Zašto bi Crna Gora trebalo da do kraja jula izmijeni najviši pravni akt
Mogu li se vlast i opozicija dogovoriti: detalj iz parlamenta, Foto: BORIS PEJOVIC
Izmjene Ustava koje je Crna Gora dužna da realizuje u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji (EU), važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u tom procesu – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Ako se taj posao ne završi do kraja jula, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade Milojka Spajića da sva poglavlja “precrta” do kraja godine.
Ukoliko izmjene najvišeg pravnog akta budu odgođene za jesen ili kasnije, sagovornici “Vijesti” upozoravaju da bi to poslalo negativan signal Briselu, te da bi se pregovarački momentum koji je pravljen godinama potrošio u trenutku kad Unija procjenjuje ko je od zemalja kandidata zaista spreman da političke dogovore pretvori u konkretne odluke.
Izmjene Ustava su jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 23, koje je, uz Poglavlje 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), ključno za okončanje pregovora Crne Gore s Briselom.
Podgorica je u obavezi da donese set izmjena Ustava koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke. Cilj Vlade je da država do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja s EU, kako bi postala nova članica te zajednice 2028.
Šef parlamenta Andrija Mandić najavio je prekjuče da će na današnjem kolegijumu predsjednika Skupštine pokušati da definišu termin prvog od tri glasanja o izmjeni Ustava, dodajući da će se rasprava na plenumu o neophodnim izmjenama održati u četvrtak i petak.
On je ocijenio da se ne smije dopustiti da se cilj “koji snažno podržava više od 80 odsto građana izgubi u magli dnevnopolitičkih kalkulacija”. Istakao je da će prvo glasanje pokazati ko je od političkih stranaka istinski za to da Crna Gora bude “zemlja srećnih, slobodnih i bogatih ljudi i prva naredna članica EU, a ko nije”.
Važno je da se svi jasno legitimišemo, ne samo prema domaćoj javnosti, nego i prema EU – poručio je Mandić.
Svaki propušten rok ima veću cijenu
Glavni i odgovorni urednik portala “European Western Balkans” Nemanja Todorović Štiplija, rekao je “Vijestima” da bi neuspjeh da se do kraja jula izglasaju ustavne promjene bio negativan signal. Prema njegovim riječima, to što Crna Gora želi da se kreće mnogo brže od ostalih, znači da svaki propušten rok ima veću političku cijenu.
Todorović Štiplija je ocijenio da bi odgađanje, međunarodno gledano, oslabilo narativ o Crnoj Gori kao kandidatu koji najbrže napreduje ka članstvu.
“Francuski predsjednički izbori 2027. i moguće komplikacije rata u Ukrajini jesu razlog da Podgorica ne propušta povoljan trenutak u EU”, pojasnio je on.
Sagovornik je naveo da potencijalni strah institucija EU zato ne treba razumjeti kao strah od sadržaja samih ustavnih izmjena, oko kojih ne postoji suštinski spor, već kao zabrinutost da se i tehnički usaglašene evropske obaveze mogu blokirati zbog drugih unutrašnjih političkih pitanja.
Dodao je da, ako postoji saglasnost o samim ustavnim promjenama, ali se njihovo izglasavanje odgađa zbog paralelnih sporova oko institucionalnih imenovanja i bezbjednosnog zakonodavstva, onda se u Briselu otvara pitanje predvidljivosti crnogorskog procesa.
To je naročito važno jer EU u oktobru očekuje mnogo jasniju sliku o tome koji je kandidat zaista spreman da iskoristi trenutni politički prostor za proširenje, i kako će se u tom kontekstu postaviti Crna Gora, Island, Moldavija ili Albanija. Zato problem nije samo u jednom roku, već u utisku da se momentum može potrošiti baš u trenutku kad će se u EU procjenjivati ko ima kapacitet da političke dogovore pretvori u konkretne odluke – poručio je Todorović Štiplija.
Kako do 54 glasa
Za svaku promjenu najvišeg pravnog akta potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini (za izmjenu nekoliko članova neophodna je i potvrda na referendumu) – odnosno glasovi 54 od 81 poslanika.
Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj za izmjene najvišeg akta fali najmanje sedam glasova.
Usvajanje ustavnih promjena nije se dovodilo u pitanje dok glasovima većine početkom marta nisu usvojeni sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koje opozicija i civilno društvo tvrde da su uvod u “policijsku” državu.
Od tad je na sceni politička kriza, a da bi se ona prevazišla, dio opozicije (Demokratska partija socijalista, Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa) je početkom juna vlasti ponudio platformu, kojom je tražena revizija spornih zakona, te postizanje širokog konsenzusa kod imenovanja u Skupštini (Ustavni sud, Sudski savjet, Savjet RTCG, Fiskalni savjet, savjeti regulatornih agencija…).
No, iz vlasti još nije bilo pozitivnog odgovora na tu ponudu. Štaviše, većina je bez konsultacija s opozicijom ušla u izbor članova Savjeta RTCG-a. Taj proces stopiran je nakon što je podgorički Viši sud 23. juna potvrdio prvostepenu presudu kojom su bivši predsjednik Savjeta i novi-stari kandidat za člana, Veselin Drljević, član Savjeta Naod Zorić i bivši članovi Savjeta Filip Lazović i Amina Murić osuđeni na uslovne kazne zatvora u trajanju od sedam mjeseci jer su zloupotrijebili položaj prilikom nezakonitog reizbora Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa 2023.
Iz opozicije su platformu ponudili “u paketu” – sve ili ništa. Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, zasad nema nikakvih naznaka dogovora vlasti i opozicije.
Ako vlast ne nađe zajednički jezik s dijelom opozicije koji je ponudio platformu, glasove potrebne za izmjene Ustava mogla bi eventualno da “namakne” uz pomoć Građanskog pokreta (GP) URA i nezavisnih poslanika.
Šef izvršne vlasti Spajić je na premijerskom satu početkom juna u nekoliko navrata apelovao na poslanike GP URA, ali i doskora vladajuće Demokratske narodne partije Milana Kneževića da glasaju za promjenu najvišeg pravnog akta. Ipak, nejasno je da li će poslanici te dvije stranke afirmativno odgovoriti na Spajićeve molbe.
Što se tiče nezavisnih poslanika, Miodrag Laković kazao je “Vijestima” prošle sedmice da smatra da je minimum za postizanje dogovora – promjena spornih zakona iz oblasti bezbjednosti i izbor sudija Ustavnog suda. Naveo je da su, što se njega tiče, izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima uslov bez kog se ne može.
Nijedna od partija vlasti i opozicije nije juče odgovorila na pitanja redakcije da li su spremni na kompromis kako bi došlo do izmjena Ustava.
Ukoliko se ne obezbijedi potrebna podršku kad to pitanje dođe u plenum Skupštine, na izmjene najvišeg pravnog akta moralo bi da se čeka još najmanje godinu iz razloga što je Ustavom (član 155 stav 5) propisano da se, ako predlog za njegovu promjenu nije usvojen, isti ne može ponoviti prije isteka jedne godine od dana kad je odbijen, što bi predstavljalo ogroman korak unazad na putu ka EU.
Izvor: Vijesti
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Politika"
