„Vilina gora“, crnogorske narodne legende, prva od četiri dragocjene antologije crnogorske usmene proze koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar Radoje Radojević u saradnji sa svojim bratom, poznatim naučnikom i istraživačem Danilom Radojevićem, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, saopšteno je iz te institucije kulture.

Ovom se knjigom, kako navode, otvara nova biblioteka Matice crnogorske „Crnogorska narodna književnost“.

„Vilina gora“ je prvobitno objavljena 1971. godine u izdanju titogradskog Grafičkog zavoda u čuvenoj biblioteci „Luča“. Urednici tog izdanja bili su Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović, a kao urednici novog izdanja potpisuju se Milovan Radojević i Ivan Ivanović. Knjiga sadrži 130 legendi, studiozni predgovor Radoja Radojevića o crnogorskim legendama, njegov pogovor o karakteristikama, klasifikaciji i jeziku legendi objavljenih u ovom izdanju, te popis izvora i zapis o ličnostima koje su legende prenosili.

Ova antologija je pripremljena da bi se čitaocima predstavio izbor legendi kao književne vrste narodnog stvaralaštva, navodi se u Predgovoru Radoja Radojevića.

Zbog toga u okvir ove knjige ne ulaze komparativna, etnografska, folkloristička i bibliografska proučavanja, kakva bi zahtijevalo jedno izdanje za naučne potrebe. A književna vrijednost ovih legendi je, uvjeren sam, nesporna. One po motivima, načinu kazivanja, jeziku i drugim osobinama, predstavljaju imanentni umjetnički izraz života i duha crnogorskog naroda – zapisao je Radojević u Predgovoru.

On u svom Pogovoru ističe principe kojih se pridržavao pri izboru legendi za „Vilinu goru“.

Prije svega, težio sam da izabrana legenda što jače djeluje kao umjetnička cjelina. Kod sasvim kratkih legendi birao sam one koje „imaju sve“ što i „velika djela“. Nastojao sam, u granicama mogućnosti, da budu zastupljeni različiti motivi, razni krajevi Crne Gore i razne epohe. Uzimao sam legende koje nesumnjivo pripadaju crnogorskoj narodnoj književnosti – navodi Radojević u Pogovoru.

On se osvrnuo i na problem jezičke neujednačenosti legendi za koji kaže da je nerješiv.

U njima ima puno odstupanja u odnosu na izvorni narodni govor. Još je Vuk Karadžić, kao što je poznato, intervenisao trudeći se da jezik i crnogorske usmene književnosti prilagodi književnom jeziku koji je stvaran. Vuk Vrčević se uglavnom povodio za njim. Legende koje su objavljene u periodici od 1871. do 1912.  godine takođe su ponekad udaljene od izvornog jezika. Tako se, na primjer, piše: pčela, ptica, sav, iako se i danas u govoru Crnogoraca čuvaju oblici čela, tica, vas i tako dalje. Ovo je svakako posljedica redaktorskih intervencija „izvanjaca“ i nekih Crnogoraca koji su htjeli da jezik legendi učine što više „književnim“. U legendama koje su objavljene u raznim publikacijama između dva svjetska rata, još veća su odstupanja, – ne samo u oblicima već i u leksici – navodi Radojević, između ostalog, u Predgovoru.

U izdanju Matice crnogorske uskoro će se pojaviti crnogorske narodne basne u knjizi pod nazivom „Kad je sve zborilo“ (prvobitno objavljene 1979. godine), zatim crnogorske narodne bajke pod nazivom „Vatra samotvora“ (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP „Pobjeda“), i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi „Potopno vrijeme“ (objavljeno 1982. godine).

Projekat će biti nastavljen izabranim ilustrovanim crnogorskim bajkama namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku. Cilj navedenog izdavačkog poduhvata je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca.

Radoje Radojević (1922–1978) smatra se rodonačelnikom montenegristike, koji je od 60-ih godina prošlog vijeka pa sve do 1978. godine, kontinuirano svojim diskusijama, ogledima, polemičkim tekstovima i studijama doprinosio očuvanju temeljnih vrijednosti crnogorskog identiteta, a ponajviše crnogorskog jezika i nacionalne kulture.

Institut za medije Crne Gore poziva sve građane i građanke sa Cetinja starije od 55 godina da učestvuju u radionici medijske pismenosti koja se organizuje u okviru projekta „Osnaživanje starijih: Putovanje kroz medijsku pismenost“.

Kako se navodi u saopštenju Instituta, ovaj dvogodišnji projekat, realizovan u saradnji sa organizacijom Transitions iz Praga, a uz finansijsku podršku National Endowment for Democracy (NED), ima za cilj jačanje sposobnosti starijih osoba da prepoznaju vjerodostojne izvore informacija, kao i zaštitu od širenja dezinformacija i manipulativnih sadržaja.

Radionica nudi priliku da kroz interaktivne aktivnosti i praktične primjere unaprijedimo digitalne vještine, kritičko razmišljanje i razumijevanje savremenog medijskog pejzaža. Takođe, cilj nam je da postignemo zajednički dijalog o važnosti kvalitetnog novinarstva i razvijemo otpornost na dezinformacije, dok istovremeno jačamo kapacitete lokalnih partnera za organizaciju sličnih programa – saopšteno je.

Radionica će se održati u četvrtak, 28. novembra, s početkom u 10 časova, u prostorijama Crvenog krsta na Cetinju.

Naša trenerica, Vesna Rajković Nenadić, iskusna novinarka i programska koordinatorka Instituta, vodiće vas kroz zanimljive i korisne teme i pomoći da samouvjereno prepoznate pouzdane izvore i izgradite otpornost na dezinformacije – stoji u pozivu Instituta.

Zainteresovani se mogu prijaviti najkasnije do 26. novembra  putem mejla na adresu imcg@mminstitute.org, ili telefonskim pozivom na broj 067 050 773.

Ako imate prijatelje ili članove porodice koji pripadaju ovoj ciljnoj grupi, molimo vas da im proslijedite naš poziv. Radujemo se vašem prisustvu i razmjeni znanja! – poručili su iz Instituta za medije Crne Gore.

Zavod za meteorologiju izdao je crveni alarm za cijelu teritoriju Crne Gore, kao upozorenje na intezivne padavine i jak vjetar koje nas očekuju danas.

Lokalno se očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer – navodi se u saopštenju.

Udari vjetra, kako navode, dostizaće 90km/h, a za 12 sati će pasti najmanje 50mm kiše.

Očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto i uzburkano – upozorili su iz Zavoda.

Na sjeveru države, kako najavljuju,  očekuje snijeg, a u centralnom i južnom regionu – grad.

Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji, a tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha – kazali su iz Zavoda.

Upotreba nove balističke rakete srednjeg dometa za napad na Ukrajinu predstavlja “zabrinjavajući razvoj događaja”, izjavio je danas portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik.

Novi razvoj događaja izaziva zabrinutost, jer sve ide u pogrešnom pravcu – rekao je Dižarik novinarima.

On je pozvao strane da preduzmu “hitne korake ka ublažavanju napetosti kako bi se osigurala zaštita civila i kritične civilne infrastrukture”.

Dižarik je ponovio poziv generalnog sekretara Antonija Gutereša o okončanju rata uz poštovanje međunarodnog prava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ranije danas da su njegove snage pogodile Ukrajinu novom hipersoničnom balističkom raketom srednjeg dometa, poslije napada na grad Dnjepar.

Ta raketa nije nosila nuklearnu bojevu glavu.

Izvor: Vijesti

Rukometašice Crne Gore slavile su u generalnoj probi pred Evropsko prvenstvo. Izabranice selektorke Suzane Lazović bile su bolje od Slovenije 29:28 u Ajdovščini.

Dobro smo otvorile utakmicu, ali se desio pad u igri krajem prvog i na početku drugog poluvremena. Ipak, na kraju smo uspjele da se izdignemo i dođemo do pobjede koja je važna na planu samopouzdanje pred prvi i veoma težak meč koji nas očekuje na startu EHF Euro 2024 protiv Srbije – kazala je Lazović i dodala:

Djevojke su pokazale energiju, ali ne tokom čitavog meča, već nekih 15-20 minuta. Moramo da imamo kontinuitet i želim da ta energija bude na najvišem nivou svih 60 minuta, jer će nam to biti potrebno u duelu protiv Srbije. Samo dvije igračice koje su bile u protokolu nijesu dobile šansu, sve ostale su imale svoju ulogu i jasno je da će nam biti potreban doprinos svake djevojke u grupnoj fazi u Debrecinu, jer imamo tri jaka meča u samo pet dana – rekla je selektorka.

Lazović je kazala da ih očekuje još jedan zajednički trening sa Slovenijom i će nakon toga slika biti potpuna pred Evropsko prvenstvo koje će naša reprezentacija otvoriti duelom sa Srbijom 29. novembra.

Izvor: RTCG

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ za 2024. godinu dodijeljena je večeras Sretenu Vujoviću za drugo izdanje pjesničke knjige „Gozba”, objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača „Otvoreni kulturni forum”. Odluku o tome donio je žiri za dodjelu ovog priznanja za književno stvaralaštvo, kojeg su činili predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović.

Svojim dosadašnjim opusom, Vujović je prema riječima sekretarke Sekretarijata za kulturu Anđele Ćipranić, pribavio sebi mjesto u krugu istaknutih crnogorskih ne samo savremenih pjesnika.

Za Aleksandra Lesa Ivanovića sloboda je jedino što nam Crna Gora rađa, a za Sretena Vujovića sloboda prevazilazi sve ultraracionalne kategorije koje je ograničavaju. Vujović teži, želi i hoće da pjesnik i čovjek u sebi ima više zvijezda nego u svemiru. Te zvijezde su luče Vujovićeve tvorbe mikrokosmosa. Ta ljubav prema slobodi obojice pjesnika povezuje ih neraskidivim vezama slobodoljublja, slobodoumlja i humaniteta. Zato i ne samo zbog toga, pjesnik Sreten Vujović je dostojan Lesove nagrade koja mu zasluženo pripada i ovom knjigom i njegovim opusom – objasnila je Ćipranić.

Kao grad koji je kroz svoju istoriju uvijek bio utočište kulture i književnosti, Prijestonica Cetinje, prema riječima gradonačelnika Nikole Đuraškovića, nastoji da afirmiše pojedinace čije stvaralaštvo svjedoči o snazi crnogorskog jezika, naše istorije i kulture, kao i da očuva sve ono što je suštinsko za naš identitet i tradiciju. 

U tom duhu, pokrenuli smo projekat „Montenegroegzil“, kojim nastojimo da sačuvamo od zaborava patriotske i tradicionalne vrijednosti uglednih crnogorskih ličnosti u emigraciji, i pružili podršku časopisu ARS, čiji je opstanak više puta bio predmet osporavanja, motivisanog političkim razlozima i nepravednim i tendencioznim ocjenama. Zato, priznanje koje večeras dodjeljujemo gospodinu Sretenu Vujoviću nije samo potvrda njegove književne veličine, već i simbol poštovanja koje naš grad gaji prema njegovom doprinosu, ne samo na polju književnosti, već i u očuvanju vrijednosti koje naše Cetinje i svi zajedno baštinimo – kazao je Đurašković.

Prestižna književna nagrada vratila je ovogodišnjeg dobitnika u najranije djetinjstvo, kada je sa nepunih pet godina, vidio velikog  pjesnika.

Pozdravio se sa mojim ocem prošao pored nas, nečujno poput opisa u pjesmi ,,Ljudi sjenke”. Ako imamo, pak, u vidu stihove ,,Svaka je smrt po jedna propast svijeta, očigledno je da se radi o kosmičkoj boli u odnosu na čovjeka prepuštenog zaboravu, a što se nije moglo odnositi na Lesa Ivanovića, jer njegova ovozemaljska smrt je bila uvod u vaskresenje i vječnost kojoj on u svom altruizmu i skromnosti nije kanio! No, djelo ga je učinilo takvim i zbog njega smo tu đe jesmo u ovom trenutku, više nego zbog moje skromne ličnosti – kazao je Vujović.

Ovogodišnji laureat autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja.

Nagradu “Aleksandar Leso Ivanović” utemeljila je Književna opština Cetinje sredinom 80-ih godina prošlog vijeka, obnovio je Otvoreni kulturni forum prije deset godina, a danas je dodjeljuje Prijestonica Cetinje za književno stvaralaštvo.