Službenici Uprave carina će procjenjivati vrijednost svih poštanskih pošiljki i obračunavati iznos poreza na dodatu vrijednost (PDV) i carine, a te dažbine će od naručioca naplaćivati poštari prilikom dostave na kućnu adresu, navedeno je u odgovorima Ministarstva finansija na pitanja “Vijesti” o tome kako će funkcionisati obračun i plaćanje PDV-a na poštanske pošiljke iz inostranstva od 1. januara naredne godine.

Skupština je u septembru na prijedlog Vlade usvojila izmjene Zakona o PDV-u kojim se, između ostalog, uvodi puni porez na sve pošiljke i kupovinu iz inostranstva umjesto sadašnjeg neoporezivog iznosa do 75 eura. Primjena ovog novog člana zakona počinje od 1. januara naredne godine.

U Fiskalnoj strategiji ja navedeno da je cilj ukidanja neoporezivog iznosa pošiljki stvaranje pravednijeg sistema oporezivanja i smanjenje utaje poreza, a ove izmjene su dio novih zakona kojim se želi nadoknaditi novac u budžetu zbog smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje.

Građani su do sada mogli da kupuju preko interneta i dobijaju pošiljke u vrijednosti do 75 eura bez plaćanja PDV i carine na taj iznos. Sada će PDV iznositi zavisno od naručene robe sedam, 15 ili 21 odsto njene vrijednosti. Na primjer, na novine i udžbenike je PDV sedam odsto, na knjige i publikacije 15 odsto, a na većinu ostalih proizvoda 21 odsto.

U većini zemalja regiona postoji neka granica za neoporezive pošiljke, a najveća je u Bosni i Hercegovini gdje iznosi 300 maraka što je 155 eura. U EU se oporezuju sve pošiljke od 2021. godine i ta obaveza za Crnu Goru bi postojala od dana ulaska u tu zajednicu.

Prema podacima iz Strategije razvoja poštanskih usluga broj ovakvih pošiljki lani je iznosio 800 hiljada, a tu vrstu trgovine koristilo je 270 hiljada građana.

Na primjer na pošiljku od tačno 75 eura, ukoliko je riječ o robi koja se oporezuje sa stopom od 21 odsto, PDV će sada iznositi 15,75 eura, a na pošiljku od 10 eura, porez će iznositi 2,1 euro.

Carinici će za obračun PDV-a koristiti fakturu koja dolazi uz pošiljku, ali i na osnovu katalogu i drugih mogućnosti vještačenja koje im omogućava Carinski zakonik.

“Utvrđivanje vrijednosti robe (pošiljke) za carinske svrhe carinski službenik vrši na osnovu fakture (ili drugog komercijalnog dokumenta) koja prati robu. Ukoliko carinski organ posumnja u vrijednost koja je navedena u fakturi, isti ima pravo da utvrđivanje carinske vrijednosti robe vrši u skladu sa odredbama Carinskog zakona i odgovarajućih odredbi podzakonskih propisa. Poreska stopa propisana je Zakonom o porezu na dodatu vrijednost. Porez na dodatu vrijednost se obračunava i naplaćuje u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, po propisanoj stopi (opšta/snižena/nulta/oslobođenje od plaćanja PDV) za određene vrste roba”, naveli su iz Ministarstva finansija na pitanje “Vijesti” na koji način će utvrđivati vrijednost pošiljke.

Kazali su i da naručioci – kupci poštanske pošiljke neće morati da idu u carinske ispostave da bi platili porez i carinu.

“Naručioci pošiljke preuzimaju od poštanskih operatera. Uprava carina naplatu uvoznih dažbina vrši od poštanskih operatera, koji istu naplaćuju od krajnjih primaoca pošiljke. Nije potrebno da primaoci pošiljki dolaze u carinsku ispostavu jer poštanski operateri vrše dostavu na kućnu adresu primaoca. Za dodatna pitanja u vezi dostave i plaćanja primaoca pošiljki možete se obratiti poštanskim operaterima”, kazali su iz ovog Vladinog resora.

Oni kažu i da ne očekuju da zbog izmjena ovog zakona, odnosno određivanja vrijednosti svih pošiljki i iznosa PDV-a, neće imati povećani obim posla.

“Prilikom prijavljivanja pošiljki operateri imaju mogućnost korišćenja IT aplikacije koja znatno pojednostavljuje i ubrzava procedure prijave, kontrole i puštanja ovih pošiljki”, naveli su iz ove institucije.

Kazali su i da Ministarstvo finansija i Uprava carina pripremaju podzakonska akta kojim će se urediti bliži način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja PDV, kao i listu proizvoda koja podliježe tom oslobođenju.

U Strategiji razvoja poštanske djelatnosti do 2028. godine navedeno je da su građani Crne Gore u 2022. godini prosječno trošili na kupovinu preko interneta 443 eura godišnje, a da je u EU taj prosjek 1.018 eura.

Autori strategije, napisane prije dvije godine, očekivali su da će prosječna godišnja potrošnja na kupovinu preko interneta u 2027. godini narasti na 675,5 eura, kao i da će broj korisnika porasti na 316 hiljada.

Preostaje da se vidi koliko će uvođenje plaćanje PDV-a na sve pošiljke uticati na smanjenje ovog vida trgovine i pad prihoda kompanija koje se bave njihovom dostavom.

Porez na sve pošiljke koje stignu poslije 1. januara bez obzira kada su naručene

Iz Ministarstva finansija su pojasnili da će se novi način obračuna PDV-a primjenjivati na sve pošiljke koje u Crnu Goru uđu u Novoj godini, bez obzira kada su naručene.

“Na pošiljke koje stignu u Crnu Goru poslije 31. 12. 2024. godine obračunavaće se PDV po stopi propisanoj Zakonom o porezu na dodatu vrijednost. Shodno čl. 55 Carinskog zakona carinski dug pri uvozu nastaje u vrijeme prihvatanja deklaracije, što u ovom slučaju znači kad pošiljka stigne u Crnu Goru. Članom 19 Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je da obaveza obračunavanja PDV-a prilikom uvoza nastaje u momentu kada nastane obaveza obračunavanja carine i drugih uvoznih dažbina”, naveli su iz Ministarstva finansija.

Izvor: Pobjeda/Investitor.me

U derbiju osmog kola Druge lige rukometašice Starsa savladale su Podgoricu sa 42:30.

Izabranice Draška Kaluđerovića do šeste pobjede u šampionatu stigle su fantastičnom igrom u drugom poluvremenu.

Tokom prvog poluvremena ekipe su se smjenjivale u vođstvu, a na odmor je domaći tim otišao sa minimalnom prednošću (17:16).

Nakon pauze na parketu je postojo samo jedan tim. Rukometašice Starta dominantnom igrom u oba pravca u 45. minutu stigle su do ogromnih 30:20 i time završile posao.

Najefikasnija u pobjedničkoj ekipi bila je Iva Božović koja je postigla 11 golova. Pratile su je Sara Kaluđerović sa sedam, kao i Iva Vujović i Valentina Perović sa po pet golova.

Službenici podgoričke i cetinjske policije tragaju za Nebojšom Vujkovićem (44), osumnjičenim za ubistvo Gorice Medojević 19. novembra u Podgorici – nezvanično saznaje Radio Cetinje.

On se prema nezvaničnim informacijama dovezao kolima do sela Buronji.

U cetinjskoj opštini potraga se vrši na terenu ka selu Štitari, ka Kosijerima i Bokovu.

Duž puta ka Podgorici raspoređeno je nekoliko patrola, i na raskrsnicama koje vode ka tim selima.

Vujković je osumnjičen da je u saučesništvu sa Srđanom Vukčevićem (50) ubio tridesetdevetogodišnju Podgoričanku. Vukčević je uhapšen u noći između 20. i 21. novembra.

Džudo klub “Crnogorac” učestvovao je ovog vikenda na međunarodnom turniru “Kup Tivta 2024” i osvojio drugo mjesto u ekipnom plasmanu od 37 ekipa i pehar za najbolju ekipu u uzrastu mlađih poletarki, saopšteno je iz cetinjskog kluba.

Kako navode, “Crnogorac” je osvojio osam zlatnih, jednu srebrnu i devet bronzanih medalja.

Zlatne medalje pripale su: Dariji Martinović, Valentini Drašković, Katarini Drašković, Anđeli Drašković, Bosiljki Vujović, Vasiliju Milaševiću, Nikoli Čelebiću i Milošu Krivokapiću.

Srebrnu medalju osvojila je Asja Popovoda, dok su bronzane medalje pripale: Hajdani Martinović, Tari Andrić , Staši Radoman, Leni Čelebić, Marini Iorio, Dušici  Jovićević, Pavlu Roganoviću, Vladani Turčinović i Viktoru Markoviću.

Zapažen rezulat u Tivtu ostvarili su i Pavle Roganović, Dalibor Vučinić i Kristijan Vrabec, koji su takmičenje završili osvajanjem petog mjesta.

Na turniru je učestvovalo 587 takmičara iz zemlje i regiona.

Janik Siner ima godinu iz snova, ali ima šansu da uradi nešto više i da ispiše istoriju tenisa.

Italijan je ove sezone osvojio dva grend slem turnira – Australijan i US open, prošle sedmice je bio najbolji na završnom mastersu u Torinu, a sada može i da dođe do Salatare sa reprezentacijom.

Ako osvoji i Dejvis kup biće prvi teniser ikada (od 1970. kada su počeli da se igraju masters turniri) koji je u jednoj kalendarskoj godini bio najbolji u navedenim takmičenjima.

Italijane čeka finalni okršaj sa Holandijom i nema dileme da je Siner favorit.

Od mastersa u Sinsinatiju prije četiri mjeseca Janik je izgubio samo jednom, kada je od njega u finalu turnira u Pekingu bolji bio veliki rival Karlos Alkaras.

Izvor: CDM

Zašto se u Crnoj Gori i dalje favorizuje model studiranja 3+2, dok naše tržište traži 4+1, pitaju iz Centra za građansko obrazovanje CGO.

Naglašavaju da većina evropskih zemalja ima usklađene studije s potrebama regulisanih profesija.

Vlada je u obavezi da prati tržište rada i osigura da studenti nakon svršenih studija imaju priliku za brzo zapošljenje, a što uključuje i razumijevanje specifičnosti regulisanih profesija – ističu iz CGO.

CGO je na stanovištu da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.

Više o svim komentarima #CGO na Nacrt Zakona o visokom obrazovanju ➡️ https://cgo-cce.org/2024/11/20/zakon-o-visokom-obrazovanju-mora-obezbijediti-okvir-za-kvalitet-i-fleksibilan-model-studiranja/

Zašto se u 🇲🇪 i dalje favorizuje model '3+2', dok naše tržište traži '4+1'? 🎓

Većina evropskih zemalja ima usklađene studije s potrebama regulisanih profesija✅

❗️Vlada je u obavezi da prati tržište rada i osigura da studenti nakon svršenih studija imaju priliku za brzo… pic.twitter.com/S7rltx7HZU

— CGO – CCE (@CGOCCE) November 24, 2024