Sport

Crna Gora – zemlja legendi na selektorskim mjestima

Svi aktuelni selektori izabrani su tokom 2024. godine i dominantno su stranci, a i skoro svi su naslijedili takođe legende.
Crna Gora – zemlja legendi na selektorskim mjestima

Foto: FSCG, Dragan Mijatović, Vuk Raičević/RSCG, VSS

Crna Gora – zemlja legendi na selektorskim mjestima

Crnogorski sport ne može da se pohvali velikim rezultatima nacionalnih selekcija posljednjih godina, ali ima nešto po čemu je iznad svih zemalja regiona – niko na klupama državnih timova nema toliko slavnih i trofejnih imena kao mi, piše Pobjeda.

Svi aktuelni selektori izabrani su tokom 2024. godine i dominantno su stranci, a i skoro svi su naslijedili takođe legende.

Počelo je imenovanjem Roberta Prosinečkog za ,,izbornika“ fudbalera, nastavljeno izborom Suzane Lazović za šeficu struke rukometašica, bombastično je bilo dovođenje Didijea Dinara za prvog trenera rukometaša, a sve je ,,začinjeno“ jučerašnjom viješću da će vaterpoliste u narednom periodu predvoditi Dejan Savić.

Njih četvoro zajedno sa velikih seniorskih takmičenja (olimpijskih igara, svjetskih i evropskih prvenstava, liga šampiona) imaju 42 medalje! Kad bi se računali i drugi uspjesi, brojka bi djelovala još nevjerovatnije…

Igračka slava Velikog Žutog

Prosinečki je prije 20 godina počeo trenersku karijeru, ali njegov dolazak na klupu Crne Gore nije bio atraktivan zbog uspjeha koje je ostvario u tom poslu. Trenerski rezultati 55-godišnjaka rođenog u Vilingen-Šveningenu daleko su od njegovih igračkih dometa.

Robert Prosinečki (FOTO: FSCG/Filip Roganović)

Veliki Žuti je bio mađioničar sa loptom, a prvi put je svijet za njega čuo 1987, kada je izabran za najboljeg igrača Mundijala za fudbalere do 20 godina u Čileu na kojem je SFR Jugoslavija osvojila zlato.

Na Svjetskom prvenstvu 1990. u Italiji proglašen je za najboljeg mladog fudbalera, a iste godine dobio je nagradu za igrača godine u Jugoslaviji.

U maju 1991. sa Crvenom zvezdom je ispisao istoriju osvajanjem Kupa evropskih šampiona. Saigrač mu je bio aktuelni predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević. Te godine bio je četvrti u izboru Fife za igrača godine, a peti u glasanju za Zlatnu loptu (Savićević, Darko Pančev i Lotar Mateus bili izjednačeni na drugom mjestu). 

Igrao je i za Real Madrid, Barselonu, Sevilju, Portsmut… Samo jedna sezona u engleskom klubu bila je dovoljna da kasnije bude izabran u najboljih 11 igrača Portsmuta u istoriji, jedini je među njima koji nije Britanac.

Blistao je i u dresu reprezentacije Hrvatske, s kojom je 1998. bio bronzani na Svjetskom prvenstvu…

Crna Gora je i ranije imala poznata imena na klupi (Zoran Filipović, Zlatko Cico Kranjčar kao do sada najuspješniji, Branko Brnović, Faruk Hadžibegić…), ali nijedno nije tako zvučno kao – Robert Prosinečki.

Slava iz igračkih dana ne garantuje uspjehe u trenerskoj, zna to dobro Prosinečki, koji je uz brojne pehove ispao sa Crnom Gorom iz B divizije Lige nacija i postavio rekord po broju vezanih poraza (7), ali ima onih koji su se dokazali u objema ulogama.

Dinar – visoki ulog RSCG

Kada je Didije Dinar prihvatio ponudu Rukometnog saveza Crne Gore da postane selektor ,,lavova“ i naslijedi takođe proslavljenog (kao golmana) Vlada Šolu, bila je to vijest koja je obišla rukometni svijet – takvo igračko i trenersko ime do tada nije dolazilo u naš sport.

Vjerovatno najbolji defanzivac svih vremena osvojio je sve što se može osvojiti. Dok je nastupao za španski Siudad Real dobio je nadimak – Stijena, a sa tim klubom je tri puta bio prvak Evrope. Ligu šampiona osvojio je i sa Monpeljeom.

Didije Dinar daje instrukcije ,,lavovima“ (FOTO: Stevo Vasiljević)

Dinar je bio jedan od ključnih igrača popularnih ,,eksperata“, najbolje generacije u istoriji svjetskog rukometa – sa reprezentacijom Francuske stigao je do dva olimpijska zlata, na svjetskim prvenstvima do tri zlata i dvije bronze, a sa šampionata Evrope ima dva zlata i bronzu.

Bio je asistent u stručnom štabu ,,trikolora“ i u tom periodu prigrabio najsjajnija odličja s EP i SP, pa dobio šansu da bude selektor – i nije razočarao. Vodio je Francusku do svjetske titule 2017. i bronze 2019, a između ta dva takmičenja bio je treći na EP.

Dva puta je proglašen za trenera godine u izboru Svjetske rukometne federacije (2016. i 2018)…

Dinar je visoki ulog RSCG – takvo ime izaziva euforiju, povećava očekivanja od ionako kvalitetne generacije, ali težak posao čeka 47-godišnjaka iz Gvadelupa. Misija je počela pobjedama nad Finskom i Slovačkom u kvalifikacijama za Euro, viza je praktično u džepu…

Suza Lazović – ime koje obećava

Prije dolaska Dinara, RSCG je riješio i poziciju selektorke rukometašica. Na mjesto legendarne Bojane Popović došla je Suzana Lazović koja je, poput Dinara, kao igračica bila poznata po igri u odbrani.

Nekadašnja pivotkinja je sa našom reprezentacijom osvojila srebrnu olimpijsku medalju i evropsko zlato 2012. godine, a na klupu „lavica“ došla je nakon odličnih rezultata sa juniorskom reprezentacijom Kine.

Suzana Lazović na treningu ,,lavica“ (FOTO: Dobrilo Malidžan)

Osim dvije medalje u seniorskom uzrastu sa crnogorskom selekcijom, Lazović je bila i članica generacije koja se okitila bronzanom medaljom na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2010. godine.

Istoriju je pisala i sa ŽRK Budućnost – igrala je u timu koji je uzeo trofej Lige šampiona 2012. i 2015. godine.

Kao trenerica je bila i prva saradnica Bojane Popović na klupi Crne Gore na juniorskom Svjetskom prvenstvu u Poljskoj 2018. godine, te šefica struke na Evropskom šampionatu za igračice do 19 godina u Mađarskoj godinu kasnije. Trenutno vodi i prvi tim mađarskog prvoligaša Albe Fehervar.

Prvi izazov sa ,,lavicama“ čeka je ove sedmice, kada počinje Evropsko prvenstvo.

Savić ,,bomba“ za kraj godine

Kraj novembra donio je vaterpolo ,,bombu“ – nakon velikog svjetskog imena Vladimira Gojkovića na klupu ,,ajkula“ stigao je njegov nekadašnji saigrač, gigant ovog sporta Dejan Savić.

Iz briljantne igračke karijere, pored brojnih klupskih trofeja, kao najveći uspjesi ostali su olimpijsko srebro i dvije bronze, četiri medalje sa svjetskih prvenstava među kojima se ističe najsjajnija iz 2005, kao i pet odličja sa šampionata Starog kontinenta – od čega čak tri zlatna.

Kao selektor Srbije postavio je standarde koje je teško nadmašiti. Sa ,,delfinima“ je do olimpijskog trona stigao 2016. i 2020, bio je šampion svijeta 2015, a evropski prvak 2014, 2016. i 2018.

Sa Srbijom osvojio sve što se moglo osvojiti (FOTO: Vaterpolo savez Srbije)

Srbi su sa njim na čelu šest puta osvojili Svjetsku ligu i jednom Svjetski kup. Riznicu medalja obogatili su i bronzom sa Svjetskog prvenstva i Svjetskog kupa.

Savić se dokazao i na klupskom nivou – Crvenu zvezdu je vodio do trofeja u Ligi šampiona 2013.

,,Ajkule“ su godinama van konkurencije za medalje na velikim takmičenjima, ali sa Savićem će očekivanja i dalje biti (pre)velika.

Crna Gora je priznata imena imala na klupi i u drugim sportovima, na primjer u košarci – muškarce su vodili Duško Vujošević, Dejan Radonjić, Luka Pavićević, Bogdan Tanjević, a i aktuelna selektorka košarkašica Jelena Škerović bila je sjajna plejmejkerka.

Crnogorski savezi su nakon prethodnih zvučnih imena na selektorskim mjestima zadržali nivo, čini se i podigli ljestvicu – možda dolazak Dinara i Savića, kao najtrofejnijih među ,,novajlijama“, neće donijeti rezultate za pamćenje, ali bi marketinški i na polju popularizacije sportova trebalo da donesu mnogo. 

Izvor: Pobjeda