Zbornik „Šćepan Mali u dokumentima 1767–1773“, koji je priredio Marijan Mašo Miljić, predstavljen je večeras na Cetinju u organizaciji Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i Matice crnogorske Ogranak Cetinje.
Čini se da ova knjiga razbija sve dogme i dosadašnja saznanja o neznanom samozvancu koji je, u prelomnom trenutku, postao crnogorski vladar i koji je, u mnogome začeo istoriju crnogorskih institucija, poručio je istoričar Srđa Martinović dodajući da je tema ovog zbornika, i dalje aktuelna.
U maniru staroga znalca Marijan Mašo Miljić, predstavlja najdublja istorijska saznanja na pitak i razumljiv način, najširoj publici. Ovo je zbir sabranih dokumenata vrijedan svakog poštovanja. Bez suđenja i zaključaka knjiga nudi izvornu građu. Vjerujem da će djelo biti pravi praznik za istorijske sladokusce koji će, kroz Mašove stranice, tragati za sakrivenim Šćepanom malim susrijećući se najviše sa sobom, i sudbinom crnogorskog usuda – kazao je Martinović.
Zbornik će skratiti veliki dio arhivskih istraživanja, objasnio je istoričar Vukota Vukotić, i kazao da će omogućiti crnogorskoj istoriografiji, iako to pokuša duže od 100 godina, da pruži konačno naučan odgovor na zagonetku: Ko je bio Šćepan Mali?
Upravo od njega počinje zaista ideja državnosti u Crnoj Gori. Plemenska zajednica koja je tada bila, postojala i koja se formirala kroz dva ipo vijeka, konačno je dobila nekakav svoj pečat. Na tome će raditi naredna četiri Petrovića. Upravo u tome je veličina Šćepana Malog za crnogorsku istoriju – kazao je Vukotić.
Priređivač zbornika Marijan Mašo Miljić kazao je da je, svojom ličnošću i državničkim djelom, Šćepan Mali ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj istoriji, ali da su značajni pokušaji utvrđivanja njegovog porijekla i identiteta, bili neuspješni.
Moja namjera, u vezi sa ovom knjigom, nije bila preambiciozna ni pretenciozna da ovu složenu priču sam ispričam. Kao dugogodijšnji bibliotekar u biblioteci Istorijskog instituta Crne Gore shvatio sam da bi bilo korisno prikupiti i sabrati brojna neobjavljena i objavljena i dokumenta na jednom mjestu, publikovati u jednim koricama da svjedoče i govore, iako je dio njih bio poznat nauci – objasnio je Miljić.
Pojavu Šćepana Malog priređivač naziva „meteorskom“ jer se kao neznanac, ubrzo po dolasku na Crnogorsko primorje počeo, izdavati za svrgnutog i pod nerazjašnjenim okolnostima stradalog ruskog cara, i postao crnogorski vladar, jedini sa imperatorskom titulom.
Nepublikovana građa je ispisana iz Bogišićevog arhiva u Cavtatu, a ispisao ih je dr Niko Simov Martinović istražujući 1953. i 1954. godine za potrebe Istorijskog instituta Crne Gore. Ona je srećom sačuvana u arhivsko memoarskom Fondu biblioteke Istorijskog instituta, u fascikli br. 239. Imao sam sreću da naiđem građu, i ona je prije svega bila podsticaj i nukleus za nastanak ove knjige – istakao je Miljić.
Ispred organizatora književne večeri, posjetioce je pozdravio predsjednik cetinjskog ogranka Matice crnogorske, Luka Lagator.
Objedinjena poznata i nepoznata arhivska građa
Zbornik sadrži 441 dokumenat poređan hronološki od 1767. do 1773. godine, po godinama, a unutar godina po datumima. Svaki od dokumenata nosi originalni naslov.
Na promociji je istaknuta želja priređivača da zbornik dokumenata bude podsticaj za ponovno sagledavanje značaja i doprinosa Šćepanovog državnog djela. Zaslužio je, kazao je Miljić, da traje ne samo u narodnoj memoriji i zavičajnoj istoriji, nego i u crnogorskom nacionalnom i državnom Panteonu.
Matica crnogorska ovim izdanjem želi doprinijeti izučavanju građe o ovoj misterioznoj ličnosti naše nacionalne istorije.
N. Kašćelan
