Kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori u značajnom je padu, upozorili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom 24. janunara – Međunarodnog dana obrazovanja.
Viša pravna savjetnica u CGO-u Snežana Kaluđerović kazala je da su brojni problemi dodatno naglašeni tokom pandemije.
Kako je kazala, ti problemi su naglašeni i hroničnom zapuštenošću obrazovnog sistema, na koji donosioci odluka kontinuirano gledaju samo kao na resurs preko kojeg jačaju svoje partijske i ideološke strukture.
“Nastavnici rade u teškim infrastrukturnim uslovima, a mnoge škole broje duplo više učenika od smještajnih kapaciteta ustanove, pri čemu su neki od objekata zapušteni, a u samim školama često nedostaju alati, oprema i sala za adekvatno sprovođenje nastave“, navela je Kaluđerović.
Ona je ocijenila da su niske zarade i nesigurni radni angažmani oslabili i motivisanost nastavničkog kadra.
Kaluđerović smatra da mladi tu profesiju ne vide kao atraktivnu, zbog čega postoje brojna deficitarna radna mjesta, poput onih koje bi trebalo da pokrivaju nastavnici fizike, matematike i stranih jezika.
„Nijesu dobro adresirani ni izazovi obezbjeđivanja uslova za učenike migrante, jer Ministarstvo prosvjete još nije izradilo smjernice i pravilnike za uključivanja djece sa ratnih područija u naš obrazovni sistem, iako je ogroman i rastući broj te djece“, rekla je Kaluđerović.
Ona je rekla da, iako se u obrazovanje ulažu ogromna sredstva, to nema svoj izraz u suštinskom unapređenju sistema.
Kaluđerović je kazala da je izvještaj Državne revizorske institucije za Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu dobio duplo negativno mišljenje, zbog čega je CGO predao krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv tadašnjeg rukovodstva Ministarstva, a SDT započeo procesne radnje.
„Značajan rast sredstava koja se opredjeljuju za privatne vjerske ustanove, pored tekućih i ogromnih potreba javnog obrazovnog sistema, poput recimo činjenice da neke škole nemaju ni bazičnih sredstava za rad (mazut za grijanje) ukazuje na dalje prioritiziranje partikularnih interesa na štetu javnog interesa“, rekla je Kaluđerović.
Ona je kazala da je pandemija koronavirusa produbila postojeće probleme, ali i diskriminaciju u obrazovnom sistemu, na šta ukazuje i izvještaj UNICEF-a.
Prema riječima Kaluđerović, onlajn /online/ učenje je uticalo na gubitak radnih navika i motivacije za učenjem, ali i na vezane frustracije kod učenika i nastavnika koji su u posljednje tri godine na izmaku snaga zbog stalne dostupnosti i „brisanja“ radnog vremena.
Ona je istakla da su i postignuća učenika sve slabija, što potvrđuju rezultati PISA testiranja, iako se to pokušava prekriti hiperprodukcijom diploma „Luča“.
Kaluđerović je istakla da je jedina pozitivna stvar koja je obilježila proteklu godinu u oblasti obrazovanja to što je krajem decembra Skupština usvojila izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
„Konačno, nakon 12 godina, tim izmjenama i dopunama ministar prosvjete nema više nadležnost izbora direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, te će direktore koji organizuju rad u školi i od kojih zavisi sistem sada birati školski odbori“, rekla je Kaluđerović.
Ona je dodala da CGO ukazuje da bi tome trebalo da prethodi i preispitivanje osnovanosti članstva u pojedinim školskim odborima.
IZVOR: Agencija Mina
