Crna Gora – zemlja legendi na selektorskim mjestima

Crnogorski sport ne može da se pohvali velikim rezultatima nacionalnih selekcija posljednjih godina, ali ima nešto po čemu je iznad svih zemalja regiona – niko na klupama državnih timova nema toliko slavnih i trofejnih imena kao mi, piše Pobjeda.

Svi aktuelni selektori izabrani su tokom 2024. godine i dominantno su stranci, a i skoro svi su naslijedili takođe legende.

Počelo je imenovanjem Roberta Prosinečkog za ,,izbornika“ fudbalera, nastavljeno izborom Suzane Lazović za šeficu struke rukometašica, bombastično je bilo dovođenje Didijea Dinara za prvog trenera rukometaša, a sve je ,,začinjeno“ jučerašnjom viješću da će vaterpoliste u narednom periodu predvoditi Dejan Savić.

Njih četvoro zajedno sa velikih seniorskih takmičenja (olimpijskih igara, svjetskih i evropskih prvenstava, liga šampiona) imaju 42 medalje! Kad bi se računali i drugi uspjesi, brojka bi djelovala još nevjerovatnije…

Igračka slava Velikog Žutog

Prosinečki je prije 20 godina počeo trenersku karijeru, ali njegov dolazak na klupu Crne Gore nije bio atraktivan zbog uspjeha koje je ostvario u tom poslu. Trenerski rezultati 55-godišnjaka rođenog u Vilingen-Šveningenu daleko su od njegovih igračkih dometa.

Veliki Žuti je bio mađioničar sa loptom, a prvi put je svijet za njega čuo 1987, kada je izabran za najboljeg igrača Mundijala za fudbalere do 20 godina u Čileu na kojem je SFR Jugoslavija osvojila zlato.

Na Svjetskom prvenstvu 1990. u Italiji proglašen je za najboljeg mladog fudbalera, a iste godine dobio je nagradu za igrača godine u Jugoslaviji.

U maju 1991. sa Crvenom zvezdom je ispisao istoriju osvajanjem Kupa evropskih šampiona. Saigrač mu je bio aktuelni predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević. Te godine bio je četvrti u izboru Fife za igrača godine, a peti u glasanju za Zlatnu loptu (Savićević, Darko Pančev i Lotar Mateus bili izjednačeni na drugom mjestu). 

Igrao je i za Real Madrid, Barselonu, Sevilju, Portsmut… Samo jedna sezona u engleskom klubu bila je dovoljna da kasnije bude izabran u najboljih 11 igrača Portsmuta u istoriji, jedini je među njima koji nije Britanac.

Blistao je i u dresu reprezentacije Hrvatske, s kojom je 1998. bio bronzani na Svjetskom prvenstvu…

Crna Gora je i ranije imala poznata imena na klupi (Zoran Filipović, Zlatko Cico Kranjčar kao do sada najuspješniji, Branko Brnović, Faruk Hadžibegić…), ali nijedno nije tako zvučno kao – Robert Prosinečki.

Slava iz igračkih dana ne garantuje uspjehe u trenerskoj, zna to dobro Prosinečki, koji je uz brojne pehove ispao sa Crnom Gorom iz B divizije Lige nacija i postavio rekord po broju vezanih poraza (7), ali ima onih koji su se dokazali u objema ulogama.

Dinar – visoki ulog RSCG

Kada je Didije Dinar prihvatio ponudu Rukometnog saveza Crne Gore da postane selektor ,,lavova“ i naslijedi takođe proslavljenog (kao golmana) Vlada Šolu, bila je to vijest koja je obišla rukometni svijet – takvo igračko i trenersko ime do tada nije dolazilo u naš sport.

Vjerovatno najbolji defanzivac svih vremena osvojio je sve što se može osvojiti. Dok je nastupao za španski Siudad Real dobio je nadimak – Stijena, a sa tim klubom je tri puta bio prvak Evrope. Ligu šampiona osvojio je i sa Monpeljeom.

Dinar je bio jedan od ključnih igrača popularnih ,,eksperata“, najbolje generacije u istoriji svjetskog rukometa – sa reprezentacijom Francuske stigao je do dva olimpijska zlata, na svjetskim prvenstvima do tri zlata i dvije bronze, a sa šampionata Evrope ima dva zlata i bronzu.

Bio je asistent u stručnom štabu ,,trikolora“ i u tom periodu prigrabio najsjajnija odličja s EP i SP, pa dobio šansu da bude selektor – i nije razočarao. Vodio je Francusku do svjetske titule 2017. i bronze 2019, a između ta dva takmičenja bio je treći na EP.

Dva puta je proglašen za trenera godine u izboru Svjetske rukometne federacije (2016. i 2018)…

Dinar je visoki ulog RSCG – takvo ime izaziva euforiju, povećava očekivanja od ionako kvalitetne generacije, ali težak posao čeka 47-godišnjaka iz Gvadelupa. Misija je počela pobjedama nad Finskom i Slovačkom u kvalifikacijama za Euro, viza je praktično u džepu…

Suza Lazović – ime koje obećava

Prije dolaska Dinara, RSCG je riješio i poziciju selektorke rukometašica. Na mjesto legendarne Bojane Popović došla je Suzana Lazović koja je, poput Dinara, kao igračica bila poznata po igri u odbrani.

Nekadašnja pivotkinja je sa našom reprezentacijom osvojila srebrnu olimpijsku medalju i evropsko zlato 2012. godine, a na klupu „lavica“ došla je nakon odličnih rezultata sa juniorskom reprezentacijom Kine.

Osim dvije medalje u seniorskom uzrastu sa crnogorskom selekcijom, Lazović je bila i članica generacije koja se okitila bronzanom medaljom na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2010. godine.

Istoriju je pisala i sa ŽRK Budućnost – igrala je u timu koji je uzeo trofej Lige šampiona 2012. i 2015. godine.

Kao trenerica je bila i prva saradnica Bojane Popović na klupi Crne Gore na juniorskom Svjetskom prvenstvu u Poljskoj 2018. godine, te šefica struke na Evropskom šampionatu za igračice do 19 godina u Mađarskoj godinu kasnije. Trenutno vodi i prvi tim mađarskog prvoligaša Albe Fehervar.

Prvi izazov sa ,,lavicama“ čeka je ove sedmice, kada počinje Evropsko prvenstvo.

Savić ,,bomba“ za kraj godine

Kraj novembra donio je vaterpolo ,,bombu“ – nakon velikog svjetskog imena Vladimira Gojkovića na klupu ,,ajkula“ stigao je njegov nekadašnji saigrač, gigant ovog sporta Dejan Savić.

Iz briljantne igračke karijere, pored brojnih klupskih trofeja, kao najveći uspjesi ostali su olimpijsko srebro i dvije bronze, četiri medalje sa svjetskih prvenstava među kojima se ističe najsjajnija iz 2005, kao i pet odličja sa šampionata Starog kontinenta – od čega čak tri zlatna.

Kao selektor Srbije postavio je standarde koje je teško nadmašiti. Sa ,,delfinima“ je do olimpijskog trona stigao 2016. i 2020, bio je šampion svijeta 2015, a evropski prvak 2014, 2016. i 2018.

Srbi su sa njim na čelu šest puta osvojili Svjetsku ligu i jednom Svjetski kup. Riznicu medalja obogatili su i bronzom sa Svjetskog prvenstva i Svjetskog kupa.

Savić se dokazao i na klupskom nivou – Crvenu zvezdu je vodio do trofeja u Ligi šampiona 2013.

,,Ajkule“ su godinama van konkurencije za medalje na velikim takmičenjima, ali sa Savićem će očekivanja i dalje biti (pre)velika.

Crna Gora je priznata imena imala na klupi i u drugim sportovima, na primjer u košarci – muškarce su vodili Duško Vujošević, Dejan Radonjić, Luka Pavićević, Bogdan Tanjević, a i aktuelna selektorka košarkašica Jelena Škerović bila je sjajna plejmejkerka.

Crnogorski savezi su nakon prethodnih zvučnih imena na selektorskim mjestima zadržali nivo, čini se i podigli ljestvicu – možda dolazak Dinara i Savića, kao najtrofejnijih među ,,novajlijama“, neće donijeti rezultate za pamćenje, ali bi marketinški i na polju popularizacije sportova trebalo da donesu mnogo. 

Izvor: Pobjeda

Veliko finale Montesonga, na kom će se birati predstavnik Crne Gore na Evroviziji u Švajcarskoj, biće održano večeras.

Tokom finalne večeri Montesong 2024 obećava sjajne nastupe i uzbuđenje do samog kraja festivala, kako za publiku ispred ekrana, tako i za 16 finalista u Voco dvorani u Podgorici.

Šesnaest izvođača takmičiće se za ulogu predstavnika Crne Gore na Eurovision Song Contest 2025 u Švajcarskoj, nastupajući sljedećim redosljedom:

1. Anastasija Koprolčec
2. Tina Džankić
3. Nemanja Petrović
4. Bend 9
5. Tamara Živković
6. Luka Radović
7. Đurđa
8. Kejt
9. Nina Žižić
10. NeonoeN
11. Isak Šabanović
12. Glumci bend
13. Dolce Hera
14. Baryak
15. Verica Čuljković
16. Milena Vučić

Pažljivo osmišljena dinamika festivala

Prema riječima organizatora, redosljed nastupa nije prepušten slučaju, već je pažljivo osmišljen kako bi omogućio dinamičan tok programa i maksimalno uživanje publike.

Izvođači su uložili ogromnu energiju i kreativnost u svoje nastupe. Naš zadatak bio je da osmislimo redosljed koji će omogućiti da svaka pjesma dođe do izražaja, da festival zadrži svoju energiju od početka do kraja – navodi se u saopštenju produkcije.

Produkcija je uložila ogroman trud da svaki detalj festivala bude izveden na najvišem nivou.

Izvođači su donijeli svoje jedinstvene vizije koje će zasigurno oduševiti gledaoce. Ovo nije samo takmičenje, već umjetnički događaj koji podiže standarde – dodali su iz produkcije.

Raznovrsnost žanrova i upečatljive interpretacije obezbijediće festivalu status jednog od najatraktivnijih događaja ove godine u Crnoj Gori.

Finale dostupno i na MNE Play!

Publika će moći da prati finale na Prvom programu TVCG, kao i na platformi MNE Play, koja omogućava gledanje događaja putem interneta.

Ovaj korak omogućava širu dostupnost festivala za ljubitelje muzike, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.

Montesong ima poseban značaj ove godine jer označava povratak Crne Gore na evrovizijsku mapu nakon dvogodišnje pauze.

Izvor: RTCG

Jedna od vladajućih stranaka Socijalistička narodna partija predložila je produženje porodiljskog odsustva u Crnoj Gori sa 12 na 18 mjeseci, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Opoziciona Demokratska partija socijalista otišla je “korak dalje” predlogom da se za drugo dijete dobije odsustvo od godinu i po, a za treće dvije godine.

Cilj i jednih i drugih je, kako navode, podsticanje nataliteta i jačanje podrške porodicama. Pozivaju se na rezultate posljednjeg popisa koji je pokazao da Crna Gora ubrzano stari.

Predlozi su naišli na podijeljena mišljenja.

Pristalice ističu benefite za djecu dok protivnici upozoravaju na moguće posljedice za tržište rada i privredu.

Žene su podijeljenog mišljenja – jedne smatraju da bi im duže odsustvo omogućilo kvalitetnije odnos sa djecom, druge ga vide kao potencijalnu prepreku za profesionalni razvoj.

Trenutno je porodiljsko odsustvo jednu godinu, za koje vrijeme se dobija pun iznos zarade od poslodavca, kojem taj iznos u cjelosti refundira država.

Koliko bi predložena produženja koštala poreske obveznike nije poznato.

Crna Gora po dužini porodiljskog odsustva prednjači u odnosu na zemlje Evropske unije.

Tako, nakon porođaja majke u Finskoj, odsustvuju oko mjesec, u Portugalu dva, u Danskoj, Švedskoj i Estoniji po tri i po mjeseca, a u Francuskoj i Holandiji četiri…

Najviše odsustvuju žene u Bugarskoj – godinu i dva mjeseca.

Majke o produženju porodiljskog

Mišljenja onih na koje se potencijalno predložene izmjene odnose su podijeljena.

Olivera iz Podgorice, magistar je ekonomije i majka troje djece.

Kaže da je ove predloge doživjela kao vraćanje na vrijeme kada se vrijednost mjerila njenom ulogom u domaćinstvu.

“Odsustvom s posla zbog majčinstva žena gubi mogućnosti za napredovanjem i druge benefite koji bi joj se ukazali da je na radnom mjestu iako, naravno, dobija najvažnije – vrijeme uz djecu.”

Smatra da žena može biti i porodično i profesionalno ostvarena.

“A ukoliko bude preko dvije godine van radnog mjesta postaje samo neprofesionalnija.”

Kako kaže, ima mnogo drugih načina da se podrži porodica – od benefita u vidu boljih vrtića, fleksibilnog radnog vremena, rada od kuće…

“Niste ništa manje majka ako imate balans između privatnih i profesionalnih obaveza”, zaključuje Olivera.

Sličnog stava je i Ivana iz Nikšića, majka dva dječaka.

Ona smatra da su ovi predlozi nastavak retrogradne populističke politike kojom žene pokušavaju da vrate u sferu privatnog.

“Rješenje za demografsku krizu nije u podsticanju žena da se vežu za kuću i rađaju djecu, a da ‘zauzvrat’ dobijaju produženo odsustvo sa tržišta rada koje se plasira kao nagrada.”

Kako kaže, “u realnosti bi ih to isto tržište rada nakon tolikog odsustva sažvakalo i ispljunulo”.

Zaključuje da su potrebna sistemska rješenja koja majkama pomažu da održe zdrav balans između posla i privatnog života, “umjesto da se zaključavaju u kuću i rađaju”.

S druge strane, majka trogodišnjih bliznakinja, Jovana iz Podgorice, podržava predlog.

U prilog tome navodi svoje negativno iskustvo.

Nakon porođaja odsustvovala je 12 mjeseci a nakon toga je do trećeg rođendana blizankinja radila pola radnog vremena. To joj je, kaže, bilo organizaciono izazovno.

Upisali su ih u privatni vrtić, koji se pokazao kao skupo rješenje.

“Pa ih je moja majka čuvala ali kako je iz drugog grada to nije bilo održivo na duže staze. Upisali smo ih u državni vrtić, no odatle su dolazile sa prehladama, virusima. Bila sam ‘razapeta’ žonglirajući’ između posla i kuće’.”

Misli da bi povećanje odsustva značilo majkama i djeci, jer bi bebe do tada ojačale i bile spremnije na kolektivni smještaj.

Potrebna strategija, a ne ad hoc rješenja

Za demografkinju Milevu Brajušković Popović predlog o 18 mjeseci odsustva nakon rođenja drugog djeteta i dvije godine nakon trećeg je dobar ali nedovoljan za rješavanje demografskih izazova u Crnoj Gori.

To je bilo jedno od obrazloženja predlagača.

“Treba prestati s donošenjem pojedinačnih odluka. Neophodna je sveobuhvatna strategija, bez koje nema dugoročne stabilizacije nepovoljnih demografskih trendova.”

“Treba obezbijediti kvalitetan i siguran boravak u vrtićima i školama, jer imamo prebukiranost u većini opština, rad škola u više smjena, nedostatak produženog boravka, koji je neophodan djeci u nižim razredima.”

Kako kaže, stabilno zaposlenje i rješenja stambenih pitanja su ključni faktori koji utiču na odluku o roditeljstvu.

‘Duže porodiljsko bi ugrozilo poslovanje i ravnotežu tržišta rada’

Iz Vlade i iz resornog Ministarstva rada i socijalnog staranja nisu odgovorili na upit RSE kako bi se realizacija ovog predloga odrazila na budžet.

Nismo dobili ni podatak koliko država trenutno izdvaja za porodiljska odsustva.

A upravo to što uz predlog nije data adekvatna analiza o dodatnim godišnjim nametima iz budžeta, sporno je za Filipa Lazovića iz Unije poslodavaca.

Pita se koliko bi štete ovakva mjera nanijela poslodavcima.

“Kako da organizuju radne procese ako majke budu odsutne dvije godine? To bi podrazumijelo dodatne troškove – zaposlenje novih radnika, obuke za njih.”

Problematizuje i da li se neko nakon trećeg djeteta i odsustva od dvije godine može vratiti na posao nesmetano, potpuno spreman.

“A znamo koliko tehnologija napreduje, vidite koliko vještačka inteligencija napreduje. Mi mislimo da ne može.”

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Utakmicama petog kola večeras je nastavljeno takmičenje u Ligi šampiona. Strijelci širom Evrope bili su jako raspoloženi pa je na devet duela postignuto čak 40 golova!

Mančester siti je na nevjerovatan način “prosuo” pobjedu protiv Fejnorda pošto je da 74. minuta imao prednost od 3:0 (Haland dva, Gundogan). Ipak, Fejnord je preko Muse, Himenesa i Hancka stigao do velikog boda.

Barselona je u laganom rtimu odradila Brest (3:0), a golove su postigli Levandovski (dva) i Olmo. Poljak je večeras postao treći igrač u istoriji (nakon Mesija i Ronalda), sa preko 100 golova u Ligi šampiona.

Bajer Leverkuzen je sa 5:0 savladao Salcburg, Arsenal je u Lisabonu pregazio Sporting (5:1), dok je Atalanta sa čak 6:1 savladala Jang Bojs u Bernu. Bajern je sa 1:0 uspio da pobijedi Pari Sen Žermen, a istim rezultatom je slavio i Inter, protiv Lajpciga, na “Meaci”.

Ranije večeras Milan je sa 3:2 slavio na gostovanju Slovanu, dok se Atletiko prošetao Pragom savladavši Spartu za 6:0!

BARSELONA – BREST 3:0
Levandovski 10, 90, Olmo 66.

BAJER L. – SALCBURG 5:0
Virc 8, 30, Grimaldo 11, Šik 61, Garsija 72.

BAJERN – PSŽ 1:0
Kim 38.

INTER – LAJPCIG 1:0
Lukeba a.g 28.

MANČESTER SITI – FEJENORD 3:3
Haland 44, 53, Gundogan 50. – Hađ Musa 74, Himenez 82, Hancko 89.

SPORTING – ARSENAL 1:5
Injasio 47. – Martineli 7, Haverc 22, Gabrijel 39, Saka 64, Trosar 82.

JANG BOJS – ATALANTA 1:6
Ganvula 11. – Retegi 9, 39, De Ketelare 29, 56, Kolašinac 32, Samardžić 90.

SLOVAN – MILAN 2:3
Barsegjan 24, Markeli 88. – Pulišić 21, Leao 68, Ejbraham 71.

SPARTA – ATLETIKO M. 0:6
Alvares 15, 59, Ljorente 43, Grizman 70, Korea 85, 89.

Studio Dizni objavio je prvi tizer za nadolazeću igranu adaptaciju voljenog animiranog filma “Lilo & Stitch” iz 2002. godine.

U filmu ćemo ponovo pratiti razvoj prijateljstva između Stiča i djevojčice Lilo Pelekai, koja ga usvoji jer misli da je pas.

Igrani film, u režiji Dina Flajščera Kampa, u bioskope stiže 23. maja 2025. godine.

Kao i u originalnom filmu, Stiču glas daje reditelj i scenarista Kris Sanders.

Uz Sandersa, vraćaju se i zvijezde originalnog filma, Tija Karere koja je posudila glas Nani Pelekai, Džejson Skot Li koji je posudio glas njenom dečku Dejvidu i Ejmi Hil koja daje glas gospođi Hasagavi.

Izvor: CdM

Rumunija i Bugarska bi od početka iduće godine trebalo da postanu punopravne članice šengenskog prostora, objavila je danas povjerenica Evropske komisije Ylva Johannson. Dvije zemlje, članice EU-a i NATO-a, djelimično su postale dio tog prostora u martu kada su im ukinute kontrole u vazdušnim i morskim lukama.

Povjerenica za unutrašnja pitanja Johannson je u Evropskom parlamentu u Strasburgu potvrdila nedavnu najavu mađarskog predsjedništva da će Rumuniji i Bugarskoj od 1. januara 2025. vjerovatno biti ukinute i kopnene kontrole.

Uvjerena sam da će Rumunija i Bugarska od početka iduće godine imati sve pogodnosti šengenskog prostora – rekla je Johansson.

“Veliko postignuće”

Švedska političarka naglasila je da je to veliko postignuće jer pitanje proširenja šengenskog prostora pet godina nije bilo na agendi, a Hrvatska, Bugarska i Rumunija bile su “zapele u čekaonici” iako su bile spremne za pridruživanje. Hrvatska je punopravna članica postala 1. marta 2023. godine.

Johansson očekuje da će ministri odobriti punopravni ulazak dviju zemalja u šengenski prostor na Vijeću EU-a za pravosuđe i unutrašnje poslove u decembru u Budimpešti. Naglasila je da su to zaslužile i zbog konkretnih mjera uvedenih na vanjskim granicama EU-a, čime je broj ilegalnih migranata pao za 80 posto.

Obje zemlje su na važnim rutama za ilegalnu trgovinu

Rumunija i Bugarska nalaze se na važnim rutama za ilegalnu trgovinu oružjem, drogom i ljudima, no Evropska komisija ranije je rekla da je nakon detaljne istrage utvrdila da ispunjavaju sve uslove za članstvo u prostoru slobodnog putovanja. Ranije su se najviše tome protivile Holandija i Austrija.

Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak u raspravi je rekla kako je puno pristupanje Rumunije i Bugarske “pitanje pravednosti” te “od strateške važnosti za EU”. Naglasila je da je njihov put bio “dug i pun izazova, pa i onih političkih” te da su tehničke uslove ispunile još 2011. godine.

Izvor: Pobjeda/index.hr