Vuk Kadić/Foto: FZO, Fecebook
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić ističe da zloupotreba prava na bolovanje ima, te da su krajem prošle godine formirali dvije komisije koje prate rad izabranih ljekara u tom segmentu, što je već dovelo do rezultata. Zaključivanja bolovanja povećana su sa osam na 20 odsto. Najčešća su trudnička bolovanja, a najduža za mentalna i ortopedsko neurološka oboljenja, a kako naglašava tokom 2022. zbog bolovanja je izgubljeno više od milion radnih dana.
Gostujući u Jutaranjem programu TVCG, Kadić naglašava da su motivi za bolovanja razni, te da su najduža vezana za mentalna i ortopedsko neurološka oboljenja, zbog čega su upravo i formirane komisije za praćenje bolovanja za ove bolesti.
“Brojke su još uvijek male, ali očekujemo u narednom periodu veće uštede. Primijećeno je da pojedni ljekari češće produžavaju bolovanja i oni su upozoreni. Za sada je to na novu opomene i očekujemo da to bude dovoljno da ne preuzimamo kaznene mjere, koje su definisane i za korisnika i za ljekara. To nije samo problem u Crnoj Gori, već i u mnogo razvijenijim zemljama u svijetu. Svaki pojedinac, i ljekar i korisnik, treba da imaju savjesti i da se ponašaju odgovorno, jer su to veliki izdaci za državu. To godinama opterećuje budžet i recimo samo prošle godine je izgubljeno milion radnih dana za bolovanja. To je pitanje za cijelo društvo, a ne samo jednu instituciju”, ističe Kadić.
Refundacija po osnovu bolovanja je, kako dodaje, oko šest, sedam miliona godišnje, a taj novac bi se mogao racionalnije trošiti za nove terapije, bolnice, ljekove i slično.
Što se tiče finansiranja Fonda, najavljuje da će tokom ove godine napraviti više pritiska na javne zdravstvene ustanove da fakturišu usluge na vrijeme, te da će pribjegavati i ukidanju avansnog uplaćivanja novca onima koji ne budu taj dio posla obavili kako propisi nalažu.
“Primarni smisao FZO nije da štedi nego da racionalno upravlja sredstvima i da ima mehanizme za to. Ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje je prepolovljen novac sa kojim raspolažemo, ali ta sredstva ni ranije nijesu bila dovoljna. Očekujemo da Ministarstvo finansija na drugačiji način nadoknadi to, i pitanje je za njih da li su ovim setom poreskih mjera uspjeli da nam obezbijede tih 200 miliona koji su potrebni. Nadam se da će se naći način da zdravstvo bude na vrhu političke i ekonomske agende”, naglašava Kadić.
Kaže i da je očekivao nagativni izvještaj DRI te da to nije odgovornost direktora FZO, jer je problem sistemski.
“Način finansiranja je vrlo specifičan, na primjer sredstva za javnu ustanovu, recimo KCCG, se planiraju prema njihovim potrebama i uplaćuju avansno svakog mjeseca tokom godine, a obaveza tih ustanova je da fakturisanjem opravdaju taj novac. Iz raznih razloga te fakute ne dobijemo na vrijeme i u svijetu je praksa da se uplate prekidaju odmah, ali u Crnoj Gori to je nemoguće izvesti, jer bi imali ogroman problem i kolaps zdravstvenog sistema”, naglašava Kadić.
Ističe da sa privatnim ustanovama imaju precizan pristup, ne plaćaju unaprijed, nego kad se proces završi, ali u javnim ustanovama to nije moguće. Ono što je njihova namjera da u toku ove godine naprave pritisak na javne ustnove da fakurišu usluge na vrijeme kako bi izbjegli ove situacije ubuduće.
“Moraće na svakom trimestru da poravnavaju fakture, a ako se to ne desi, biće im umanjenja sredstva za onaj iznos koje nijesu opravdali. Biće bolno i biće pritisaka sa svih strana, ali to je jedini način. Ne tvrdim da ta sredstva nijesu namijenjena gdje treba, ali to se mora papirima pokriti i očekujem da ćemo taj problem svesti na razumnu mjeru”, poručuje Kadić.
Što se tiče Instita Igalo navodi da FZO ne može biti najbitni izvor prihoda za tu ustanovu, jer to nije moguće i održivo. Uplaćeno je avansko 1,2 milione eura li to je samo kupovanje vremena ako se ne nađe drugi način da se Institu finansira.
“Dugo nijesu mijenjane cijene i radićemo na tome koliko je moguće. Institut ne može biti većinski finansiran od FZO on mora imati neke druge načine finsiranja, a da mi učestvujemo sa nekih 20 do 30 odsto”, kazao je Kadić.
Izvor: RTCG
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Radnici nekadašnje Košute konačno su obustavili proteste, vjerujući da će isplata zostalih zarada otpočeti čim prikupe neophodnu dokumentaciju.
U razgovoru za Cetinjski list njihova predstavnica Dijana Vujović kaže da su sa Fondom rada i ministarkom Naidom Nišić dogovorili isplatu 6 zaostalih zarada u iznosu od po 600 eura.
Nama se duguje devet zarada, ali postigli smo takav dogovor da nam se isplati 6 zarada, jer Fond rada prema važećem zakonu isplaćuje maksimum toliko. Dobili smo čvrsto obećanje od ministarke Nišić da ćemo biti isplaćeni onako kako smo se dogovorili. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije, i u četvrtak ćemo predati dio, pa se nadamo da će isplata biti uskoro – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Advokat radnika Petar Martinović objašnjava da imaju određenih poteškoća, jer procedura nalaže da se mora pribaviti rješenje o prestanku radnog odnosa za svakog radnika.
Većina radnika nema rješenje o prestanku radnog odnosa koje izdaje Zavod za zapošljavanje, iako to potvrđuje listing Fonda PIO i radna knjižica. Iskoristiću priliku da apelujem na nadležno ministarstvo, da se nađe neko alternativno rješenje i da konačno krene isplata zaostalih zarada. Moram reći da nam je Ministarstvo rada dostupno u svakom trenutku i u korelaciji sa njima prikupljamo dokumentaciju, što nam predstavlja veliku pomoć. Mi ćemo u znak zahvalnosti prema ministarki Naidi Nišić totalno obustaviti proteste i radnici više neće stajati pored puta na Kruševom ždrijelu – kazao je Martinović za Cetinjski list.
Podsjetimo, 693 radnika očekuje isplatu 6 zaostalih zarada, što iznosi 2 i po miliona eura. 81 radnik traži povezivanje radnog staža. Njihova borba za ostvarenje radničkih prava traje skoro 30 godina. Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je Košuta imala svoje pogone.
Zbog planiranih radova na mreži, danas će bez struje biti dio grada kao i seoskog područja, saopšteno je iz CEDIS-a.
U terminu od 8.30 do 16 sati struje neće imati: Ulica Nikole Lekića, dio Vojvode Boža, dio Hercegovaćke, dio Bajove i dio Bulevara.
Kako su najavili u terminu od 9 do 19 sati bez struje biće: Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Korito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane.
Bez električne energije biće u terminu od 9.30 do 10.30 sati i: Ljubotinj, Utrg i budvanski Vodovod.
U terminu od 8 do 16 sati struje neće imati ni Podgor, saopšteno je iz CEDIS-a.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni, saopštili su iz CEDIS-a.
Ni iz četvrtog pokušaja fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji bodove u Ligi nacija.
“Sokoli” su večeras, u Kardifu, poraženi od Velsa sa 1:0.
Za tim Roberta Prosinečkog to je šesti vezani poraz, računajući one iz pripremnog perioda protiv Belgije i Gruzije.
Mnogo više od svih tih poraza brine igra naše selekcije koja je večeras bila ispod svakog nivoa. Crna Gora je tokom čitavog meča bila u podređenom položaju, Vels je dominirao pod dirigentsom palicom Harija Vilsona.
Vezista Fulama kreirao je šanse, a onda je u 35. minutu iznudio penal. Isti je, nakon minut, uspio i da realizuje i donese pobjedu svojoj ekipi.
Tek početkom nastavka “sokoli” su bili nešto agresivniji, rezervista Radulović pogodio je prečku, no sve je to bilo kratkog daha. “Zmajevi” su nastavili da dominiraju i potpuno rutinski su meč priveli kraju.
Posljednje dvije utakmice u ovogodišnjem izdanju Lige nacija “sokoli” će odigrati na svom terenu i to u novembru – protiv Islanda i Turske.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Na sjeveru, ujutru i tokom noći, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 16, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.