Društvo
Zašto divlja cijena čokolade
Stručnjaci kažu da će cijena samo nastaviti da skače.
Foto: Caro Klemmer/picture alliance
Inflacija cijena hrane se smirila, ali to ne važi za čokoladu. Jer, kakao na zapadu Afrike pogođen je virusom i kišom. Stručnjaci kažu da će cijena samo nastaviti da skače.
Inflacija još traje, ali se bitno usporila – posebno kada su u pitanju cijene hrane oko ovogodišnjih praznika, piše DW.
Ali, to ne važi za čokoladu čija cijena divlja.
U Njemačkoj, recimo, čokoladni Djeda Mraz pod markom Kinder košta pedeset odsto više nego prije.
Čak i prije početka praznične kupovine, britanska potrošačka organizacija Which? upozorila je da su cijene nekih čokoladica i finijih bombonjera skoro udvostručene širom Velike Britanije.
Jedan francuski proizvođač čokolade nedavno je naveo da sada plaćaju i do 12.000 eura po metričkoj toni kakaoa — glavnog sastojka čokolade — u poređenju sa 3.000 eura koliko su plaćali prošle godine.
Najgora noćna mora ljubitelja čokolade
Izgleda da je svijet zahvaćen ozbiljnom „čokoflacijom“. Prema riječima nekih trgovaca, situacija će postati još gora.
Srž problema leži u velikom nedostatku kakaoa, nakon katastrofalne žetve u Zapadnoj Africi uzrokovane biljnim virusom CCSV koji izaziva oticanje izdanaka kakaoa.
On se širi s drveta na drvo i može upola smanjiti prinose u roku od dvije godine.
Problemu doprinose neobično kišna sezona, rezultat vremenskog fenomena El Ninjo, i nestašica đubriva, dodatno pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu koja je poremetila izvoz kroz Crno more. Tu su i klimatske promene.
Na Londonskoj međukontinentalnoj berzi (ICE), cijene kakaoa su prošle nedjelje dostigle 10.136 eura po metričkoj toni, što je petostruko povećanje u odnosu na decembar 2022. godine i skoro utrostručenje u posljednjih 12 mjeseci.
Virus kakao drveća – „katastrofa“ za farmere
Stiv Vateridž, šef istraživanja tržišta poljoprivrednih proizvoda u kompaniji Tropical Research Services sa sjedištem u Londonu, izjavio je za DW da je CCSV „katastrofa“ i dodao da „izgleda da se malo toga radi kako bi se zaustavilo širenje u Obali Slonovače i Gani, tako da će se situacija samo pogoršavati“.
Mišel Nardela, direktor odsjeka za ekonomiju i statistiku u Međunarodnoj organizaciji za kakao, smatra da je ključno unaprijediti programe održivosti među proizvođačima u Africi.
„Mali farmeri možda nijesu svesni uticaja CCSV-a na prinose i ne znaju šta da rade kako bi ga suzbili“, rekao je Nardela za DW. „Mogu biti nevoljni da iskrče stabla jer im je kakao jedini izvor prihoda.“
Pišući nedavno za Financial Times, Pjer Anduran, osnivač i glavni investicioni direktor kompanije Andurand Capital Management, upozorio je na „višegodišnji strukturni deficit ponude i potražnje za kakaoom“ i dodao da „slijede mnogo veće cijene“.
Anduran je naveo da je globalna proizvodnja kakaa već pala za 13 odsto u sezoni 2023–2024, uz napomenu da su zalihe kakaoa u Evropi i SAD na 25 odsto nivoa iz decembra 2023. godine — što je najniži nivo zabilježen do sada.
Skeptične procjene i reakcije farmera
Udruženje njemačke industrije konditorskih proizvoda izrazilo je sumnju u tačnost podataka o proizvodnji.
„Postoje kontradiktorni podaci o cijeloj žetvi u Zapadnoj Africi. Dok neke procjene ukazuju na padove, isporuke sa farmi u luke, što je vrlo važan indikator, znatno su porasle u poređenju sa istim periodom prošle godine“, rekli su iz udruženja za DW.
Njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj procjenjuje da, od svakog eura potrošenog na čokoladu, samo oko sedam centi odlazi farmerima kakaoa. Proizvođači i trgovci zarađuju oko 80 centi.
Pomoć za farmere u Gani
Farmere u Gani, drugom najvećem svjetskom proizvođaču kakaoa poslije Obale Slonovače, počeli su da stvaraju zalihe u očekivanju viših cijena, što je dodatno pogoršalo nestašicu.
Ganska vlada je prošlog mjeseca najavila povećanje otkupne cijene za farmere za skoro 50 odsto, u nadi da će spriječiti špekulacije i šverc. Prošle sezone, prema podacima Cocoboda — upravnog tijela za kakao u Gani, zemlja je izgubila više od trećine proizvodnje zbog krijumčarenja u susjedne zemlje koje nude veće cijene.
Za sada, rast cijena ima uticaj na potražnju, ali ne dramatični – čokolada se i dalje kupuje.
U Njemačkoj, prosječna potrošnja čokolade po glavi stanovnika porasla je sa nešto više od devet kilograma 2018. godine na skoro 9,9 kilograma 2023. godine.
Podaci kompanije za istraživanje tržišta NIQ pokazuju da je prodaja čokolade pala za 1,3 odsto u proteklih 12 mjeseci.
U Sjedinjenim Državama, prodaja čokolade pala je za 5,5 odsto do juna ove godine, mada taj podatak ne uključuje ovogodišnju prazničnu sezonu.
Alternative i budućnost
Konkurencija čeka priliku da poveća proizvodnju ukoliko prinosi kakaoa u zapadnoj Africi nastave da opadaju.
Nardela je primijetio da, „dok je proizvodnja u Africi opala, u Aziji i Okeaniji ostala je konstantna, dok je u Latinskoj Americi porasla“.
Neki farmeri u Indiji, koja proizvodi samo jedan odsto svjetskog kakaoa, vide nestašicu kao priliku. I dok je proizvodnja u Indoneziji, trećem najvećem proizvođaču kakaoa, dostigla vrhunac 2010. godine, vlada pokušava da obnovi sektor subvencijama za sadnju novih stabala.
Od januara do oktobra, izvoz kakaoa iz Indonezije se udvostručio u poređenju s prošlom godinom, dostižući vrijednost od dvije milijarde dolara, prema podacima lista Džakarta Post.
„Iz drugih djelova svijeta već stižu reakcije“, rekao je Vateridž za DW. „Ove godine očekujemo rekordnu proizvodnju u Ekvadoru, Peruu, Kamerunu, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.“
Ipak, čak i ako posvete velike površine novim zasadima kakaoa, obično je potrebno četiri godine da stabla sazru, pa to neće pomoći u rešavanju trenutne krize.
Vateridž procjenjuje da će trenutni skok cijena imati uticaj na potrošače tek za šest do devet mjeseci, što znači da bi čokolada za sljedeći Božić mogla biti još skuplja.
“Dva najvažnija faktora biće da li će prinosi i dalje opadati i da li će više cene značajno uticati na potrošnju tokom ključnih sezona kao što su Božić, Dan zaljubljenih i Uskrs” – zaključio je Vateridž.
Izvor: Deutsche Welle
Aktuelnosti
Društvo
Od danas naplata PDV na sve pošiljke
Ovaj dodatni namet dio je Fiskalne strategije kao jedna od kompenzatornih mjera zbog smanjenja doprinosa za PIO na račun uvećanja minimalne zarade.
Od danas počinje primjena novog propisa o obračunu punog poreza na sve kupovine preko interneta. Tako će sada građani morati da plaćaju PDV na svaku pošiljku, koji će za većinu pošiljki iznositi 21%.
Shodno zakonu od danas prestaje da važi odredba po kojoj pošiljka vrijednosti do 75 eura nije podlijegala oporezivanju.
Službenici Uprave carina će procjenjivati vrijednost svih poštanskih pošiljki i obračunavati iznos poreza na dodatu vrijednost (PDV) i carine, a te dažbine će od naručioca naplaćivati poštari prilikom dostave na kućnu adresu.
Sada će PDV iznositi zavisno od naručene robe sedam, 15 ili 21 odsto njene vrijednosti. Na primjer, na novine i udžbenike je PDV sedam odsto, na knjige i publikacije 15 odsto, a na većinu ostalih proizvoda 21 odsto.
Ovaj dodatni namet dio je Fiskalne strategije kao jedna od kompenzatornih mjera zbog smanjenja doprinosa za PIO na račun uvećanja minimalne zarade.
Izvor: RTCG
Društvo
Cigarete skuplje deset centi
Uvećana akciza stupa na snagu od danas ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika.
Cijena paklice cigareta narednih dana biće povećane deset centi zbog nastavka usklađivanja akciznog kalendara sa EU, odnosno povećanja specifične akcize sa 52 na 53,5 eura na hiljadu cigareta.
Akciza ulazi u obračun poreza na dodatu vrijednost, a uvoznici i distributeri u skladu sa tim rastom usklađuju svoje marže, pišu Vijesti, prenosi MINA.
Uvećana akciza stupa na snagu od danas, ali će distributeri maloprodajne cijene povećati nakon praznika.
Druga proporcionalna akciza ostaje ista, odnosno 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Prema Zakonu o akcizama, ukupna akciza ne može biti manja od 91,5 eura na hiljadu cigareta, odnosno 1,83 eura po paklici.
Prema novom obračunu akciza, minimalna akciza koju uvoznici moraju da plate po paklici prema Upravi carina iznosi 1,83 eura za najjeftinije cigarete. S obzirom na to da na visinu akcize utiče i varijabilni dio koji se kalkuliše na osnovu maloprodajne cijene, iznos akcize će ići i preko 2,4 eura za najskuplje cigarete na tržištu. Kada se na taj iznos doda i pripadajući PDV po paklici, država ubira preko 85 odsto od ukupnog iznosa maloprodajne cijene paklice cigareta – saopšteno je od distributera duvanskih proizvoda.
Oni navode da je od juna 2021. godine do danas, a posebno tokom 2022. i prošle godine, odlučnim djelovanjem Uprave carina i ostalih službi, efekat crnog tržišta cigareta minimalizovan, odnosno da se skoro cjelokupno tržište vratilo u legalne tokove.
Njihovi podaci pokazuju da je u 2018. godini postojalo ogromno nelegalno tržište duvanskih proizvoda koje je prouzrokovano odlukom tadašnje Vlade da bez ikakve potrebe zamijeni postojeći akcizni kalendar koji je podrazumijevao postepeno povećanje akcize na duvanske proizvode.
Uz opravdanje da se akciza mora usaglasiti sa akcizama EU, te godine cijene cigareta su povećane za 50 centi po paklici i u roku od samo šest mjeseci tržište legalnih cigareta skoro prepolovljeno. Potpuni kolaps legalnog tržišta je izbjegnut nakon što je te iste godine donesena odluka da se akcize vrate na prethodni nivo – navodi se u istraživanju tržišta koje su uradili distributeri.
Od kraja 2020. godine Ministarstvo finansija i Uprava prihoda i carina učinili su ogroman uspjeh u povećanju legalnog tržišta zahvaljujući odlučnoj borbi protiv crnog tržišta cigareta, a što je još važnije umjerenim i postepenim povećanjem akciza i predvidivim akciznim kalendarom.
Ostvarena je rekordna prodaja u prošloj godini od 56,5 miliona paklica cigareta, što je u odnosu na prodaju u 2022. godini više 6,7 odsto, a 37,5 odsto u odnosu na 2021. godinu kada je u junu počeo ozbiljan udar na crno tržište – navedeno je u istraživanju.
Na te podatke, kako su kazali, treba dodati još oko 6,2 miliona paklica bezdimnih duvanskih proizvoda što ukupno predstavlja oko 62,7 miliona paklica ili 1,25 hiljada tona duvanskih proizvoda.
Ukupni količinski rast legalnog tržišta cigareta prošle godine je 6,7 odsto u odnosu na 2022. Na to treba dodati i rast bezdimnih duvanskih proizvoda koje definitivno sve više imaju uticaja na tržište, jer je ukupan rast te kategorije 28 odsto. Postepeno podizanje akcize i odlučna borba protiv crnog tržišta, uvijek rezultiraju velikim uvećanjem prodaje cigareta a samim tim i naplatom akcize na duvanske proizvode i ona je bila rekordna za prošlu godinu. Količinski rast prodaje je pratio i rast prihoda od akcize na duvanske proizvode, te je u prošloj godini naplaćeno 100,2 miliona eura, što je u apsolutnom iznosu 8,2 miliona ili 8,9 odsto više – naveli su distributeri u analizi.
Društvo
Sva komunikacija van učionica realizovaće se putem „Microsoft Teams-a” ili zvaničnih mejl adresa
“Cilj stvaranje podržavajućeg okruženja koje će omogućiti efikasnije praćenje nastavnih aktivnosti i unapređenje komunikacije svih učesnika u tom procesu” – navode iz Zavoda.
Ucilju unaprjeđenja i zaštite bezbjednosti profesionalne komunikacije svih učesnika obrazovno-vaspitnog procesa, Zavod za školstvo Crne Gore uvešće nove smjernice koje će regulisati način službene komunikacije između nastavnika i učenika.
U skladu sa njima, kako je saopšteno iz Zavoda, sva službena komunikacija, koja se odvija izvan učionice, a odnosi se na nastavne aktivnosti, domaće zadatke, konsultacije ili druge obrazovne teme, realizovaće se isključivo putem Microsoft Teams platforme ili zvaničnih e-mail adresa.
Ova inicijativa, kako su naveli, ima nekoliko ključnih prednosti:
Profesionalnu distancu: Jasno definisani kanali komunikacije pomažu u održavanju profesionalnog odnosa između nastavnika i učenika; Zaštitu privatnosti: Učesnici obrazovno-vaspitnog procesa mogu biti sigurni da je njihova privatnost adekvatno zaštićena; Transparentnost rada: Ovakav način komunikacije obezbjeđuje jasan uvid u razmjenu informacija i smanjuje mogućnost nesporazuma. Standardizaciju: Uvođenjem jedinstvenih komunikacionih kanala podstiče se uniformnost u komunikaciji u obrazovno-vaspitnim ustanovama, u skladu sa savremenim praksama – pojašnjavaju iz Zavoda.
Osim što doprinosi boljoj organizaciji i sigurnosti obrazovno-vaspitnog procesa, dodaju iz Zavoda, ova inicijativa ima za cilj stvaranje podržavajućeg okruženja koje će omogućiti efikasnije praćenje nastavnih aktivnosti i unapređenje komunikacije svih učesnika u tom procesu.
Pozivamo sve učesnike u obrazovno-vaspitnom procesu – direktore, stručne saradnike, nastavnike, učenike i roditelje, da prihvate ove smjernice kao važan korak ka modernizaciji i unapređenju rada u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Njihova saradnja i podrška ključni su za uspjeh ove inicijative. Zajedno stvarajmo sigurnije, transparentnije i profesionalnije okruženje – zaključuje se u saopštenju Zavoda za školstvo Crne Gore.
Servisi
Prvog januara sunčano i toplo
Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 5 stepeni.
Prvog dana 2025. godine u Crnoj Gori biće pretežno sunčano vrijeme s maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha do 17 stepeni.
Na sjeveru države, u planinama sunčano, a po kotlinama duže zadržavanje magle ili niske oblačnost koje će usloviti nešto svježije vrijeme.
Na jugu sunčano vrijeme.
Vjetar slab promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 5 stepeni.
Najviša dnevna do 17 stepeni.
Svijet
Svijet dočekuje novu 2025. – spektakli na Arabijskom poluostrvu i Dalekom istoku
Posljednja naseljena mjesta u kojima će 2025. biti dočekana biće stanovnici Američke Samoe, Havaja i ostrva Hauland.
Ponoć je otkucala u nekoliko zemalja u Aziji s vatrometom u Hong Kongu, Singapuru, Maleziji i na Filipinima dok su se milioni okupili od Pekinga do Kuala Lumpura kako bi proslavili kraj 2024. i početak 2025. godine, prenio je BBC.
Spektakularno je bilo u najvećem australijskom gradu, Sidneju, koji tradicionalno dočekuje Novu godinu uz veliku predstavu na nebu iznad mosta u gradskoj luci, s pogledom na znamenitu operu.
Posljednja naseljena mjesta u kojima će 2025. biti dočekana biće ostrva Nijue i Američka Samoa, koja se nalaze jugozapadno od Kiribata u južnom Pacifiku.
Najviši vatromet sa zgrade Burdž Kalifa, Dubai ušao u 2025.
Dubai je spektakularnim vatrometom ušao u 2025. godinu. Kao i ranijih godina posebna slika je osvijetljena najviša zgrada zgrada Burdž Kalifa.
Nova godina u Evropu stiže dva sata prije nego na Balkan. Ulazak u 2025. godinu u 22 časa proslavljaju u Moskvi, Istanbulu…
Sat vremena kasnije novu godinu dočekuju Helsinki, Kijev, Bukurešt, Atina…
Potom, nova godina dolazi i u najveći dio Evrope, koji je u centralnoevropskoj vremenskoj zoni, uključujući i građane Crne Gore.
Poslije Sjeverne i Južne Amerike, novu godinu posljednji će dočekati stanovnici Američke Samoe, Havaja i ostrva Hauland.
UK: Zbog loših vremenskih uslova otkazan niz novogodišnjih proslava
Snažno nevrijeme i vjetrovi uzrokuju poremećaje širom Ujedinjenog Kraljevstva, a zbog najavljenih mećava u Škotskoj i dijelovima Engleske otkazan je niz novogodišnjih događaja.
Gotovo svi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva između ponedjeljka i srijede dobili su barem jedno upozorenje britanskog meteorološkog zavoda.
Proslave na otvorenom već su otkazane u Edinburghu, kao i planirani vatrometi u Blackpulu, Njukastlu.
Izvor: Agencije, BBC
Društvo
Dr Milovan Milo Janković lauerat godišnje nagrade udruženja „Krstaš”
U saopštenju udruženja „Krstaš” navodi se da ova nagrada dodjeljuje za izuzetan doprinos u očuvanju nacionalnog identiteta crnogorske zajednice u Republici Srbiji.
Na Svečanoj akademiji održanoj u Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu prestižno priznanje Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš” – Godišnja nagrada „Da je vječna Crna Gora – Milorad Mido Vujošević” dodijeljena je dr Milovanu – Milu Jankoviću, sa Cetinja.
U saopštenju udruženja „Krstaš” navodi se da ova nagrada dodjeljuje za izuzetan doprinos u očuvanju nacionalnog identiteta crnogorske zajednice u Republici Srbiji.
U ime žirija, odluku je obrazložio predsjednik udruženja „Krstaš“ Nenad Stevović. Dr Milovan Janković publici se obratio putem video linka
Ljekar, humanista i veliki prijatelj crnogorske zajednice u Lovćencu, Milovan Milo Janković je bio gradonačelnik Cetinja u istorijskom periodu obnove crnogorske nezavisnosti. U ime prijestonice potpisao je, 2006. godine, Sporazum o saradnji između opština Mali Iđoš i Cetinje i na taj način dodatno osnažio veze građana Lovćenca sa svojom postojbinom.
Milovan Janković je 2012. godine, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra u Lovćencu, otkrio bistu crnogorskog vladike i književnika Petra II Petrovića Njegoša. Dobitnik je Povelje „Ivan Crnojević” i 13. novembarske nagrade prijestonice Cetinja, kao i nagrade „Dr. Petar Miljanić” najvećeg priznanja Društva ljekara Crne Gore. Nosilac je titule „Viteza Malteškog reda” – saopšteno je iz udruženja „Krstaš“.
Moderatorka akademije je bila Jana Krivokapić. U muzičkom dijelu programa učestvovali su pjevačka grupa Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija” i gitaristkinja Barbara Bede.