelima“, koji su lideri nakon jesenjeg dijela sezone, a upisao je i dva nastupa u dresu ,,hrabrih sokola“. Kapiteni i treneri klubova Meridianbet 1. CFL dodijelili su Vukotiću 52 boda, drugoplasirani Igor Nikić imao je 45, dok je još jedan talenat Budućnosti, Andrija Bulatović, zauzeo treće mjesto sa 19 bodova.
Čast je i privilegija što sam dobio ovu nagradu koja će mi u nastavku karijere biti veliki vjetar u leđa. Hvala svima koji su glasali da baš ja budem dobitnik ove nagrade. Najveću zahvalnost dugujem saigračima, stručnom štabu i upravi Budućnosti – kazao je Vukotić.
Milorad Peković sa klupe je predvodio Dečić Admiral bet do istorijske titule šampiona Crne Gore, nakon čega je klub iz Tuzi imao i zapažen nastup na međunarodnoj sceni. Nekadašnji vezista Crne Gore i brojnih internacionalnih klubova je od kolega trenera 32 boda, samo bod više od Ivana Brnovića iz Budućnosti, dok je treće mjesto zauzeo strateg Bokelja Slobodan Drašković sa 10 bodova.
Želio bih da se zahvalim na ovom meni veoma značajnom i dragom priznanju, koje sam dobio u konkurenciji odličnih trenera. Ova nagrada nije priznanje samo meni, već i za FK Dečić, koji mi je ukazao povjerenje – rekao je Peković.
Najperspektivniji igrači u 2024. godini, prema izboru Komisije za omladinski fudbal FSCG, su ofanzivac Otranta Balša Mrvaljević (2005. godište), supertalentovani vezista Juventusa Vasilije Adžić (2006. godište) i napadač Budućnosti Andrej Kostić (2007. godište).
Nagrada namijenjena najboljem igraču futsala pripala je Luki Vuletiću, članu slovačkog Luceneca, koji ove sezone nastupa u UEFA Ligi šampiona.
Drago mi je što sam opet ovdje. Zahvalio bih se saigračima iz bivšeg kluba Titograda i sadašnjeg kluba Luceneca, naravno i saigračima iz reprezentacije i stručnom štabu. Svi oni su dobim dijelom zaslužni za ovu nagradu – kazao je Vuletić.
Nagrada ,,Matija Šarkić“, namijenjena najperspektivnijem golmanu Crne Gore, pripala je Benjaminu Krijestarcu, od ove sezone čuvaru mreže holandskog NEC-a iz Nijmegena.
Velika mi je čast što sam dobio nagradu koja nosi ime po golmanu koji je za kratko vrijeme pokazao ogroman kvalitet. Ali koji nas je, nažalost, prerano napustio. Matija će uvijek biti uzor nama mladim golmanima. Pokazao je da se upornim radom može doći do velikog uspjeha. Danas bih najviše volio da je Matija tu sa nama. Kao prvi koji sam dobio ovu nagradu, svaki put kada izađem na teren, misliću na Matiju – rekao je Krijestarac.
Uprava policije (UP) svakodnevno sprovodi aktivnosti na realizaciji akcije ,,Petarda“ na nivou svih gradova Crne Gore. U dosadašnjim aktivnostima svih Regionalnih centara bezbjednosti, zajedno sa jučerašnjim aktivnostima, oduzeto je preko 110.000 komada pirotehničkih sredstava raznih vrsta, namijenjenih nezakonitoj trgovini.
Kako je saopšteno iz UP nastavkom mjera i radnji represivnog karaktera u centralnoj i zapadnoj regiji Crne Gore, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar” i Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ su juče u Podgorici i Nikšiću, oduzeli oko 18.000 komada pirotehničkih sredstava namijenjenih ilegalnoj trgovini.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su shodno planskim aktivnostima na teritoriji Glavnog grada, obilaskom lokaliteta i objekata, od lica M.N.(55) i A.B.(46) oduzelioko 17.000 komada petardi i vatrometa različitih vrsta i proizvođača. M.N. i A.B. su po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišeni slobode zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija – saopšteno je iz UP.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, navodi se u saopštenju, sprovodeći mjere i radnje na oduzimanju pirotehnike, pregledom kioska koji koristi R.V.(50) iz Nikšića, pronašli preko 1000 komada petardi.
Postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela.
Cilj akcije ,,Petarda“ je očuvanje bezbjednog ambijenta za građane i turiste u predstojećim danima praznika, kao i života, zdravlja, bezbjednosti ljudi i imovine, i sprječavanje nastanka povreda sa primarnim fokusom na zaštitu najranjivijih kategorija- djece i lica mlađe dobi – naglasili su iz UP.
Uprava policije nastavlja sa pojačanim planskim mjerama i radnjama u odnosu na pronalazak pirotehničkih sredstava, identifikaciju i procesuiranje odgovornih lica i apeluje na roditelje, da u kontinuitetu vrše nadzor nad maloljetnim licima i istima ne omogućavaju pristup i nabavku pirotehničkih sredstava, zaključuje se u saopštenju.
Poslanici opozicije ponovo danas, treći put, nisu dozvolili održavanje sjednice Skupštine zbog nedavne odluke Ustavnog odbora o penzionisanju sudija Ustavnog suda. Šef parlamenta Andrija Mandić je izrekao mjeru poslanicima i prekinuo sjednicu.
Pošto su poslanici opozicije ponovo stali ispred Mandića, ometajući rad sjednice, Mandić im je poručio da nikoga nemaju bližeg od njih.
“Crna Gora je mala, a mi nemamo nikog bližeg od vas. Pomozite nam da uđemo u EU. Želim da budemo svi zajedno. Spremni samo na leđima da vas nosimo i da uđemo u EU”, rekao je Mandić.
Kako je poručio opozicionim poslanicima, “trpeljivost parlamentarne većine treba pozitivno da utiče na sve njih”.
“Blizu smo EU, mi smo u predvorju EU, što bi rekao Milan Knežević”, kazao je Mandić.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč ponovila je da je Ustavni odbor izašao iz svojih nadležnosti i da je ponizio i obesmislio Ustavni sud.
“Opozicija neće dozvoiti održavanje sjednica. Dok se vladajuća garnitura ne vrati u pređašnje stanje, imaćemo krizu parlamenta”, istakla je Vuković Kuč.
Dok, kako je kazala, “čekaju da se premijer Milojko Spajić urazumi, moglo se vidjeti vrijeđanje poslanice u Skupštini koje niko nije osudio”.
“Ni predsjednik Skupštine, ni predsjednik Vlade, ni predsjednik države”, rekla je Vuković Kuč.
Opozicija, koja je najavila da neće dozvoliti održavanje sjednica Skupštine dok se sporne odluke o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda, koje je donio Ustavni odbor a potvrdila Skupština, ne povuku i proglase ništavnima, prije dva dana je sa pomenutim zahtjevima izašla pred vlast.
O tome se niko iz većine nije oglasio zvaničnim saopštenjem.
Nakon što je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore 17. decembra konstatovao prestanak funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, opozicione partije su izrazile nezadovoljstvo, nazivajući taj čin “ustavnim pučem” i tražeći hitno poništenje te odluke.
Predstavnici vlasti su branili odluku Ustavnog odbora. Premijer Milojko Spajić je izjavio da je odluka prošla kroz plenum i da ne postoji mehanizam za njeno povlačenje, sugerišući da bi Ustavni sud mogao da preispita odluku Skupštine, kao što je to činio i ranije.
Ustavni sud je juče trebalo da razmatra pitanje ustavnosti odluke Ustavnog odbora, ali nije.
Ustavni odbor donio je odluku da je Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, a da ga Ustavni sud nije o tome obavijestio kako piše u Ustavu.
Odluka je donesena na osnovu podataka o radnom stažu i godinama starosti svih sudija, koje je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko dostavila odboru, na zahtjev predsjednice Jelene Božović.
Skupština je na sjednici konstatovala prestanak funkcije sutkinje Đuranović, a njen čelnik Mandić je naveo da je odluka u skladu sa članom Ustava Crne Gore, koji predviđa prestanak funkcije sudije Ustavnog suda kada ispuni uslove za starosnu penziju.
Izvor: RTCG
Dugogodišnja poslanica u Skupštini Crne Gore Snežana Jonica imenovana je danas za v.d. direktorice Direktorata za normativno pravne i kadrovske poslove Ministarstva unutrašnjih poslova MUP, potvrđeno je CdM-u.
Jonica je diplomirana pravnica, a godinama je bila direktorka Administrativnog sektora Luke Kotor. Bila je i ekspert – konsultant UN Agencije za razvoj (UNDP) za pravna pitanja u više Vladinih resora sa posebnim akcentom na usklađenost propisa sa EU zakonodavstvom i ljudska prava.
Ona je od 2011. do 2017. godine bila poslanica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE), a učestvovala je u radu više tijela PSSE.
Usvajanje budžeta za 2025. ključno je za isplate uvećanih penzija, realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje evropskih i ostalih reformi, usmjerenih na unapređenje standarda građana i ekonomski razvoj države, saopšteno je iz Kabineta premijera Milojka Spajića.
Eventualna blokada parlamenta i privremeno finansiranje podrazumijeva da Ministarstvo finansija svim budžetskim korisnicima odobrava na mjesečnom nivou istu sumu novca kao u prethodnoj godini, što sprečava povećanje penzija po programa Evropa Sad 2, kao i povećanje srazmjernih penzija, od januara 2025. godine. U slučaju neizglasavanja Budžeta za narednu godinu, do kraja ove, ne bi bilo moguća ni realizacija novih kapitalnih projekata, čiji je početak planiran u 2025. godini – saopšteno je iz Kabineta.
Istovremeno, kako dodaju, privremeno finansiranje dovelo bi u pitanje realizaciju obaveza planiranih Reformskom agendom – Planom rasta za Zapadni Balkan. To znači da neusvajanjem Budžeta za 2025., do kraja decembra 2024., gubimo sredstva neophodna za sprovođenje reformi na evropskom putu Crne Gore.
Neusvajanje Budžeta za 2025. godinu takođe bi onemogućilo zaduženje za vraćanje starih dugova. U tom slučaju država ne bi mogla da servisira obaveze, u iznosu od oko 800 miliona eura, prema domaćim i međunarodnim kreditorima, koji stižu na naplatu. Time bi bonitet Crne Gore bio ugrožen, što bi moglo voditi i smanjenju kreditnog rejtinga – upozorili su.
Na taj način, objasnili su, bila bi ugrožena i likvidnost jer je iz depozita države moguće obezbijediti sredstva samo za izmirivanje obaveza do marta 2025. godine, imajući u vidu dinamiku otplate starih dugova.
Pozivamo sve poslanike da prestanu sa blokadama i opstrukcijama institucija i da se fokusiraju na aktivnosti koje doprinose unapređenju standarda građana, vladavini prava i ubrzanju evropske integracije države – zaključuje se u saopštenju Kabineta premijera.