Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko–primorska donijela je odluku da će u narednom periodu djelovati samostalno. Njihovo saopštenje dostavljeno Radio Cetinju prenosimo u cjelosti.
Zbog nepodnošljivog i ponižavajućeg stanja unutar Crnogorske pravoslavne crkve pod vođstvom Mitropolita Mihaila (Dedeića) i zbog Njegovog otvorenog rada protiv interesa Crnogorske pravoslavne crkve, Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko-primorska donosi sljedeće odluke:
1. Od Ilindana 2023. godine će Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko-primorska djelovati samostalno, kao čuvar tradicije Crnogorske pravoslavne crkve koja je pod vođstvom Mitropolita Mihaila kanonski i moralno posrnula i njeno funkcionisanje na postojećim osnovama više nije moguće;
2. Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko-primorska proglašava prekid pominjanja imena Mitropolita Mihaila (Dedeića) na Svetim liturđijama kao poglavara Crkve, jer se više ne nalazimo pod Njegovim velikim omoforom.
Ove odluke su jednoglasno donijeli Njegovo Visokopreosveštenstvo Arhiepiskop kotorsko-primorski, gospodin † Simeon sa sveštenstvom, sveštenomonaštvom i crkvenoslužiteljima Crnogorske Pravoslavne Episkopije kotorsko-primorske.
Razlozi za ovakve odluke su brojni, a polazeći od Svetih kanona Pravoslavne crkve, ovom prilikom ćemo navesti najkrupnije:
1. Mitropolit Mihailo (Dedeić) radi na uništenju ideje o obnovi Crnogorske pravoslavne crkve i sa tim ciljem je doveden na njeno čelo od strane srpskih i ruskih tajnih službi, što brojni ugledni Crnogorci nijesu ni slutili. Njegov zadatak je da drži Crnogorsku pravoslavnu crkvu na jako niskom nivou razvoja, kako bi kao takva služila interesima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori;
2. Mitropolit Mihailo (Dedeić) još od sedamdesetih godina prošlog vijeka sarađuje sa ruskim tajnim službama, preko kojih je dobijao i poslove u nekadašnjem SSSR-u. Pośedujemo podatke da od 2002. godine sarađuje sa pukovnikom ruske službe GRU – Leonidom Prokopjevim, čije je kadrove dovodio u Crnu Goru i davao im visoke pozicije unutar Crnogorske pravoslavne crkve;
3. Mitropolit Mihailo (Dedeić) je bez saglasnosti članova Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve učlanio Crnogorsku pravoslavnu crkvu u Savez lažnih crkava (tzv. Sinaksis), koji je pod kontrolom pukovnika GRU-a Leonida Prokopjeva. Takav čin, osim što predstavlja jeres, ujedno je i čin otvorene izdaje crnogorskih nacionalnih interesa, jer je ruska služba GRU pokušala da izvrši državni udar u Crnoj Gori 2016. godine;
4. Mitropolit Mihailo (Dedeić) ima zadatak da zatre uspomenu na Blaženopočivšeg Mitropolita † Antonija (Abramovića), pa zbog toga već punih 25 godina blokira gradnju nove grobnice za Blaženopočivšeg Mitropolita † Antonija. S tim u vezi, Mitropolit Mihailo (Dedeić) je razorio kapelu u Vladičanskom domu na Cetinju, koja je sagrađena za vrijeme Blaženopočivšeg Mitropolita † Antonija i iz koje je krenula obnova liturđiskog života. Mitropolit Mihailo (Dedeić) je spriječio distribuciju kompletnog tiraža knjige posvećene Blaženopočivšem Mitropolitu † Antoniju, a moguće i da je pomenute knjige i fizički uništio;
5. Mitropolit Mihailo (Dedeić) je bez saglasnosti članova Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve donio novi lažni Ustav Crnogorske pravoslavne crkve 2022. godine, što predstavlja težak kanonski prijestup;
6. Mitropolit Mihailo (Dedeić) i svešenik zadužen za knjigovodstvene poslove ne podnose finansijske izvještaje o poslovanju Crnogorske pravoslavne crkve, a svima je vidljivo da se novac od donacija ne ulaže u razvoj Crnogorske pravoslavne crkve, jer razvoja nema.
O svemu navedenom pośedujemo obimnu dokumentaciju – navodi se u saopštenju Crnogorske Pravoslavne Episkopije kotorsko–primorske.
Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće promjenljivo do potpuno oblačno, uglavnom na primorju ponegdje moguća slaba kiša, saopšteno je iz Zavoda za meteorologiju i seizmologiju CG. Na sjeveru ujutru ili prijepodne po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -6 do 8, najviša dnevna od 4 do 16 stepeni.
Nekoliko hiljada ljudi okupilo se ispred zgrade parlamenta Gruzije u centru Tbilisija na još jednom antivladinom skupu, javio je dopisnik agencije TASS sa lica mjesta.
Demonstranti su blokirali saobraćaj duž avenije Rustaveli u blizini zgrade parlamenta.
Oni drže gruzijske zastave i zastave EU, kao i transparente sa zahtjevima za ostavku vlade i ponavljanje parlamentarnih izbora.
Prije početka mitinga, studenti su prošetali centralnim ulicama do mjesta na kojem se održava skup.
20:20, December 2, – #Tbilisi
— Netgazeti (@netgazeti) December 2, 2024
Pro-European protests near Parliament resume; riot police already deploy water cannons. #GeorgiaProtests pic.twitter.com/fFjJSJoREm
Pojačane policijske jedinice raspoređene su u ovom području.
Za sada nema izvještaja o sukobima između demonstranata i policije.
Aktuelni talas protesta izazvan je izjavom premijera Iraklija Kobahidzea 28. novembra da je vladajuća partija Gruzijski san odlučila da odgodi razgovore o pristupanju EU do kraja 2028. godine i odbije bilo kakvo finansiranje iz Brisela.
Protesters used fireworks against riot police in Tbilisi late on Saturday as they gathered across Georgia for a third straight night of demonstrations against the government's decision to suspend negotiations to join the European Union. Police dispersed the rally i front of the… pic.twitter.com/rCiUmjXAAa
— Brut America (@brutamerica) December 2, 2024
Prema riječima premijera, odluka je donesena nakon uzastopnih pokušaja EU da ucijeni Gruziju obećanjima da će započeti pregovore u zamjenu za poništavanje određenih zakona koje je usvojio parlament Gruzije, prenosi Srna.
Žene sve više prijavljuju nasilje u porodici, jer u tome vide jedini put ka sigurnosti i zaštiti sopstvenog života.
To su za Televiziju Vijesti kazale predstavnice NVO koje se bave borbom protiv ove vrste nasilja, nakon što je samo juče prijavjeno pet slučajeva porodičnog nasilja.
Do novembra ove godine pravnu pomoć Centra za ženska prava zbog nasilja u porodici, tražilo je 208 žena, dok se istim povodom Sigurnoj ženskoj kući obratilo 630 žena, pri čemu je svaka druga prijavila nasilje nadležnim institucijama.
Iz dvije NVO poručuju da je važno da institucije u prvom kontaktu, informišu žrtve o njihovim pravima.
Savjetnik opštine Napulj, Đenaro Espozito, predložio je, podržan velikim brojem komiteta, da se u određenim periodima godine uvede ulaznica za centar grada po cijeni od pet eura ne bi li se stalo na kraj takozvanom overtourism-u tj. prekomjernom broju turista koji zagušuju italijanske gradove, oštećuju kulturnu baštinu i onemogućavaju stanovnicima normalan svakodnevni život.
Baš poput Venecije koja je ovog proljeća uvela ulaznice za gradski centar u pojedinim djelovima godine, a što će biti ponovljeno i 2025. uz veću cijenu i veći broj dana, i Napulj bi u određenim periodima mogao da postane neka vrsta muzeja na otvorenom jer da bi se prošetalo ulicama Spakanapoli, San Gregorio Armeno i Dekumani (poznati po pravljenju „Jaslica“ i vrlo popularni za vrijeme Božića), bilo bi potrebno platiti ulaznicu od pet eura koja bi se kupovala preko aplikacije.
Istorijski centar Napulja je proglašen od strane Uneska Svjetskom baštinom i svake godine ga posjeti na milione turista. No, povećani broj turista u posljednje vrijeme dovodi do toga da je nemoguće kretati se određenim zonama, do povećanog broja kriminala (džeparoša i sl); turisti nisu u stanju da vide ono zbog čega su došli, a starosjediocima je praktično onemogućen normalan život. Takođe je došlo do atmosferskog i akustičnog zagađenja i oštećenja spomenika.
Esposito je izjavio da se ovdje ne radi o nametanju takse već o sredstvu koje može da omogući bolji protok turista, te da poboljša usluge trgovaca i kvalitet života stanovnika. Često se dešava da turisti koji dolaze na samo jedan dan u Napulj ne doprinose zaradi grada koji nije u mogućnosti da zaštiti istorijsku i umjetničku baštinu. Njegov prijedlog isključuje osobe koje imaju prebivalište u Napulju, studente, zaposlene u tim zonama, kao i fragilne kategorije.
Kao što to često biva, ovaj prijedlog je doveo do različitih reakcija. Sa jedne strane imamo osobe koje su za uvođenje ove karte baš poput one u Veneciji i određenih karata u Rimu za javne spomenike poput Fontane di Trevi, a sa druge strane imamo, naročito trgovce i zaposlene u turističkom sektoru, koji smatraju da će to doneti samo negativne posljedice za grad i njegovu ekonomiju.
Oni koji su za uvođenje naplate ulaznica smatraju da je to što će se karta prodavati samo za određene periode u godini neće dovesti do bilo kakvih smetnji, dok ostali smatraju da grad pripada svima.
Savjetnica za turizam Tereza Armato je izjavila da misli da bi uvođenje karte bilo kontraproduktivno jer je Napulj poznat kao grad širokog srca koji prihvata sve i slavan je po svojoj gostoprimljivosti.
Đenaro Espozito je na svom nalogu na Fejsbuku i na profilu Komiteta za bolji život u Napulju objavio kako izgleda turizam u Napulju u pojedinim zonama i ulicama.
Predsjednik države Jakov Milatović, na poziv predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana, boravi u zvaničnoj posjeti toj zemlji. On je uz najviše državne i vojne počasti dočekan u Predsjedničkoj palati u Ankari gdje je imao razgovor sa predsjednikom Erdoganom, nakon kojeg je organizovana zvanična večera u njegovu čast.
“Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas u Ankari i hvala predsjedniku Erdoganu na pozivu da dođem u zvaničnu posjetu Turskoj. Vaša inauguracija prošle godine bila je jedna od prvih međunarodnih aktivnosti nakon mog stupanja na dužnost, a brojni kasniji susreti potvrdili su koliki značaj pridajemo jačanju bilateralnih veza između naših država”, poručio je Milatović.
On je kazao da posebnu simboliku nosi to što ove godine dvije države proslavljaju 145. godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, što, kazao je, govori o kontinuitetu prijateljskih međudržavnih veza i međusobnom poštovanju.
“Danas je Turska važan NATO saveznik i partner Crne Gore. Izuzetno cijenimo njenu konstruktivnu ulogu na Balkanu i doprinos koji daje stabilnosti i prosperitetu cijelog regiona. Sadržajna saradnja u domenu odbrane i vojne industrije biće dodatno osnažena otvaranjem kancelarije izaslanika odbrane Republike Turske u Crnoj Gori”, rekao je Milatović.
Dodao je da ekonomski odnosi između dvije zemlje svake godine sve više napreduju.
“Priliv direktnih investicija iz Turske, koje će na godišnjem nivou dostići skoro 100 miliona eura, te dinamična trgovinska razmjena koja prelazi 200 miliona eura, svjedoče o obostranom interesu za intenziviranje privredne saradnje. Od prošle godine u Crnoj Gori aktivna je i Turska privredna komora, što je važno imajući u vidu da je u našoj zemlji registrovano oko 10 hiljada malih i srednjih kompanija u vlasništvu turskih državljana. Broj turskih turista koji posjećuju našu zemlju raste iz godine u godinu, čemu doprinosi povećanje broja direktnih letova i poboljšanje kvaliteta naše turističke ponude. Jednom rječju, Turska je jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore, sa velikim potencijalom razvoja. Sa ovog mjesta želim da ohrabrim veća ulaganja u sjever naše zemlje, gdje imamo ogromne potencijale koje želimo da valorizujemo. Takođe, razgovarali smo i o konkretnim načinima za jačanje saradnje u zdravstvu, saobraćaju i obrazovanju, i s tim u vezi se nadam da ćemo naredne godine potpisati Strateški sporazum o partnerstvu i inicirati sjednicu zajedničkog Savjeta”, istakao je Milatović.
On je kazao da veoma značajnu sponu između dvije države predstavlja i mnogobrojna crnogorska iseljenička zajednica u Turskoj.
On je, takođe, zahvalio Republici Turskoj za podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) u realizaciji više od 500 razvojnih projekata u Crnoj Gori.
“Spoljnopolitički prioritet Crne Gore jeste ulazak u Evropsku uniju i vjerujemo da ćemo do 2028. godine postati 28. država članica, i uvjeren sam da će i prije i poslije ostvarenja tog cilja Crna Gora i Turska nastaviti da grade odnose zasnovane na međusobnom poštovanju, povjerenju, zajedništvu, doprinoseći miru, stabilnosti i razvoju ne samo naših zemalja, već i cijelog regiona.
Na kraju, pozivam predsjednika Erdogana u zvaničnu posjetu našoj zemlji. Biće mi veliko zadovoljstvo da vas, možda već naredne godine ugostimo u našoj zemlji, kao dokazanog prijatelja Crne Gore”, zaključio je predsjednik Milatović.
Usljed vremenskih nepogoda u Grčkoj poginulo je najmanje troje ljudi, i oštećeni su putevi i zgrade na ostrvima Rodos i Lemnos, kao i u još nekim djelovima zemlje.
Jedan vozač je juče sletio sa puta i upao u jarak u regionu Halkidiki, nakon čega je preminuo od posljedica hipotermije.
Oluja pod nazivom Bora, stigla je u Grčku u subotu i očekuje se da će do utorka izazvati velike snežne padavine na sjeveru zemlje.
Grčki hidrometeorološki zavod saopštio je da je u nedjelju u roku od 12 sati palo više od 17 centimetara kiše.
Hiljade kuća je poplavljeno, a nekoliko područja ostalo je bez struje.
„Oluja Bora dokazuje da ono što smo znali o prirodnim fenomenima više ne važi“, rekao je danas portparol grčke Vlade Pavlos Marinakis.
„Tražimo od svih građana da prate instrukcije vlasti dok se situacija ne smiri“ dodao je on.
Dvoje ljudi poginulo je na ostrvu Lemnos, a dosta njiva je poplavljeno.
Na ostrvu Rodos, oluja je oštetila puteve, kuće i poslovne zgrade tokom vikenda, saopštio je regionalni guverner Džordž Hadijamarkos, dodajući da je mnogo ljudi evakuisano.
Izvor: N1