Rat u Ukrajini – 259. dan. Najteže borbe vode se na istoku, i u Hersonu na jugu. Volodimir Zelenski kaže da ukrajinski vojnici ne daju Rusima ni centimetar zemlje. Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova tvrdi da Moskva ne vodi razgovore sa SAD o Ukrajini.
Zamjenik načelnika vojno-civilne administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov tvrdi da je ruska vojska odbila pokušaj napredovanja ukrajinskih oružanih snaga. Sve teže je u Avdejevki, u Donjecku, gdje ukrajinske položaje napadaju ruske vojne grupe “Vagner”.
Uprkos tome što ruske trupe pokušavaju da dođu do administrativne granice Donjecke oblasti, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da ukrajinski vojnici “ne daju Rusima ni centimetar zemlje”.
Premijer te zemlje Denis Šmihal naglasio je da trenutno ne vidi potrebu za evakuacijom Kijeva ili bilo kojih drugih gradova koji nijesu blizu linija fronta u ratu protiv Rusije.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan, izjavio je da je Bajdenova administracija u stalnom kontaktu sa Moskvom. Volstrit džornal izvještava da je Salivan imao povjerljive razgovore sa visokim ruskim zvaničnicima – o sprečavanju eskalacije konflikta u nuklearni rat.
Sa druge strane, zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Andrej Rudenko tvrdi da Moskva ne vodi razgovore sa SAD o Ukrajini.
Ponavlja da Rusija ne postavlja nikakve preduslove za mirovne pregovore sa Ukrajinom, ali naglašava da Kijev mora pokazati dobru volju za taj proces.
Turski šef diplomatije Mevlut Čavušoglu istakao je da Švedska i Finska nijesu ispunile svoje obaveze koje je postavila Ankara kao uslov za ulazak te dvije skadinavske zemlje u NATO i dodao da će sljedeći sastanak o tim sporazumima biti od ključnog značaja.
Institut za ratne studije: Putinov čovjek u Iranu dogovara nabavu balističkih projektila
Američki sigurnosno-obrambeni think tank Institut za ratne studije (ISW) jutros je objavio kako Iran planira dodatno proboljšati saradnju s Rusijom. ISW u najnovijem izvještaju navodi kako je predsjednik ruskog Vijeća sigurnosti, Nikolaj Patrušev, jedan od najmoćnijih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, juče stigao u Iran gdje će vjerojatno dogovarati nabavku ruskih snaga iranskim balističkim projektilima.
Sky News: Rusija je Iranu za dronove dala zapadno oružje i 140 miliona eura u kešu
Rusija je Iranu u zamjenu za smrtonosne dronove poslala 140 miliona eura u gotovini i izbor britanskog i američkog oružja iz rata u Ukrajini, tvrdi tajni izvor.
Oružje koje je Rusija poslala Iranu bilo je dio pošiljke britanske i američke vojne opreme koja je “pala u ruske ruke”, a bila je namijenjena ukrajinskoj vojsci, kaže tajni izvor. Izvor navodi da Iranski korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) sada može proučiti i kopirati zapadnu tehnologiju. “Vjerojatno će koristiti obrnuti inženjering pa to oružje koristiti u budućim ratovima”, rekao je izvor.
Ukrajina: Uništili smo dva skladišta streljiva u južnoj Ukrajini
Ukrajinsko operativno zapovjedništvo “Jug” saopštilo je da je ukrajinska vojska uništila dva skladišta streljiva u južnoj Ukrajini.
Dodaju i da su ukrajinske snage takođe tokom 8. novembra ubile 55 ruskih vojnika i uništile četiri tenka, protiv vadušni raketni sistem Tor-M2, jednu samohodnu haubicu Akacija, dva minobacača i devet oklopnih vozila.
Glumac Sean Penn donio Zelenskom svog Oscara: “Kad pobijediš, vrati ga”
Holivudski glumac i reditelj Sean Penn, kojem je Rusija uvela sankcije zbog kritikovanja rata u Ukrajini, pozajmio je svoj kip Oscara ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom tokom posjete Kijevu.
“To je samo simbolična, smiješna stvar”, rekao je, sjedeći pored ukrajinskog čelnika. “Kad pobijediš, vrati ga u Malibu”, rekao je.
Zelenski je Pennu, koji snima dokumentarac u Ukrajini, a ovo mu je već treća posjeta toj zemlji otkad je počeo rat, uručio Orden za zasluge za jačanje odnosa, potporu teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i pomoć u popularizaciji zemlje, saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Izvor:Agencije, Index.hr
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković donio je Odluku o novčanoj nagradi za pripadnike Službe zaštite i spašavanja Filipa Latkovića i Igora Jovićevića koji su učestvovali u akciji spašavanja nakon katastrofalnih poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz gradske uprave.
Ovo je još jedan primjer međunarodne solidarnosti i saradnje u kriznim situacijama, a nagrada za pripadnike Službe zaštite i spašavanja sa Cetinja dolazi kao znak zahvalnosti za njihov izuzetan doprinos i požrtvovanost tokom akcije spašavanja u Jablanici – kazao je Đurašković.
Poplave i klizišta koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu odnijeli su više od 20 života i izazvali veliku štetu, a pomoć je stigla iz brojnih zemalja, uključujući Crnu Goru. Služba zaštite i spašavanja sa Cetinja bila je među prvima koji su se odazvali pozivu za pomoć.
Promocije zajedničke zbirke poezije „Crna Gora u pjesmama“ biće održana 18. oktobra ove godine u DOO „Agencija za razvoj i podršku poslovanju“ -Cetinje.
O knjizi će govoriti književnici: Dragana Petrić Đokić, Nataša Karadžić i Nikola K. Čelebić.
Stihove će kazivati: Radojka Mugoša Petrić, Aida Orahovac Kuč, Danijela Nela Jovanović i Goran Popović Duks, Ivan Mugoša i učenica Kristina Balandžić.
U okviru promocije će nastupiti hor „Luča“ – Cetinje.
Specijalni gosti događaja biće: Slobodan Balandžić i muzička umjetnica Marijana Martinović.
Moderator će biti Danijela Bokan.
Organizatori su Radojka Mugoša Petrić i Aida Orahovac Kuč.
Crna Gora ima 623.633 građana, žena više nego muškaraca. Prosječna starost stanovništva 39,7 godina. Kao Crnogorci izjasnilo se 41,12 odsto, kao Srbi 32,93 odsto. Crnogorskim jezikom govori 36,23 odsto, a srpskim 43,52 odsto. Crnogorsko državljanstrvo ima 90,73 odsto građana – saopšteno je danas iz Uprave za statistiku MONSTAT na predstavljanju dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Danas su predstavljaju rezultati Popisa stanovništva i prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
“U Crnoj Gori živi 623.633 građana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.
90,73 odsto ima državljanstvo Crne Gore.
Stranih državljana sa mjestom boravka je u Crnoj Gori je 7, 82 odsto.
Podaci govore da Crnogorci čine 41,12 odsto stanovništva.
Srba je 32, 93 odsto. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najveći broj stanovnika govori srpskim jezikom – 43.18 odsto.
Crnogorskim jezikom govori 34.52 odsto stanovnika.
Svojim profesionalnim radom odoljeli smo brojnim izazova koji su pratili ovaj projekat. Popis je realizovan krajem 2023. godine, a u tom smislu MONSTAT je sve aktivnosti sproveo na odgovoran i profesionalan način – kazao je direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023, nakon što je njegov početak više puta odlagan zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.
Više od 400.000 djece u Libanu je raseljeno u protekle tri nedelje, izjavio je visoki zvaničnik Unicefa, upozoravajući na “izgubljenu generaciju” u maloj zemlji koja se suočava sa brojnim krizama, a sada je uvučena u rat.
Izrael je pojačao svoju kampanju protiv militantne grupe Hezbolah koja dejstvuje iz Libana, uključujući pokretanje kopnene invazije nakon razmjena vatre sa tom proiranskom militantnom organizacijom tokom rata s Hamasom u Pojasu Gaze, prenosi AP.
Borbe u Libanu su primorale 1,2 miliona ljudi da napuste svoje domove i većina njih je tokom protekle tri nedelje eskalacija pobjegla u Bejrut ili na sjever zemlje.
Ted Čajban, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a za humanitarne akcije, posetio je škole koje su preuređene u skloništa za raseljene porodice.
„Ono što me je zapanjilo jeste da je ovaj tronedeljni rat pogodio tako veliki broj djece. Dok sjedimo ovde 1,2 miliona djece je lišeno obrazovanja. Libanske javne škole su ili postale nedostupne, ili su oštećene ratom, ili se koriste kao skloništa. Poslednja stvar koja je potrebna ovoj zemlji, pored svega kroz šta je prošla, jeste rizik da izgubi nekoliko generacija“, rekao je Čajban.
Iako neke privatne škole u Libanu i dalje rade, javni obrazovni sistem je ozbiljno pogođen ratom, zajedno sa najranjivijim grupama u zemlji, kao što su palestinske i sirijske izbjeglice.
Izvor: Tanjug
Uprava za statistiku (Monstat) predstaviće danas dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na planiranoj konferenciji za novinare u 11 sati biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori, saopštili su iz Monstata.
Direktor Monstata Miroslav Pejović, rekao je ranije da će narednih dana uslijediti sukcesivno objavljivanje podataka o drugim karakteristikama stanovništva.
Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Radnici nekadašnje Košute konačno su obustavili proteste, vjerujući da će isplata zostalih zarada otpočeti čim prikupe neophodnu dokumentaciju.
U razgovoru za Cetinjski list njihova predstavnica Dijana Vujović kaže da su sa Fondom rada i ministarkom Naidom Nišić dogovorili isplatu 6 zaostalih zarada u iznosu od po 600 eura.
Nama se duguje devet zarada, ali postigli smo takav dogovor da nam se isplati 6 zarada, jer Fond rada prema važećem zakonu isplaćuje maksimum toliko. Dobili smo čvrsto obećanje od ministarke Nišić da ćemo biti isplaćeni onako kako smo se dogovorili. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije, i u četvrtak ćemo predati dio, pa se nadamo da će isplata biti uskoro – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Advokat radnika Petar Martinović objašnjava da imaju određenih poteškoća, jer procedura nalaže da se mora pribaviti rješenje o prestanku radnog odnosa za svakog radnika.
Većina radnika nema rješenje o prestanku radnog odnosa koje izdaje Zavod za zapošljavanje, iako to potvrđuje listing Fonda PIO i radna knjižica. Iskoristiću priliku da apelujem na nadležno ministarstvo, da se nađe neko alternativno rješenje i da konačno krene isplata zaostalih zarada. Moram reći da nam je Ministarstvo rada dostupno u svakom trenutku i u korelaciji sa njima prikupljamo dokumentaciju, što nam predstavlja veliku pomoć. Mi ćemo u znak zahvalnosti prema ministarki Naidi Nišić totalno obustaviti proteste i radnici više neće stajati pored puta na Kruševom ždrijelu – kazao je Martinović za Cetinjski list.
Podsjetimo, 693 radnika očekuje isplatu 6 zaostalih zarada, što iznosi 2 i po miliona eura. 81 radnik traži povezivanje radnog staža. Njihova borba za ostvarenje radničkih prava traje skoro 30 godina. Osim radnika sa Cetinja, među njima su i radnici iz Bara i Danilovgrada gdje je Košuta imala svoje pogone.