Teme
Žene na Balkanu ujedinjene protiv nasilja: Borba tek predstoji
Problem seksualnog zlostavljanja, kao i nasilja nad ženama u protekloj godini ogolilo je nekoliko kampanja na društvenim mrežama koje su pokrenule lavinu ispovijesti žena širom Balkana. Počelo je inicijativom “Nisam tražila”, nastavilo se preko drugih feminističkih inicijativa koje podstiču žene da vjeruju jedna drugoj, a društvo da vjeruje žrtvama, a za sada je stalo na
Problem seksualnog zlostavljanja, kao i nasilja nad ženama u protekloj godini ogolilo je nekoliko kampanja na društvenim mrežama koje su pokrenule lavinu ispovijesti žena širom Balkana. Počelo je inicijativom “Nisam tražila”, nastavilo se preko drugih feminističkih inicijativa koje podstiču žene da vjeruju jedna drugoj, a društvo da vjeruje žrtvama, a za sada je stalo na kampanji #Nisamprijavila.
Ohrabrene slobodnim prostorom u kojem su dobile priliku da otvoreno i bez straha od osude društva i potrebe za pravdanjem, progovore o seksualnom zlostavljanju, odnosno drugim oblicima nasilja koje su pretrpjele, a o kojem su ćutale zbog stida, straha i nepovjerenja u institucije, društvenim mrežama na Balkanu nizale su se desetine hiljada bolnih i potresnih svjedočanstava.
Kampanje koje su ohrabrile žene da shvate da “ćutnja nije zlato” i da je vrijeme da konačno progovore od neupitne su važnosti, ističu sagovornice Al Jazeere.
Ove kampanje su izuzetno važne jer su nastale od strane samih žena koje su odlučile da javno progovore o nasilju koje trpe. One su u tom smislu autentične, spontane i snažne, i dopiru i do onih članova i članica društva koji do sada nisu bili zainteresovani da vide i čuju nasilje koje se ženama svakodnevno dešava”, kaže novinarka i aktivistkinja iz beogradskog Autonomnog ženskog centra Sanja Pavlović,.
Sociologinja i voditeljica programa rodna ravnopravnost u udruženju B.a.B.e. iz Zagreba Petra Kontić, , ističe da su ove inicijative, bez obzira na to što zabrinjavaju i istovremeno zastrašuju jer se ne radi o izolovanom slučaju, važan iskorak za budućnost svih žena u regiji.
Dok god se o nasilju šuti, ono ne prestaje, kaže Kontić i dodaje:
Riječ je o značajnom društvenom događaju koji može pokrenuti niz pozitivnih promjena, od senzibilizacije šire javnosti na tu temu do nužnih zakonodavnih izmjena. Isto tako, važno je poslati poruku drugim žrtvama da nisu same i da nisu krive za ono što im se događa, a to je upravo ono što ovakve kampanje, između ostalog, postižu. Također, ovakve kampanje stavljaju fokus na važan društveni problem koji bez njih možda nikad ne bi došao u središte pažnje medija i šire javnosti.
Ističući važnost ovih inicijativa, Jadranka Miličević iz sarajevske Fondacije CURE kaže kako je neophodno da svi radimo na vidljivosti i prepoznavanju nasilja u svakodnevnom životu.
Dok god su minimalne kazne za ove oblike nasilja, dok god se krivica prebacuje na žene i djevojke da su ‘na neki način izazvale nasilnika’, teško ćemo mijenjati svijest pojedinaca (osobe koje su u sistemu i koji su na neki način odgovorni), jer su oni ti koji donose nerazumne (obeshrabrujuće po žene i djevojke koje su preživjele nasilje) odluke zbog patrijarhalnih stereotipa i predrasuda – kaže Miličević.
Jasne posljedice nerada institucija
Paralisane strahom i nepovjerenjem u institucije žene uglavnom godinama ćute o nasilju koje doživljavaju. S razlogom, ispostaviće se nakon što je Beograđanka Nina Stojaković otvoreno progovorila o neprofesionalnom postupanju institucija prema žrtvama nasilja.
Ona je na Twitteru napisala kako su njenoj sestri, koju je momak psihički i fizički maltretirao, zbog čega je u konačnici pokušala izvršiti samoubistvo, rekli da ne mogu uraditi ništa “jer nema izvještaj ljekara, iako ima nekoliko svjedoka, među kojima svog psihoterapeuta koji ju je vidio u modricama i kojem je prvom sve priznala”.
Upravo je njen tvit animirao žene širom Balkana da pod hashtagom #Nisamprijavila podijele svoje razloge neprijavljivanja nasilja.
Besna sam, ali nažalost nisam iznenađena. Ovakvo postupanje institucija je pre pravilo nego izuzetak. Mi se u stvari još uvek oduševljavamo onda kada neko ko je plaćen našim novcem radi savesno posao za koji je plaćen. Ne mislim da su institucije sve i svja, ne mislim ni da tu leži sva pravda koja je potrebna žrtvama, ali one jesu važna karika u procesu oporavka – kaže sociologinja, aktivistkinja i članica feminističkog kolektiva “Ženska solidarnost” iz Srbije.Jelena Riznić,
Ona ističe kako je važno da žena koja je preživjela nasilje dobije jasnu potvrdu da je njeno iskustvo validno i da je takvo ponašanje nedopustivo, ali da je sa druge strane važno i zbog njene, ali i sigurnosti drugih žena, da nasilnici snose odgovornost za svoje postupke.
Podsetiću, nekoliko dana nakon što je Nina Stojaković objavila priču o iskustvu svoje sestre, dočekala nas je vest o trostrukom femicidu, odnosno slučaju u kom je muškarac ubio svoju bivšu suprugu i dve ćerke. Nerad institucija ima svoje jasne posledice – poručuje Riznić.
Miličević, koja kao aktivistkinja već duže od dvadeset godina pomaže ženama da izađu iz “stanja” da trpe nasilje, kaže da su joj ove kampanje mnogo značile, ali i da su je u isto vrijeme podsjetile da do velikih promjena neće doći sve dok se ne promijeni odnos društva.
Mi imamo dobre zakone, konvencije, rezolucije, ali je problem primjene i prepoznavanja nasilja kao javnog problema, a ne kao što se još uvijek govori da je nasilje privatna stvar/problem porodice, najčešće supružnika ili partnera – kaže Miličević, dodajući kako su upravo ove kampanje pokazale na koje prepreke i probleme žrtve nailaze.
‘Do revolucije dolazi tek kada se sve udružimo’
Riznić podsjeća je da historija feminističkog pokreta pokazuje da revolucije počinju onda kada se žene okupe i počnu da dijele svoja iskustva.
Trauma, a posebno trauma seksualnog nasilja ima tendenciju da izoluje; sa druge strane, iskustvo rada sa ženama pokazuje da se trauma leči pričom i u odnosu. Obe kampanje – i #NisamTražila i #NisamPrijavila, imaju dvojak značaj u tom smislu – sa jedne strane, one su lek za žene koje su doživele nasilje i koje dele svoju priču, imajući istovremeno na umu da nisu same u tome; to nisam samo ja, to nisi samo ti, to je naše zajedničko iskustvo traume i oporavka. Sa druge strane, ovo je znak da su zidovi trajno i konačno pribijeni i da nema nazad nakon ovoga. Mi sada možemo jasno i glasno da kažemo da je nasilje, a pre svega seksualno nasilje življena stvarnost svake žene, a da kada institucije ćute, žene govore. Nadam se da će početi i da viču – kaže Riznić.
Pavlović ističe kako su upravo ove kampanje mnogima otvorile oči i iskreno ih potresle jer su tek sada shvatili razmjere nepravde koja se dešava ženama u njihovom okruženju.
Jedno je kada ženske organizacije govore ‘svaka druga žena je doživela psihološko nasilje, svaka treća fizičko i/ili seksualno’ (što je takođe jako važno), ali daleko je potresnije kada žene odluče te brojke prikažu kroz autentične ispovesti – pojašnjava Pavlović.
Aktivistkinje za ženska prava su prokrčile put ka revoluciji i učile društvo principu verovanja ženama, ali do same revolucije dolazi tek kada se sve udružimo. Upravo je to ono što se dešavalo tokom cele protekle godine, u obrazovnim ustanovama, medicinskim ustanovama, ustanovama kulture, na društvenim mrežama… širom regiona, i što se nadam da će se nastaviti dešavati – dodaje Pavlović.
Borba tek predstoji
Sagovornice Al Jazeere smatraju da ovakve kampanje u konačnici mogu dovesti do konkretnih akcija nadležnih i promjena neophodnih u društvu u kojem živimo.
Smatram da se to već dešava, za sada makar na nivou društva jer je činjenica da nikada nije bilo toliko podrške i poverenja u glasove žena. Bez obzira na to što i dalje postoje struje koje iskazuju nepoverenje, čini se da polako postaju manjina – kaže Pavlović.
Pojašnjava kako manjkavosti u sistemu i dalje postoje i kako ih treba imenovati, ali ističe da su promjene počele da se dešavaju i na institucionalnom nivou.
Institucije i zvanični sistemi podrške i zaštite su tradicionalni, tromi i spori, ali i unutar tih institucija rade ljudi kao što smo i svi mi, i sve ove ispovesti žena su došle i do njih. Primera radi, mnogi univerziteti i fakulteti su u proteklih godinu dana počeli da rade na tome, a neki već i usvojili različite pravilnike koji se tiču sprečavanja i zaštite od seksualnog uznemiravanja studentkinja. Takođe, tužilaštva su pokrenula neke postupke koje je policija propustila da uradi – podsjeća Pavlović.
Promjenama svjedočimo i u Hrvatskoj, dodaje Kontić, podsjećajući da su ispovijesti o seksualnom uznemiravanju studentica i bivših studentica određenih fakulteta utjecale na izmjene Kaznenog zakona prilikom čega je ukinut rok zastare prijave od tri mjeseca te se spolno uznemiravanje goni po službenoj dužnosti.
Riječ je o velikim, zakonodavnim promjenama koje su direktna posljedica javnih istupa hrabrih žena – kaže Kontić, dodajući kako navedeno neće eliminirati nasilje, ali je važan korak u tom smjeru.
Potrebno je vreme da bismo ishode tih promena počele zaista da osetimo na svojoj koži u svakodnevnici, ali proces jeste započet i nazad se u ovom momentu više neće moći – dodaje Pavlović.
Riznić priznaje da je teško i zamisliti drugačiji svijet u postojećim okolnostima, no ističe da je ogromna stvar urađena.
Patrijarhat nas uči da će nas tišina zaštititi, ali mislim da sve zajedno shvatamo da nas jedino ženska solidarnost može spasiti. Istorija ženske borbe nam pokazuje da tamo gde ima tlačenja, ima i borbe i otpora i mislim da su žene već uradile ogromnu stvar time što su progovorile. Borba nam predstoji, ali ja sam ipak optimistična – zaključuje Riznić.
IZVOR: AL JAZEERA
Društvo
Počela Novogodišnja priča u Prijestonici (Video)
Svojom nevjerovatnom energijom koju je prenijela na publiku Tržan je ugrijala atmosferu i ovu hladnu decembarsku noć dovela do usijanja u kojoj su uživali kako mladi tako i oni malo stariji.
Treću “Novogodišnju priču” u Prijestonici večeras su otvorila djeca JU „Zagorka Ivanović“ , i jedna od najpopularnijih regionalnih pop pjevačica Goca Tržan koja je svojim nastupom oduševila publiku na Cetinju.
Brojni hitovi pjevali su se večeras na Dvorskom trgu, a prisutni su uživali u njima uz omiljene napitke i gastronomsku ponudu, koja se mogla naći u montažnim kućicama.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je najavio da će u narednih dvadesetak dana „Novogodišnja priča“ na više lokacija u gradu donijeti dobar provod za sve generacije. Istakao je humanitarni karakter koji ovogodišnja manifestacija ima i naglasio saradnju sa crnogorskom porodicom iz Berlina koja podržava brojne akcije, na čemu im je zahvalan.
Jedna od najpopularnijih regionalnih zvijezda Goca Tržan nije krila zadovoljstvo večerašnjim nastupom i kazala je da je posebna emocija veže i za Prijestonicu i za Crnu Goru.
Svojom nevjerovatnom energijom koju je prenijela na publiku Tržan je ugrijala atmosferu i ovu hladnu decembarsku noć dovela do usijanja u kojoj su uživali kako mladi tako i oni malo stariji i u glas pjevali dobro poznate numere.
Dječiji grad u kojem će se narednih dana dešavati prava čarolija otvoren je danas na Balšića Pazaru. Pripremljen je bogat program i uz puno pjesme i igre, druženja sa maskotama zagarantovan je dobar provod i za najmlađe koji će posebno uživati u besplatnom klizalištu i karuselu.
Potsjećamo da je bilo planirano da na otvaranju »Novogodišnje priče u Prijestonici« nastupi Indira Forca, ali je njen nastup odgođen zbog tragedije koja se desila u Zagrebu i proglašenog Dana žalosti u Hrvatskoj.
Organizatori bazara su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje.
Servisi
U nedjelju prijepodne sunčano, popodne kiša i snijeg
Najviša dnevna temperatura vazduha od nula do 12 stepeni
U Crnoj Gori u nedjelju će prijepodne biti sunčano, dok se tokom noći na primorju očekuje kiša, a u većini kontinentalnih predjela snijeg.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da će tokom jutra na sjeveru biti jak mraz, a po kotlinama moguće i kratkotrajno magla. U drugom dijelu dana slijedi postepeno naoblačenje.
Tokom noći, kako je najavljeno, na primorju se očekuje kiša, a u većini kontinentalnih predjela snijeg koji će postepeno preći u kišu.
Od sredine dana na sjeveru, a krajem dana i tokom noći i u južnim predjelima, umjeren do jak južni i jugoistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do četiri, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.
Sport
Lovćen slavio u Rožajama
Treći trijumf cetinjskog tima
Košarkaši Lovćena upisali su treći trijumf u sezoni pošto su u 12. kolu bili bolji od Ibra u Rožajama – 77:74.
To je prvi trijumf izabranika Petra Jovanovića nakon pet vezanih poraza.
Ono što je zanimljivo, Cetinjani su sva tri trijumfa ove sezone otvarili van svoje dvorane.
Lovćen je na Bandžovom brdu gotovo čitav meč imao rezultatsku prednost koja je u trećem kvartalu išla i do 11 poena.
Domaćin je u četvrtoj dionici prijetio, ali je cetinjski tim uspio da odbrani pobjedu.
Najefikasniji u pobjedi gostujućeg sastava bili su Miloš Latković i Nikola Parača sa po 16 poena.
Kod Ibra se izdvojio Admir Nurković sa 21 poenom.
Zabava
Džeki Čen i Ralf Mačio najavili spektakl: “Karate Kid: Legends”
“Karate Kid: Legends” bi trebalo da bude premijerno prikazan u bioskopima 30. maja 2025.
Sony Pictures Entertainment objavio je danas zvanični trejler za Karate Kid: Legends.
U tizer trejleru, Ralf Mačio i Džeki Čen ponavljaju svoje uloge majstora borilačkih vještina u kultnoj franšizi Karate Kid.
Njihovi legendarni likovi se udružuju i rade zajedno kako bi pomogli u obuci karate čuda Li Fonga, kojeg tumači novopridošli Ben Vang (24) za veliki obračun na turniru borilačkih vještina.
“Karate Kid: Legends” bi trebalo da bude premijerno prikazan u bioskopima 30. maja 2025. godine.
Izvor: dailymail.co.uk/b92.net
Sport
133 godine košarke
Prve lige i utakmice među američkim koledžima počele su da se igraju već sredinom devedesetih godina 19. vijeka.
Profesor Džejms Nejsmit, na današnji dan 1891. godine, organizovao je prvu košarkašku utakmicu ikada, odigranu u Springfildu, gradu u saveznoj američkoj državi Masačusets.
Džejms Nejsmit se iz rodnog Montreala 1890. godine preselio u Masačusets, gdje je u Springfildu bio profesor fizičkog vaspitanja.
Tokom hladnih zimskih mjeseci na sjeveroistoku Sjedinjenih Država studenti i učenici bili su umorni i neposlušni, pa su profesori u školama dugo tražili adekvatno rješenje kako da ih zabave i aktiviraju u zatvorenom prostoru.
Nejsmit je 21. decembra u djelo pretočio ideju o kojoj je razmišljao određeno vrijeme.
Pozvao sam momke u salu i podijelio ih u dvije ekipe po devet članova. Uzeo sam dvije pletene korpe, zakucao ih na zidove tri metra od poda i dao im fudbalsku loptu. Objasnio sam momcima da je cilj ubaciti loptu u korpu, a onda sam dunuo u pištaljku i utakmica je počela – sa entuzijazmom je govorio Nejsmit 1939. godine u intervjuu za Njujorški radio.
Zanimljivo je da je “otac košarke” planirao da se igra sa kockastim kutijama, ali kada je domara poslao da ih donese, dobio je pletene korpe koje su služile za ubiranje voća.
Profesor ih je zakačio za ogradu balkona u fiskulturnoj sali, što se slučajno ispostavilo kao idealna visina.
Vođenje lopte nije postojalo
Džejms Nejsmit je kasnije isticao da stvaranje novog sporta nije bilo slučajno, već da je to bila potreba jer učenici nijesu htjeli da igraju igre bez lopte.
Poslije svakog postignutog koša, utakmica je prekidana da se lopta izvadi iz korpe koja je imala dno, a za istu bi se skakalo u svakom novom posjedu. Vođenje lopte nije postojalo, a jedini način za njeno prenošenje preko terena bilo je dodavanje, uz dva dozvoljena koraka.
Prve lige i utakmice među američkim koledžima počele su da se igraju već sredinom devedesetih godina 19. vijeka.
Nejsmit se poslije postavljanja principa košarke bavio i trenerskim poslom jer je u periodu od 1898. godine do 1907. sjedio na klupi Kanzas džejhoksa.
Izvor: RTS
Društvo
Za tri godine gotovo 3.000 više zaposlenih u državnim preduzećima
Ministarstvo finansija uradilo analizu poslovanja kompanija u državnom vlasništvu i ukazalo na rizike
Broj zaposlenih u državnim preduzećima u Crnoj Gori prošle godine je bio veći za 2.829 u odnosu na pandemijsku 2020. godinu – pokazala je Analiza finansijskog poslovanja državnih preduzeća koju je uradio Direktorat za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola Ministarstva finansija (MF), a koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Tako su, državne kompanije 2018. godine zapošljavale 11.332 lica, 2019 – 11.325 lica, 2020. došlo je do pada broja zaposlenih na 10.748, dok se nakon toga rast nastavio 2021 – 11.161, 2022 – 12.359, da bi prošle godine ta brojka dostigla 13.577 zaposlenih.
Prihodi i rashodi
Prema podacima MF-a, od 2018. godine se registruje kontinuirani rast i ukupnih prihoda i rashoda državnih preduzeća u nominalnom iznosu, uz izuzetak 2020, kada se bilježi njihov pad usljed stečaja u Montenegro erlajnzu i pandemije.
U 2018. godini prihodi su iznosili 790,7 miliona, 2019. godine 831,1 milion, a 2020. godine 681,20 miliona.
U 2021. godini prihodi državnih preduzeća su se približno vratili na nivo prije pandemije oko 812,5 miliona, da bi u 2022, ostvarili dodatni rast od 40 odsto i dostigli 1,14 milijardi eura. Nakon ovog visokog rasta, u 2023. godini je zabilježen znatno sporiji rast od svega jedan odsto, što je u nominalnom iznosu oko 11 miliona eura, pa su prihodi iznosili 1,15 milijardi – navodi se u Analizi.
Tokom ovih godina rasli su i rashodi, uz izuzetak 2020. i 2023. godine.
Većina preduzeća bilježi rast rashoda i tokom 2020, dok trend pada dominantno opredjeljuje stečaj u Montenegro erlajnzu (85 miliona na kraju 2019). Na kraju 2022. godine ukupni rashodi državnih preduzeća su porasli za 35,3 odsto i dostigli 1,11 milijardi. Prema podacima za 2023. rashodi su zabilježili pad od 8,3 odsto ili 88,9 miliona, dominantno usljed pada rashoda u sektoru energetike, koji rast u sektorima saobraćaj i industrije nije mogao nadomjestiti – pokazuje Analiza.
Poslovni rezultat
Tako su državne kompanije na kraju 2021. godine ostvarile negativan rezultat u ukupnom iznosu od 7,4 miliona eura, dok je na kraju 2022. ostvaren pozitivan neto rezultat od 36,4 miliona.
Prošle godine zabilježen je izuzetan napredak u poslovanju privrednih društava u većinskom vlasništvu, pri čemu je ostvaren neto rezultat od 115,6 miliona eura. Tako je u 2021. godini polovina preduzeća poslovala pozitivno, u 2022. godini taj procenat je iznosio 57 odsto, dok je prošle godine njih 68 odsto ostvarilo pozitivno poslovanje – pokazuju podaci MF.
Ipak, iz MF napominju da trećina preduzeća i dalje negativno posluje, što zahtijeva pojedinačnu detaljnu analizu. U posljednje tri godine njih 12 je konstantno ostvarivalo negativan rezultat.
Čak 16 od 50 državnih preduzeća nalazi se u kategoriji visokog i veoma visokog rizika, što predstavlja 33 odsto ukupnog udjela analiziranih preduzeća. Uzimajući u obzir činjenicu da skoro 25 odsto privrednih društava u većinskom vlasništvu države u posljednje tri godine u kontinuitetu ostvaruje gubitke, moramo konstatovati da oni i u budućnosti nose povećan rizik od negativnog poslovanja – ukazuju u Analizi.
Od 50 preduzeća, najveći dio njih je, čak 70 odsto, u sektorima saobraćaja, energetike, turizma i životne sredine.
Ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su preko milijardu eura, što čini 17 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,6 milijardi eura ili oko 50 odsto BDP-a. Zaposleni u državnim preduzećima centralnog nivou čine udio između pet i šest odsto ukupne zaposlenosti u državi, uključujući i privatni i javni sektor – stoji u analizi.
Ocjenjuje se da je od 2021. godine vidljiv postepeni oporavak profitabilnosti, ali da se ona još nije vratila na nivo prije pandemije. Koeficijenti likvidnosti državnih preduzeća su u padu, što ukazuje da imaju manje likvidnih sredstava sa kojima mogu izmiriti kratkoročne obaveze nego prije pandemije.
Rizici
MF je ovom Analizom identifikovalo 17 rizika koji bi potencijalno mogli ugroziti poslovanje državnih preduzeća. Na prvom mjestu su rizici u servisiranju obaveza tokom iduće godine kada se planira osmomjesečni zastoj TE Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije, ali kako dodaju, očekuju da će se uz optimizaciju troškova ovi izazovi prevazići. Osim toga, ukazuju na kamatni rizik kompanija koja imaju kredite sa varijabilnom kamatom, te negativan uticaj kašnjenja u realizaciji investicija. U analizi se navodi i da je došlo do povećanja tekućih troškova amortizacije za preduzeća koja su u ovoj godini radila procjenu imovine, to će se negativno odraziti na bilans uspjeha, a doći će do promjene vrijednosti imovine u bilansu stanja. Visok stepen neizvjesnosti nose oscilacije cijena rente, zaduženja u dolarima, sudski sporovi pojedinih preduzeća te nemogućnost isplate poreskih obaveza po reprogramima.
Ocijenjeno je i da je kod određenog broja preduzeća nema strateškog pristupa, ni jasnih procedura, a da neka nemaju mogućnost investiranja, jer im prihodi nijesu dovoljni. Veliki su i troškovi zaposlenih, pojedini sektori teško nalaze kadrove, a pojedini plaćaju više kako bih zadržali stručne.
Doprinos budžetu
Državna preduzeća su u posljednje tri godine u budžet uplatila preko 282 miliona eura, od čega prošle godine po osnovu različitih poreza 110 miliona eura.
Prema evidenciji Poreske uprave, državna preduzeća su na kraju 2023. godine bila dužna 26,5 miliona eura. Prema podacima Uprave carina, naplaćeni prihodi su na kraju prošle godine iznosili 14,06 miliona eura. Sa prihodne strane, značajna je i uplata dividende koja je u periodu od 2020. do 2023. godine iznosila 49,1 milion eura. Najveći iznos dividende državna preduzeća su uplatila tokom 2021. godine, koji se odnosio na 2020. godinu – 32,6 miliona eura – navodi se u analizi.
Na kraju prošle godine vrijednost izdatih državnih garancija je bila 577,67 miliona eura, od čega su angažovana sredstva iznosila 457,8 miliona. Dug na kraju godine po garancijama izdatim domaćim i ino kreditorima bio je 150,57 miliona, što je 2,2 odsto BDP-a.
Izvor: Pobjeda