
Foto: Shutterstock
Svi znamo da nosorozima i pandama prijeti izumiranje. Međutim, ima dosta vrsta koje tiho izumiru, bez velike pažnje stručnjaka i javnosti. Teška situacija pet vrsta koje su odabrali stručnjaci je dvostruka: njihov nestanak se dešava brzo i van ičije pažnje, prenosi RTS.
Životinje kao što su morski konjić, sunčev medvjed, slatkovodna kornjača, spori lori, morska krava, ugrožene su vrste na koje se ne obraća dovoljno pažnje pojedinih stručnjaka i javnosti, kako smatraju proučavaoci – zbog nedovoljne medijske pažnje.
Prema nekim proučavaocima, pad globalne populacije morskih konjića je između 50 i 80 odsto, u posljednjih 20 godina.
Svih 38 vrsta ovog stidljivog stvorenja su, kao i mnoge vrste, suočene sa prijetnjama na nekoliko načina. Žive u priobalnim vodama, što ih čini ranjivim po pitanju gubitaka staništa, usljed ljudskog razvoja.
U tradicionalnoj kineskoj medicini postoji velika potražnja za morskim konjićima, koji se koriste za ublažavanje bubrežnih oboljenja i problema sa cirkulacijom. Prema organizaciji za očuvanje prirodnog svijeta “Seahorse Trust“, godišnje se iskoristi 150 miliona morskih konjića u kineskoj medicini.
Popularnost kućnih akvarijuma odgovorna je za još milion „otetih“ morskih konjića, navodi organizacija. Dok se godišnje legalno trguje sa 25 miliona morskih konjića, procjenjuje se da još 125 miliona ide na crno tržište, jer je često krijumčarenje i sušenih morskih konjića.
Procjenjuje se da se brojnost sunčevih medvjeda smanjila za 30 odsto u posljednjih 30 godina.
Sunčevi medvjedi nastanjuju veći dio jugoistočne Azije, od Bangladeša, preko Junana u Kini, i do Bornea u Maleziji, ali su regionalno izumrli u velikom dijelu područja, uključujući Singapur i delove Kine. Razlog je stanište koje brzo nestaje, budući da se veliki djelovi nizijskih šuma krče, legalno ili ne, za komercijalni uzgoj monokultura, posebno palminog ulja.
U šumi koja im preostaje, love ih lovokradice koje traže medvjeđe šape i žučnu kesu, jer i jedno i drugo poskupljuje na crnom tržištu. Prvo se koristi kao kulinarska poslastica, a drugo zbog navodnih ljekovitih svojstava pri liječenju žuči, upala, bolova i drugih problema sa jetrom.
Stručnjaci upozoravaju da je malo ljudi koji rade na spasavanju sunčevog medvjeda, svi sa neadekvatnim finansiranjima, niskim nivoom političke podrške i neprimjetne podrške javnosti.
Pad populacije kornjača u Aziji tokom protekle decenije bio je toliko nagao da je nastala „kriza azijskih kornjača“.
Različite vrste kornjača i slatkovodnih kornjača se javljaju u maloj gustini širom svijeta, od kojih svaka ima karakteristike prilagođene specijalizovanim staništima.
Na primjer, kornjača sa zmijskim vratom na ostrvu Roti ima vrat dug 20 centimetara i bila je endemična za ostrvo Roti u Indoneziji kada je otkrivena. Postoji jedan glavni uzrok njihove ugroženosti, a to je ilegalna trgovina kornjačama kao kućnim ljubimcima i kao hranom.
Iako gubitak staništa i zagađenje vode predstavljaju ozbiljnu pretnju ovim fascinantnim gmizavcima, njihovo meso dovodi ih u pravu opasnost. Kako jugoistočna Azija postaje bogatija, potražnja za ovim vrstama je naglo porasla.
Spori loriji
Četiri od pet podvrsta, koje se nalaze između Bangladeša i Kine, sve do Indonezije i Filipina, doživjele su pad populacije za 30 odsto u posljednjih 25 godina. U međuvremenu, broj javanskih sporih lorija je opao za 80 odsto u istom vremenskom periodu i smatra se kritično ugroženim.
Smanjenje populacije ovih primata sličnih lemurima povezano je sa ogromnim gubitkom staništa, jer su džungle očišćene zbog poljoprivrede, odnosno komercijalnih plantaža indijskog oraha, palminog ulja i pirinčanih polja. To je natjeralo spore lorije u bašte, naselja i obradive površine, gdje se susreće sa još većom prijetnjom za opstanak.
Kada žive samostalno, lori često ne mogu da prežive stres hvatanja i transporta, kada se ubacuju u kutije ili vreće i šalju do Rusije, Japana i Sjedinjenih Država. Ako se žele prodati, njihovi otrovni sekutići se sjeku, što dovodi do infekcije i smrti.
U Kvinslendu stope ulova dugonga su 1999. godine bile samo tri odsto od onoga što su bile 1962. godine, u oblasti koja se smatra relativno sigurnim utočištem za morske krave.
Dugongovi imaju tradicionalni raspon koji obuhvata vode 48 zemalja i 140.000 kilometara obale, od istočne afričke obale i Madagaskara, preko Bliskog istoka i indijskih obala, do Australije i Papue Nove Gvineje.
Dugongi su proglašeni izumrli u vodama Tajvana, Mauricijusa i Maldiva, a studije pokazuju da se u bivšim „uporištama“ poput tajlandskog Andamanskog mora, filipinskog arhipelaga i Šri Lanke, kolonije od manje od 100 jedinki bore da prežive.
Opstanak dugonga u velikoj mjeri zavisi od dostupnosti morske trave, a činjenica je da ova vrsta pati od nestašice hrane. Kanalizacija, priliv poljoprivrednih herbicida i teški metali dovode do oštećenja morske trave, čiji oporavak može trajati više od decenije.
Zapetljanost u mrežu, vodni saobraćaj, ali i zagađenje priobalnih voda i posljedični gubitak morske trave je najveći problem za ove osjetljive zvjeri.
Ženke rađaju samo jedno mladunče, sa periodom od dvije do sedam godina između trudnoća. Kada se uzme u obzir niska stopa reprodukcije, tek tada se može sagledati žalosna životna slika ovih životinja, koje nemarnost i nedovoljna pažnja javnosti „podržavaju“ u tihom izumiranju.
Izvor: RTS
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore u srijedu će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da se sjutra na sjeveru očekuje nešto toplije vrijeme.
Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni tokom dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od šest do 22 stepena.
U susret Svjetskom danu osoba sa autizmom, zgrada JU Centar za dnevni boravak u Prijestonici večeras je osvijetljena plavom bojom.
U znak solidarnosti i podrške za sve osobe koje žive pod sjenkom autizma, zgrada Dnevnog centra je večeras obojena plavom bojom – prepoznatljivim simbolom svih onih koji dijele poremećaje autističnog spektra. Uoči Svjetskog dana osoba sa autizmom, podsjećamo se da u njihovoj puzli života svi možemo biti djelić koji čini cjelinu – objavljeno je na Fejsbuk stranici te Ustanove.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila, a određen je rezolucijom Ujedinjenih nacija od 18. decembra 2007. godine, u cilju širenja svijesti o autizmu, sprečavanju diskriminacije i promovisanju njihove inkluzije u društvo.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Upravo sam imao sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Ovo je naš 26. susret – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks, na kojoj je objavio i video susreta s Putinom.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbjednosti UN, ističući da je Rusija “uvijek bila objektivna”.
Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika – naveo je Dodik.
Još je rekao da “Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se dešava kod nas”, dodavši da se ruski predsjednik “zanima za nešto što običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, šta radimo i kako radimo”, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”.
Ovaj zahtjev je upućen nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.
Izvor: Beta
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prethodnih mjesec dana organizovao niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, a na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini, tvrde iz Fonda reagujući na navode Stomatološke komore Crne Gore, iznijete na današnjoj pres konferenciji za medije, o načinu ostavarivanja stomatološke zdravstvene zaštite crnogorskih osiguranika.
Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji – stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Jedan od prijedloga koji je zajednički razmatran je, navode oni, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
Naglašavaju da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine.
Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, Fond nije predložio ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Cilj je, svakako, da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka – pojašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zaključno sa današnjim danom, dodaju oni, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način, kako kažu, pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.
Nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, Fond će blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu. Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom – zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Pobjeda
Samostalna izložba slika crnogorske slikarke iz Budve, Jelene Papović predstavljena je večeras u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić otvorio je izložbu „Pogledaj kroz mene“ izrazivši ponos što mu je ukazano povjerenje da bude dio ovog događaja, i prisjećajući se prvog susreta s umjetnicom, prije tri decenije na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju.
U njenim radovima trenutak postaje pokret, a pokret postaje ples. Kroz svijet ispunjen simbolikom, refleksijama zarobljenih duša i njihovog oslobođenja, tame i svjetlosti, mitskih bića, svijet u kome jedno pero postaje toliko teško da može da pokrene tu beskrajnu masu čitavih okeana. Svijet gdje nestaje granica između fantazije i realnosti ili svijet onakav kakav stvarno jeste, ako napokon uspijemo da se oslobodimo nametnutih stega i stvarno progledamo – kazao je Radonjić.
Radonjić kaže da je, govoreći o radovima, želio da istakne pokret koji dominira kroz Jelenino stvaralaštvo.
Al nekome, ko je već prije rođenja u pokretu, nekada snažnom, nekada toliko slabim, opreznim, skoro neprimjetnim, objašnjavati pokret. Il vam objašnjavati ogledalo. Vama, koji se bar jednom susrijećete sa njim, ili možda on sa vama. Kao što će neki od vas tokom ove izložbe naići na puno pitanja, dok će drugi možda baš u istoj slici, naći bezbroj odgovora – objasnio je Radonjić.
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.
U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.
Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.
Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.
Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.
Izvor: Beta