Politika

Začarani krug pregovora – još bez novih razgovora o formiranju vlasti

Lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić još nije zakazao novi krug razgovora s partijama, potencijalnim partnerima u novoj vladi, iako se to očekivalo s obzirom na njegove ambicije da kabinet sastavi do kraja avgusta. Najprije se, prema informacijama “Vijesti”, očekivao njegov sastanak s liderima koalicije Za budućnost Crne Gore i Bošnjačke stranke, koji su tražili bilateralni sastanak
Začarani krug pregovora – još bez novih razgovora o formiranju vlasti

Peter Felten, Foto: Luka Zekovic

Lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić još nije zakazao novi krug razgovora s partijama, potencijalnim partnerima u novoj vladi, iako se to očekivalo s obzirom na njegove ambicije da kabinet sastavi do kraja avgusta.

Najprije se, prema informacijama “Vijesti”, očekivao njegov sastanak s liderima koalicije Za budućnost Crne Gore i Bošnjačke stranke, koji su tražili bilateralni sastanak s mandatarom jer su prethodnim prisustvovale i Demokrate.

Spajić je u utorak održao dva sastanka, prvi s partijama koje su mu dale podršku da bude mandatar, a drugi sa ZBCG. Nakon sastanka je jedan od lidera Andrija Mandić rekao da će “nastaviti naporno da rade narednih dana”, kako bi se vlada što prije formirala.

Međutim, na eventualni dogovor Spajića i ZBCG blagonaklono ne gledaju zapadni partneri, posebno Njemačka.

Njemački ambasador Peter Felten nije želio da odgovori na pitanje “Vijesti” da li je upozorio budućeg premijera da Crna Gora neće moći da računa na podršku Njemačke na putu ka EU, ako u vladu uđe ZBCG. Iz Ambasade Njemačke su “Vijestima” rekli da je ambasador na tu temu sve rekao za portal Standard.

“Naša pozicija nije se promijenila: smatramo da je u najboljem interesu Crne Gore da njena nova vlada bude zasnovana i sastavljena samo od onih političkih snaga koje aktivno i kredibilno promovišu proevropsku i evroatlantsku orijentaciju Crne Gore”, rekao je Felten.

On je ranije “Vijestima” rekao to isto, kao i da ako u Crnoj Gori, kao rezultat pregovora o formiranju vlade, drugi ili treći po snazi poslanički klub ne bude dio vlasti, to će biti normalna pojava za parlamentarnu demokratiju, pod uslovom da premijera podrži većina koju su birali građani.

Spajić želi kabinet koji ima podršku 49 poslanika, kako bi imao potrebnu većinu za sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava i imenovanja u pravosuđu, što je preporuka međunarodnih partnera. On za sada ima sigurnu podršku Demokrata što je sa poslanicima sa liste PES-a 31 glas. Ranije se izjasnio da neće pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i GP URA.

Spajić dobio mandat ali sastavljanje vlade ide teško: sa Jakovom Milatovićem
Spajić dobio mandat ali sastavljanje vlade ide teško: sa Jakovom Milatovićemfoto: Boris Pejović

Ako dođe do dogovora sa ZBCG, Spajić, navodno, planira da koalicionim sporazumom obaveže taj savez da ne potežu za međunarodne partnere sporna pitanja, kao što su preispitivanje članstva Crne Gore u NATO, povlačenje priznanja Kosova i slično. Time bi umirio međunarodne partnere, čija mu je podrška važna zbog budućih finansijskih aranžmana (zaduživanja) u cilju obezbjeđenja finansijske stabilnosti države.

ZBCG je odustala od zahtjeva za mjestom predsjednika Skupštine, ali traži četiri resora u vladi (saobraćaj, energetiku, prosvjetu, urbanizam).

Izvori “Vijesti” kazali su da bi Spajić uskoro trebalo da se sastane s ambasadorima “kvinte” (SAD, Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Italije) od čega će zavisti njegova odluka o sastavu vlade. Sastanak je bio planiran za kraj ove sedmice, ali on do sinoć, nije održan, rekao je izvor “Vijesti”.

I dok građani čekaju novu izvršnu vlast, Vlada premijera Dritana Abazovića danas navršava godinu od kada je u tehničkom mandatu, odnosno od kada joj je izglasano nepovjerenje u parlamentu.

Dojče vele (DW) je juče objavio da su, iako ne eksplicitno, protiv ulaska koalicije ZBCG vodeće članice EU i SAD. One traže da novu Vladu čine partije koje jasno osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, podržavaju sankcije Rusiji i sarađuju s nezavisnom državom Kosovo. ZBCG je, inače, u nekim opštinama u kojima je na vlasti pokrenula proces “otpriznavanja” nezavisnosti Kosova. Druge informacije, kako je objavio DW, govore da bi Zapad navodno mogao da “zažmuri” na ulazak ZBCG, ako ne budu potezali ta pitanja, što su oni u više navrata i najavljivali.

Programski direktor NVO Uzor Marko Pejović za DW je kazao da Spajića značajno više može da košta trka za brojem poslanika, nego podrška samo 41 poslanika, jer je apsolutno nerealno očekivati da ZBCG, i pored moratorijuma na ta pitanja, neće nastaviti da djeluje u dosadašnjem pravcu.

Izvršna direktorica CEMI-ja Ana Nenezić za DW je rekla da stavovi ZBCG po pitanju ključnih globalnih i regionalnih pitanja izazivaju zabrinutost kada je u pitanju međunarodna pozicija Crne Gore.

“Uprkos jasnom stavu međunarodne zajednice, čini se da bivše partije DF-a nisu uradile ništa da umire prethodnu retoriku, uspostave saradnju s međunarodnim partnerima i na taj način postanu konstruktivni. Jasno je da uključivanje te koalicije donosi određene rizike, čega je Spajić svjestan. Ako se odluči na taj korak, moraće da preuzme i punu odgovornost za sve posljedice”, poručuje Nenezić.

IZVOR: Vijesti