Sto četvrti dan rata u Ukrajini. Dok rusko Ministarstvo odbrane saopštava da je blizu osvajanja Svjatogorska u Donjeckoj oblasti, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ističe da su Sjeverodonjeck i Lisičansk u Lugansku, “mrtvi gradovi”. Ambasador Rusije napustio sjednicu Savjeta bezbjednosti UN-a dok je govorio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
SAD: Rusija krade ukrajinsko žito da bi ga prodala za profit
Antoni Blinken, američki državnik, rekao je kako postoje osnovane sumnje da Rusija krade ukrajinske žitarice kako bi ih prodala za lični profit.
Juče je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao da bi do jeseni u Ukrajini moglo ostati čak 75 miliona tona žitarica.
Strah od kolere u Marijupolju
Ruske snage su stavile grad Marijupolj u karantin zbog mogućeg izbijanja epidemije kolere, rekao je savjetnik gradonačelnika za ukrajinsku televiziju.
„Vidimo da zatvaraju grad”, rekao je Petro Anrdjušenko za televiziju Junajted Njuz.
„Okupacione vlasti i njihovi saradnici u gradu pominju riječ kolera”, dodao je.
Rusija: Ubijeno još 450 ukrajinskih „nacionalista”
Ruska vojska tvrdi da je u Harkovu uništila industrijske zgrade u krugu fabrike u kojih se popravljaju vozila ukrajinske vojske.
U Moskvi su saopštili da su u ponedeljak oborili jedan ukrajinski vojni avion, uništili 18 tenkova i ubili 450 „nacionalista”.
Rusija proširila spisak Amerikanaca kojima je zabranjen ulazak u zemlju
Ruska diplomatija je proširila spisak američkih državljana kojima je zabranjen ulazak u zemlju, a među njima je američka ministarku finansija Dženet Jelen.
Ta mjera je donijeta kao odgovor na slične sankcije koje su američke vlasti uvele Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Ruske vlasti su krajem maja saopštile spisak od 963 ličnosti kojima je zabranjen ulazak u zemlju, a među njima su predsjednik SAD Džozef Bajden, osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg i glumac Morgan Friman.
Zelenski o Sjeverodonjecku: Ukrajinci se dobro drže, ali su Rusi brojniji i moćniji
Ukrajinske snage koje brane Sjeverodonjeck na istoku “dobro se drže” uprkos napadima ruskih snaga, ali su Rusi “brojniji i moćniji”, izjavio je u Kijevu predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Zelenski je novinarima rekao da je “teška” situacija na istočnom frontu i dodao da su Sjeverodonjeck i Lisičansk “sada mrtvi gradovi”.
Kremlj: Putin i Erdogan će donijeti odluku o sigurnosti hrane
Odluka o potencijalnom postizanju sporazuma o sigurnosti hrane na nivou predsjednika Rusije Vladimira Putina i njegovog turskog kolege Recepa Tayipa Erdogana biće donijeta nakon razgovora ministara vanjskih poslova ove dvije zemlje, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Odluka će biti donijeta nakon razgovora ministara”, rekao je Peskov za TASS, komentarišući izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da konačnu odluku treba da donesu dvojica lidera, prenosi Tanjug.
Zelenski: Johnson potvrdio novi paket vojne pomoći Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da mu je britanski premijer Boris Johnson potvrdio novi paket vojne pomoći Ukrajini.
Zelenski je na Twitteru napisao da Johnson i on traže način da izbjegnu prehrambenu krizu i deblokiraju ukrajinske luke, prenosi Reuters.
Verbalni sukob predstavnika Rusije i EU
U Ujedinjenim nacijama došlo je do verbalnog sukoba predstavnika Rusije i Evropske unije oko toga ko je kriv za globalnu nestašicu hrane.
Vasilij Nebenzja, ambasador Rusije u UN, napustio je sastanak Savjeta bezbjednosti pošto je Šarl Mišel, predsjednik Evropskog saveta, rekao da je ruska invazija na Ukrajinu izazvala prehrambenu krizu na svjetskom nivou.
Mišel je optužio Rusiju da koristi zalihe hrane kao „vrstu nevidljivog projektila” protiv zemalja u razvoju i da tako tjera ljude u siromaštvo.
Ukrajinska vojska tvrdi da je potisnula rusku flotu 100 kilometara od obale Crnog Mora.
„Kao rezultat naših aktivnih akcija usmjerenih na poraz neprijateljskih pomorskih snaga, grupa brodova ruske Crnomorske flote je potisnuta sa ukrajinskih obala”, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo odbrane u Telegramu.
Prema tvrdnjama Ukrajinaca, ruska flota više nema kontrolu nad sjeverozapadnim dielom Crnog mora, koji je postao „siva zona”, saopštilo je ministarstvo.
Izvor. Agencije, Index, N1, BBC
Magnetofonske trake sa dosad neobjavljenim demo i drugim snimcima pokojnog američkog muzičara Džimija Hendriksa naći će se 15. novemba na aukciji u zajedno sa mnogim Hendriksovim ličnim predmetima poput odjeće, saopšteno je aukcijske kuće “Prop Store”.
Među snimcima koji će se naći na aukciji su i demo snimci pjesama “Up From The Skies”, “Ain‘t No Telling” i “Little Miss Lover”, koje su se našle na drugom albumu Hendriksovog benda “The Jimi Hendrix Experience”, “Axis: Bold as Love”, kao i demo verzija “Stone Fre” koja je objavljena na B strani singla “Hey Joe”, piše “Guardian”, a prenosi Tanjug.
Ove verzije nikada ranije nijesu emitovane, publika ih nije čula i nijesu kružili okolo – rekao je Mark Hohman, muzički konsultant aukcijske kuće “Prop Store”. Istakao je da se demo verzije koje će se naći na aukcijskoj prodaji razlikuju od ranije objavljenih po dužini i po zvuku.
Mnogo su črvšće i tečnije. Možete čuti više gitare, po čemu je Hendriks, očigledno, bio poznat. Stručnjaci koji su čuli ove snimke slažu se da su oni superiorniji u odnosu na sve druge verzije tih pjesama – pojasnio je Hohman.
Dodao je da će onaj ko bude kupio trake moži da se pohvali “da ima sopstvene pjesme Džimija Hendriksa koje samo on može da sluša”.
Kako navodi “Guardian”, očekuje se da će samo traka koja sadrži demo snimke biti prodata za do 200 hiljada funti.
Kolekciju prodaje Patriša Triksi Saliven, koja je bila lična asistentkinja Hendriksovog menadžera Majkla Džefrija u periodu između 1966. i 1973. godine, i koja je sarađivala sa muzičarima, najčešće tako što je rezervisala termine u studijima i kreirala rasporede turneja.
Ona je nakon Džefrijeve smrti 1973. godine prikupila materijale iz njegove kancelarije, a na aukciji će prodavati i mnoge lične predmete Hendriksa i članova njegovog benda.
Riječ je o računu za hemijsko čišćenje za zelenu somotsku jaknu, zlatno odijelo i narandžaste pantalone koji su pripadali Hendriksu, platni listovi članova njegovog benda, kao i prvi ugovor benda.
Među ličnim predmetima su i obrazac SAD koji je Hendriks popunio kako bi zatražio izvod iz matične knjige rođenih koji mu je bio potreban za dobijanje pasoša, planovi putovanja i pojedini papiri sa ličnim finansijama.
Potencijalni kupac moraće da pregovara sa prodavcem ukoliko bude poželio da demo snimke negdje objavi.
Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.
Među njegovim najčuvenijim pjesmama su ”Purple Haze”, ”Foxey Lady”, ”All Along the Watchtower”, ”Castles Made of Sand” i druge.
Izvor: Tanjug
Zbog planiranih radova na mreži, u utorak 15. oktobra, bez struje će biti dio grada, kao i neka seoska područja, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
U terminu od 8:30 do 16 sati struje neće imati Ulica Nikole Lekića, dio Ulice Vojvode Boža, dio Hercegovačke, kao i djelovi Bajove ulice i Bulevara.
U terminu od 8 do 16 sati bez struje će biti i Podgor.
U terminu 9 do 19 sati bez struje će biti: Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Korito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane, dok od 9:30 do 10:30 sati struje neće imati Ljubotinj, Utrg i budvanski Vodovod – saopštili su iz CEDIS-a.
Kako su objasnili navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova, dodali su, radovi će biti odgođeni.
U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.
Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.
PODACI MUP-A
U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.
Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.
Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.
S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.
Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.
Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…
RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…
Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.
Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.
Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.
Neće biti dodatnih provjera
Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.
Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.
Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.
Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.
Izvor: Pobjeda
Iz JP „Vodovod i kanalizacija” Cetinje obavještavaju potrošače u centru Cetinja da će danas (ponedjeljak, 14. oktobra), biti bez vode do otklanjanja kvara na vodovodnoj mreži.
Obustaviće se snabdijevanje vodom korisnicima u Istorijskom jezgru grada od 11 časova do završetka radova. Razlog obustave predstavlja hitna intervencija na vodovodnoj mreži u Njegoševoj ulici – saopštili su iz „Vodovoda”.
Vrijeme sjutra pretežno sunčano, povremeno uz slabu do umjerenu oblačnost, najavili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru, po kotlinama i duž riječnih tokova, mjestimično jutarnja magla .
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 16 do 26 stepeni.
Crnogorski privrednici imaju brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa, saopšteno je na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora Crne Gore (PKCG).
Iz PKCG su kazali da su okrugli sto na temu Zakon o upravljanju otpadom – zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu organizovali u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kako su naveli, skup je organizovan kako bi se pojasnile nove obaveze za privredu koje Zakon predviđa, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i koji su to konkretni koraci koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra.
Privrednici smatraju da postoje brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu – kaže se u saopštenju.
Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić kazao je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen u aprilu ove godine, a da je u pripremi od 2018.
Stanišić je podsjetio da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo višenedjeljnu kampanju predstavljanja Zakona i podzakonskih aktata, osmišljenu u cilju što detaljnijeg upoznavanja javnosti i svih subjekata na koje se Zakon odnosi sa propisanim normama.
Međutim, kako je naveo, svjesni su da postoje određene nejasnoće u vezi sa implementacijom pojedinih zakonskih odrebi i spremni su da ih razjasne.
Tako je pojašnjeno da su kese debljine od 15 do 50 mikrona zabranjene, dok su kese za pakovanje do 15 mikrona i preko 50 mikrona i dalje dozvoljene, uz napomenu da se za kese deblje od 50 mikrona plaća naknada – kaže se u saopštenju PKCG.
Navodi se da je Vlada 10. oktobra usvojila Uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 centa.
Privrednicima je preporučeno i da od svojih dobavljača zatraže deklaraciju o materijalu od kojeg je pakovanje izrađeno, kako bi bili sigurni da li je zabranjen za upotrebu u skladu sa zakonom.
Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera istakla je da je cilj kojem se teži primjenom tih zakonskih odredbi smanjenje, a zatim postupno i potpuno eliminisanje plastike za te potrebe i prelazak na održive alternative.
Privrednici su posebno istakli da bi usklađivanje sa evropskom praksom, koja podrazumijeva i zabranu uvoza, značajno pojednostavilo sprovođenje zakona i otklonilo mnoge nedoumice – kaže se u saopštenju.
Takođe su, kako se navodi, skrenuli pažnju i da bi taj zakonski akt trebalo uskladiti sa Zakonom o akcizama I jasno definisati da kese debljine od 50 mikrona budu klasifikovane kao kese za višekratnu upotrebu.
Tokom trajanja okruglog stola privrednici su dobili odgovore na pitanja i nedoumice koje se tiču primjene Zakona, kao i obaveza koje imaju u tom dijelu – dodaje se u saopštenju.
Izvor: MINA