Peter Felten, Foto: Luka Zekovic
Lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić još nije zakazao novi krug razgovora s partijama, potencijalnim partnerima u novoj vladi, iako se to očekivalo s obzirom na njegove ambicije da kabinet sastavi do kraja avgusta.
Najprije se, prema informacijama “Vijesti”, očekivao njegov sastanak s liderima koalicije Za budućnost Crne Gore i Bošnjačke stranke, koji su tražili bilateralni sastanak s mandatarom jer su prethodnim prisustvovale i Demokrate.
Spajić je u utorak održao dva sastanka, prvi s partijama koje su mu dale podršku da bude mandatar, a drugi sa ZBCG. Nakon sastanka je jedan od lidera Andrija Mandić rekao da će “nastaviti naporno da rade narednih dana”, kako bi se vlada što prije formirala.
Međutim, na eventualni dogovor Spajića i ZBCG blagonaklono ne gledaju zapadni partneri, posebno Njemačka.
Njemački ambasador Peter Felten nije želio da odgovori na pitanje “Vijesti” da li je upozorio budućeg premijera da Crna Gora neće moći da računa na podršku Njemačke na putu ka EU, ako u vladu uđe ZBCG. Iz Ambasade Njemačke su “Vijestima” rekli da je ambasador na tu temu sve rekao za portal Standard.
“Naša pozicija nije se promijenila: smatramo da je u najboljem interesu Crne Gore da njena nova vlada bude zasnovana i sastavljena samo od onih političkih snaga koje aktivno i kredibilno promovišu proevropsku i evroatlantsku orijentaciju Crne Gore”, rekao je Felten.
On je ranije “Vijestima” rekao to isto, kao i da ako u Crnoj Gori, kao rezultat pregovora o formiranju vlade, drugi ili treći po snazi poslanički klub ne bude dio vlasti, to će biti normalna pojava za parlamentarnu demokratiju, pod uslovom da premijera podrži većina koju su birali građani.
Spajić želi kabinet koji ima podršku 49 poslanika, kako bi imao potrebnu većinu za sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava i imenovanja u pravosuđu, što je preporuka međunarodnih partnera. On za sada ima sigurnu podršku Demokrata što je sa poslanicima sa liste PES-a 31 glas. Ranije se izjasnio da neće pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i GP URA.
Ako dođe do dogovora sa ZBCG, Spajić, navodno, planira da koalicionim sporazumom obaveže taj savez da ne potežu za međunarodne partnere sporna pitanja, kao što su preispitivanje članstva Crne Gore u NATO, povlačenje priznanja Kosova i slično. Time bi umirio međunarodne partnere, čija mu je podrška važna zbog budućih finansijskih aranžmana (zaduživanja) u cilju obezbjeđenja finansijske stabilnosti države.
ZBCG je odustala od zahtjeva za mjestom predsjednika Skupštine, ali traži četiri resora u vladi (saobraćaj, energetiku, prosvjetu, urbanizam).
Izvori “Vijesti” kazali su da bi Spajić uskoro trebalo da se sastane s ambasadorima “kvinte” (SAD, Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Italije) od čega će zavisti njegova odluka o sastavu vlade. Sastanak je bio planiran za kraj ove sedmice, ali on do sinoć, nije održan, rekao je izvor “Vijesti”.
I dok građani čekaju novu izvršnu vlast, Vlada premijera Dritana Abazovića danas navršava godinu od kada je u tehničkom mandatu, odnosno od kada joj je izglasano nepovjerenje u parlamentu.
Dojče vele (DW) je juče objavio da su, iako ne eksplicitno, protiv ulaska koalicije ZBCG vodeće članice EU i SAD. One traže da novu Vladu čine partije koje jasno osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, podržavaju sankcije Rusiji i sarađuju s nezavisnom državom Kosovo. ZBCG je, inače, u nekim opštinama u kojima je na vlasti pokrenula proces “otpriznavanja” nezavisnosti Kosova. Druge informacije, kako je objavio DW, govore da bi Zapad navodno mogao da “zažmuri” na ulazak ZBCG, ako ne budu potezali ta pitanja, što su oni u više navrata i najavljivali.
Programski direktor NVO Uzor Marko Pejović za DW je kazao da Spajića značajno više može da košta trka za brojem poslanika, nego podrška samo 41 poslanika, jer je apsolutno nerealno očekivati da ZBCG, i pored moratorijuma na ta pitanja, neće nastaviti da djeluje u dosadašnjem pravcu.
Izvršna direktorica CEMI-ja Ana Nenezić za DW je rekla da stavovi ZBCG po pitanju ključnih globalnih i regionalnih pitanja izazivaju zabrinutost kada je u pitanju međunarodna pozicija Crne Gore.
“Uprkos jasnom stavu međunarodne zajednice, čini se da bivše partije DF-a nisu uradile ništa da umire prethodnu retoriku, uspostave saradnju s međunarodnim partnerima i na taj način postanu konstruktivni. Jasno je da uključivanje te koalicije donosi određene rizike, čega je Spajić svjestan. Ako se odluči na taj korak, moraće da preuzme i punu odgovornost za sve posljedice”, poručuje Nenezić.
IZVOR: Vijesti
Crna Gora je preduzela neophodne proceduralne korake kako bi osigurala punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom i uskladila se sa stavom EU, poručeno je iz Evropske komsije (EK) nakon što je Ministarstvo vanjskih poslova obavijestilo Sjedinjene Američke Države da raskida Bilateralni sporazum sa tom zemljom o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda.
Ovo dovodi Crnu Goru do usaglašenosti sa zajedničkim stavovima EU o integritetu Rimskog statuta i sa srodnim vodećim principima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu, što je istaknuto mjerilo u Poglavlju 31 pregovora Crne Gore o pristupanju EU – saopštio je portparol EK, prenosi portal RTCG.
Iz Komisije podsjećaju da je Crna Gora država potpisnica Rimskog statuta. Kao takva, već je u obavezi da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom.
Ovo usaglašavanje predstavlja završno mjerilo u pregovaračkom poglavlju 31 sa Evropskom unijom. Međutim u Komisiji objašnjavaju da je donošenje odluka o pristupnim pregovorima u nadležnosti država članica.
Prerogativ je Predsjedništva Savjeta da sazove Međuvladinu konferenciju, gdje bi mogla biti donijeta odluka o privremenom zatvaranju poglavlja 31 o vanjskoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici – zaključuje portparol Evropske komisije.
Izvor: RTCG
Povodom obilježavanja 80 godina od osnivanja dnevnog lista „Pobjeda“ danas je JPU „Zagorka Ivanović“ donirano 80 sadnica koje će biti posađene u dvorištu vrtića. Sadnjom stabala daje se doprinos očuvanju životne sredine i uljepšanju ambijenta u kojem djeca borave.
Dnevni list „Pobjeda“ 24. oktobra slavi 80 godina postojanja i imaće niz aktivnosti kojima će obilježiti ovaj veliki jubilej.
Opširnije pogledajte u izvještaju.
Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru su, u odnosu na isti prošlogodišnji period, u prosjeku bile više jedan odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u septembru su, u odnosu na avgust, u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama mlijeko, sir i jaja, gorivo i mazivo za motorna vozila, voće, usluge smještaja – navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene u periodu od januara do septembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u septembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 3,9 odsto, ostala dobra i usluge jedan odsto, obrazovanje 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,8 odsto, komunikacije 0,6 odsto i rekreacija i kultura 0,3 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupama prevoz 1,8 odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,7 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,8 odsto i alkoholna pića i duvan 0,1 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
Izvor: Mina bussines
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković donio je Odluku o novčanoj nagradi za pripadnike Službe zaštite i spašavanja Filipa Latkovića i Igora Jovićevića koji su učestvovali u akciji spašavanja nakon katastrofalnih poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz gradske uprave.
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Poplave i klizišta koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu odnijeli su više od 20 života i izazvali veliku štetu, a pomoć je stigla iz brojnih zemalja, uključujući Crnu Goru. Služba zaštite i spašavanja sa Cetinja bila je među prvima koji su se odazvali pozivu za pomoć.
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ biće održana 18. oktobra ove godine u DOO „Agencija za razvoj i podršku poslovanju“ -Cetinje.
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Stihove će kazivati: Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac Kuč, Danijela Nela Jovanović i Goran Popović Duks, Ivan Mugoša i učenica Kristina Balandžić.
U okviru promocije će nastupiti hor „Luča“ – Cetinje.
Specijalni gosti događaja biće: Slobodan Balandžić i muzička umjetnica Marijana Martinović.
Moderator će biti Danijela Bokan.
Organizatori su Radojka Mugoša Petrić i Aida Orahovac Kuč.
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.