Fudbalska reprezentacija Crne Gore savladala je Tursku sa 3:1 u utakmici posljednjeg kola ovogodišnjeg izdanja Lige nacija.

“Sokoli” se tako pobjedom opraštaju od B divizije, dok su Turci ispustili šansu da se plasiraju u najjači rang ovog takmičenja.

Nakon početne inicicijative Turske i par neiskorišćenijh prilika Crna Gora je u 29. minutu stigla do vođstva. Pas Tućija sjajno je iskoristio Krstović i preciznim udarcem donio prednost “sokolima”.

Imala je Crna Gora dva minuta kasnije sjajnu šansu da duplira prednost, ali je Janković nije iskoristio.

Kazna je stigla u 37. minutu, Kokču je uputio povratnu loptu, a Jildiz preciznim udarcem izjednačio rezultat.

Nije to uplašilo naš tim, a to je pokazao i Krstović u 45. minutu – spektakularnim udracem za 2:1!

U nastavku je Turska bila još ofanzivinija, ali joj ni to nije pomoglo. Naprotiv, svoju najbolju partiju u dresu reprezentacije Krstović je upotpunio trećim golom u 73. minutu utakmice za konačnih 3:1!

Zahvaljujući naučno istraživačkim naporima Pavla Mijovića crnogorska istorija umjetnosti prepoznata je kao jedan od autentičnih segmenata mediteranskog kulturnog kruga, što je ujedno i njegov najveći doprinos, ali i podsticaj za dalju afirmaciju ovog vitalnog dijela crnogorskog kulturnog identiteta, poručeno je sa večerašnjeg omaža posvećenog jednom od najistaknutijih crnogorskih istoričara umjetnosti i kulturologa.

Istoričar umjetnosti prof. dr Saša Čilikov kazao je da je Mijović poseban dio naučnog rada posvetio proučavanju srednjovjekovne umjetnosti, posebno menoloških ciklusa u vizantijskoj umjetnosti, koje je sistematizovao u monografiji „Menolog“.

Govoreći u ispunjenoj Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju, Čilikov se osvrnuo na Mijovićevo djelo iz nacionalne kulture „Umjetničko blago Crne Gore“, koju je štampala Jugoslovenska revija 1980. godine, nastalo nakon razornog zemljotresa 1979. godine.

Pavle Mijović mi je kao mladom istoričaru umjetnosti rekao da je njegov zadatak da u najosnovnijim crtama predstavim našem nesrećnom stanovništvu koje ništa ne zna o svojoj kulturi, što sve ima Crna Gora. A mojoj generaciji i onoj poslije moje, ostavlja da mi to razradimo, da tu istoriju umjetnosti napišemo. Drugo, sad nije povoljan momenat za to, iz dva osnovna razloga. Jedan je što mi nemamo kadar. Mi u Crnoj Gori, ne iz nacionalističkih razloga, ne smijemo dozvoliti da nam istoriju umjetnosti pišu drugi. Drugo, otvoriće veliku problematiku ovaj zemljotres. Na stranu žrtve koje treba žaliti, ali otkriće se mnogo novih stvari. Ako bi to sad pisali sve ćemo propuštiti… Potpuno je bio u pravu. Otkrivene su nove freske, novi elementi arhitekture, novi arhivski izvori – kazao je Čilikov.

Govoreći o doprinosu Pavla Mijovića crnogorskoj istoriji umjetnosti, istoričar književnosti mr Dragan B. Perović, je putem video zapisa poručio da se ne može zaobići njegova zapažena aktivnost u enciklopedistici, posebno u „Enciklopediji likovnih umjetnosti“ u kojoj je (u sva četiri toma), napisao desetine odrednica vezanih za spomenike kulture Crne Gore.

Producent prof. mr Janko Ljumović govorio je o potrebi ili specifičnosti, koliko je važno da se „male kulture, mali narodi, vrlo delikatno i odgovorno bave svojim identitetom“. Mijović je stvarao, istraživao i transparentno se predstavljao u javnosti, a institucije ili ukupna javnost, kako je kazao Ljumović, nijesu imale odgovor na to.

Primjer Pavla Mijovića je upravo to. Ali, ako njegovo djelo i ukupan kulturni proizvod koji je on stvorio dakle, naučne studije, knjige i različite istraživačke projekte posmatramo kao kulturni proizvod. Svaki kulturni proizvod počiva na toj nekoj liniji ličnost, proizvod institucija. Mi ovdje govorimo o kontekstu da imamo ličnost i njegov prizvod, a da zapravo instutucija je ta koja je bila upitna. Vrijeme o kojem govorimo između dva svjetska rata, pa i do dan danas, mi zapravo konstatno govorimo o nekapacitiranim ili neodgovornim instucijama koje zapravo ne polaze od tih načela profesionalizma, etike i potrebe određene kulture, da sebe predstavi na način koji je utemeljen na onome što nauka može da ponudi – kazao je Ljumović.

Na osnovu tekstova akademika Mijovića, istoričar umjetnosti mr Jakov Marković ističe da je ušao u, kako kaže, jedan fascinantan i mističan svijet.

Ono što moram da istaknem jeste da u tekstovima Mijovića, a pogotvu u publikaciji „Ozloglašeno nasljeđe“, donekle iščitavam svojevrsni bijes, neku snagu koju autor pokušava da zadrži da bude to što lakše spakovano za njegove oponente… Iščitavate njegovu nemoć da zaštiti srednjovjekovni manastir, utvrđenje ili urbane cjeline – ispričao je Marković.

Omaž Pavlu Mijoviću ima za cilj da podśeti na njegovo izuzetno naučno i kulturno nasljeđe, kao i na njegov doprinos očuvanju crnogorske kulturne baštine i umjetnosti.

Događaj su, povodom obilježavanja 110 godina njegovog rođenja Mijovića, priređuju Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

Pavle Mijović je bio naučnik, istoričar umjetnosti, arheolog, publicista, diplomata. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade. Bio je redovni član CANU, član i zaslužni predsjednik Crnogorskog PEN centra i jedan od osnivača Matice crnogorske.

Mali, najmanji u Evropi, ne možemo sve što i drugi u njoj… Ali, iako mali, možemo i sebi i drugima pokazati ono u čemu smo veliki… Da bismo to mogli, potrebno je da smo svjesni – samih sebe. Ne bismo li već jednom prestali da bježimo – od samih sebe – riječi su akademika Pavla Mijovića.

Kviz znanja iz istorije za učenike osnovnih i srednjih škola pod nazivom „Crna Gora i njena sloboda“ održan je danas na Cetinju u okviru programa obilježavanja 13. novembra, Dana oslobođenja grada i Dana Prijestonice, saopšteno je iz gradske uprave.

Kako navode, na takmičenju su učestvovale 32 ekipe iz 13 gradova, 121 iz osnovnih i 11 iz srednjih škola.

U kategoriji srednjih škola, prvo mjesto osvojila je „Gimnazija“ Cetinje, drugo mjesto dijele Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica i Gimnazija „Miloje Dobrašinović“ iz Bijelog Polja, dok je treće mjesto takođe pripalo Bjelopoljcima. Kada je riječ o osnovnim školama prvo mjesto osvojila je OŠ ”Vladislav Ribnikar” Bijelo Polje, drugo mjesto OŠ „Boško Buha“ Pljevlja, a treće mjesto dijele osnovne škole „Braća Ribar“ iz Nikšića i „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Kotora – saopšteno je.

Obraćajući se takmičarima i prisutnima, zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Marko Brnović izrazio je zadovoljstvo što se ovaj događaj organizovao na Cetinju.

U srcu crnogorske istorije, kroz ovaj kviz oživljavaju se priče koje su oblikovale naš identitet i koje nas podsjećaju na vrijednosti za koje su naši preci dali najveće žrtve – istakao je Brnović.

Naglasio je da Prijestonica Cetinje i Savez Udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, kao čuvari antifašističkih vrijednosti i istorijskog sjećanja, s ponosom organizuju ovo takmičenje.

Naš cilj nije samo da vas podsjetimo na ono što je bilo, već i da vas osnažimo da budete graditelji onoga što tek dolazi. Danas smo ovdje da vas ohrabrimo da razmišljate kritički, da se takmičite časno i da budete inspiracija jedni drugima – kazao je Brnović.

Potpredsjednik SUBNORA Crne Gore Milojica Dakić kazao je da se ovo takmičenje organizuje po sedmi put za učenika osnovnih i srednjih škola.

Namjera je da, u godini u kojoj obilježavamo 80 godina oslobođenja najvećeg broja gradova u Croj Gori, ovom aktivnošću, mlada generacija shvati i prihvati civilizacijske vrijednosti slobode, pravde, jednakosti, ravnopravnosti i antifašizma. To su ujedno i odlike Crne Gore u njenoj viševjekovnoj istoriji. Spoznajom ovih vrijednosti, naučićemo da cijenimo svoju državu i tekovine na kojima počiva. Da u svakom momentu osjetimo da imamo siguran dom, u kojem ima mjesta za sve koji iskreno i dobronamjerno žele da ga razvijaju i unaprjeđuju – kazao je Dakić.

Odluku o nagradama donio je žiri koji čine Stevan Radunović, Radovan Popović i Vukota Vukotić.

Organizatori kviza su Savez Udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Prijestonica Cetinje.

Nema povrijeđenih u sudaru dva putnička vozila koji se nešto prije dvadeset sati dogodio na raskrsnici uliva Bajove i Nikca od Rovina – nezvanično saznaje Radio Cetinje.

Pričinjena je izvjesna šteta na vozilima, uviđaj su obavili pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje.

Povodom hiljadu dana zločinačke ruske agresije na Ukrajinu građanke i građani Cetinja zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima su još jednom protestnom šetnjom pružili podršku herojskom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu, navodi se u saopštenju organizatora šetnje koje potpisuje Stefan Todorović.

Glavna poruka s protesta glasila je: “Hiljadu dana agresije”!

Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, čime je završen protest. Slava Ukrajini! Herojima slava! – poručili su učesnici skupa.

Crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini, javljaju mediji.

Početne godine karijere posvetio je vajarstvu i stvorio nekoliko ostvarenja u kamenu, gipsu i bronzi, ali se veoma brzo posvetio slikarstvu.

Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu: Pariz, Edinburg, Njujork, Aleksandrija, Štokholm, Rim, Cirih, Bari, Barlota, Haselt, Šarlroa, Turne, Tokio, Budimpešta, London, Hoeshst, Meksiko, Kopenhagen, Moskva, Vašington, Beč, Keln itd.

Imao je mnogobrojne samostalne izložbe u Beogradu, Dubrovniku, Titogradu, Oslu, Nikšiću, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Čačku, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu, Priboju na Limu, Zagrebu, Veneciji … Slikarska ostvarenja Stanića nalaze se kako u likovnim galerijama u Crnoj Gori i Jugoslaviji tako i u većim likovnim centrima u inostranstvu. O radu akademika Stanića objavljeno je nekoliko monografija.

Usavršavao se kroz studijske boravke u Rimu i Parizu. Za umjetnički rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade (Trinaestojulska nagrada 1960. i 1968).

Za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 24. juna 1977. godine, a za redovnog člana 1. marta 1985. godine.