Foto: Služba Predsjednika Crne Gore
Predsjednik države Jakov Milatović, na poziv predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana, boravi u zvaničnoj posjeti toj zemlji. On je uz najviše državne i vojne počasti dočekan u Predsjedničkoj palati u Ankari gdje je imao razgovor sa predsjednikom Erdoganom, nakon kojeg je organizovana zvanična večera u njegovu čast.
“Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas u Ankari i hvala predsjedniku Erdoganu na pozivu da dođem u zvaničnu posjetu Turskoj. Vaša inauguracija prošle godine bila je jedna od prvih međunarodnih aktivnosti nakon mog stupanja na dužnost, a brojni kasniji susreti potvrdili su koliki značaj pridajemo jačanju bilateralnih veza između naših država”, poručio je Milatović.
On je kazao da posebnu simboliku nosi to što ove godine dvije države proslavljaju 145. godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, što, kazao je, govori o kontinuitetu prijateljskih međudržavnih veza i međusobnom poštovanju.
“Danas je Turska važan NATO saveznik i partner Crne Gore. Izuzetno cijenimo njenu konstruktivnu ulogu na Balkanu i doprinos koji daje stabilnosti i prosperitetu cijelog regiona. Sadržajna saradnja u domenu odbrane i vojne industrije biće dodatno osnažena otvaranjem kancelarije izaslanika odbrane Republike Turske u Crnoj Gori”, rekao je Milatović.
Dodao je da ekonomski odnosi između dvije zemlje svake godine sve više napreduju.
“Priliv direktnih investicija iz Turske, koje će na godišnjem nivou dostići skoro 100 miliona eura, te dinamična trgovinska razmjena koja prelazi 200 miliona eura, svjedoče o obostranom interesu za intenziviranje privredne saradnje. Od prošle godine u Crnoj Gori aktivna je i Turska privredna komora, što je važno imajući u vidu da je u našoj zemlji registrovano oko 10 hiljada malih i srednjih kompanija u vlasništvu turskih državljana. Broj turskih turista koji posjećuju našu zemlju raste iz godine u godinu, čemu doprinosi povećanje broja direktnih letova i poboljšanje kvaliteta naše turističke ponude. Jednom rječju, Turska je jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore, sa velikim potencijalom razvoja. Sa ovog mjesta želim da ohrabrim veća ulaganja u sjever naše zemlje, gdje imamo ogromne potencijale koje želimo da valorizujemo. Takođe, razgovarali smo i o konkretnim načinima za jačanje saradnje u zdravstvu, saobraćaju i obrazovanju, i s tim u vezi se nadam da ćemo naredne godine potpisati Strateški sporazum o partnerstvu i inicirati sjednicu zajedničkog Savjeta”, istakao je Milatović.
On je kazao da veoma značajnu sponu između dvije države predstavlja i mnogobrojna crnogorska iseljenička zajednica u Turskoj.
On je, takođe, zahvalio Republici Turskoj za podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) u realizaciji više od 500 razvojnih projekata u Crnoj Gori.
“Spoljnopolitički prioritet Crne Gore jeste ulazak u Evropsku uniju i vjerujemo da ćemo do 2028. godine postati 28. država članica, i uvjeren sam da će i prije i poslije ostvarenja tog cilja Crna Gora i Turska nastaviti da grade odnose zasnovane na međusobnom poštovanju, povjerenju, zajedništvu, doprinoseći miru, stabilnosti i razvoju ne samo naših zemalja, već i cijelog regiona.
Na kraju, pozivam predsjednika Erdogana u zvaničnu posjetu našoj zemlji. Biće mi veliko zadovoljstvo da vas, možda već naredne godine ugostimo u našoj zemlji, kao dokazanog prijatelja Crne Gore”, zaključio je predsjednik Milatović.
U sklopu projekta „Geopolis: obrazovanje i bezbijednost“, Digitalni forenzički centar (DFC) predstavio je svoje analize na panel diskusiji „Strani uticaji u Crnoj Gori i regiji Zapadni Balkan”, koja je odžana večeras na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Analitičar Draško Jabučanin istakao je da je u Crnoj Gori, u ovom momentu najznačajniji uticaj Srbije, koja je, prema njegovim riječima dobila primat da plasira rusku agendu na prostoru Zapadnog Balkana.
Kao zanimljiv segment za praćenje, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović naveo je proces uspostavljanja 5G mreže u Crnoj Gori.
U njoj ne piše eksplicitno da Crna Gora ne smije da instalira tehnologiju kineskog porijekla, ali jeste naglašeno da, kao članica NATO-a mora, biti oprezna zbog bezbijednosti…. Ne znam koliko je uticajno ali jeste interesantan segment, s obzirom na to da postoji ogromna zabrinutost unutar Evrope, a i u Americi, kada je u pitanju kineska tehnologija, odnosno prijetnje po bezbijezdnost koju ona predstavlja – ispričao je Banović.
Namjera projekta Geopolis, prema riječima koordinatora Bobana Batrićevića, jeste da se u crnogorskome društvu što više počne govoriti o stranim uticajima, naročito Srbije, Rusije i Kine, brojnim hibridnim djelovanjima koji imaju značajan uticaj na političku i društvenu dinamiku Crne Gore, ali i šireg regiona Zapadnog Balkana.
Ali kako se nama čini koji organizujemo ovaj projekat radi se loše i radi se protiv Crne Gore. Na kraju ćemo izraditi strategiju ili dokument đe bi svi učesnici projekta dali svoje mišljenje koje bi to bile preporuke za jaču odbranu Crne Gore od stranih uticaja i na koji način bi se društvo, u skladu sa alatkama koje kao članica NATO-a već imamo, moglo nositi sa tim podrivačkim idelogijama, procesima i akterima koji su vrlo pristutni u našem društvu – kazao je Batrićević.
Projekat Geopolis: obrazovanje i bezbjednost realizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Centar za kulturu Cetinje, WBN: regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize i Crnogorski PEN centar
Povodom 40 godina od prve objave albuma “Katarina II”, a kao najava vinil boks seta sa kompletnom diskografijom benda – ZKP RTV Slovenija objavila je remasterovanu verziju albuma “Katarina II” na vinilu, saopšteno je iz Zadužbine Milana Mladenovića.
Bend koji je na ovim prostorima poznatiji pod imenom Ekatarina Velika, od osnivanja do objavljivanja “Katarine II” čekao je više od dvije godine.
Nakon nekoliko promjena postava benda i pokušaja snimanja albuma bez izdavača – Katarina II je 1984. konačno potpisala ugovor sa tadašnjom ZKP RTVLJ. Za svega pedeset sati, sa Đorđem Petrovićem kao producentom, u beogradskom studiju Akvarijus nastao je jedan od najzanimljivijih debija u istoriji jugoslovenske rokenrol muzike – Katarina II. Kratko vrijeme za snimanje albuma nije bendu omogućilo prostor za eksperimente, zbog čega je zvuk sirov i autentičan, a Đorđe Petrović ističe kako je bend bio nevjerovatno usviran i spreman da odsvira veliki dio albuma u jednom danu – piše u saopštenju.
Stilska šarenolikost pjesama rezultat je dugog perioda čekanja na snimanje, ali i toga što je bend želio da istražuje.
Željeli smo dа nаšа muzikа ne bude zаtvorenа u jedаn šаblon ili ritаm. Hoćemo dа rаdimo rаzličite stvаri, dа ispitujemo rаzličite puteve – reći će u jednom od intervjua tokom 1984. Milan Mladenović.
Svaka od pjesama obrađuje posebnu temu. Ono što je zajedničko za sve pjesme jeste melanholičan ton, koji je posljedica vremena u kojem živimo. Tekstovi su dosta lični, ima doživljene istine. U pojedinim kompozicijama koristili smo takozvani ‘kemp pristup’, ironičan stav. Pojedini izrazi su kod nas toliko korišćeni da bez obzira na svoju čistoću zbog čestog korišćenja postaju bljutavi i otrcani. Vrijednost im se izgubila. Da bi smo to izbjegli, koristimo ironiju. Ona je ubojitija – pričao je Milan.
Album “Katarina II” objavljen je na proljeće 1984. u ograničenom tiražu od svega 3.000 primjeraka, što mu je gotovo po objavljivanju stvorilo oreol kultnog izdanja.
Da ovaj album ima značajno mjesto u istoriji rok muzike na jugoslovenskim prostorima, podsjećaju iz Zadužbine, nedavno je potvrdila i Zorica Kojić u tekstu za magazin Vreme.
Četiri decenije kasnije, pravde radi treba otvoreno reći – album Katarina II bio je čudesan incident… Zvijezda vodilja ka aktuelnom svjetskom trenutku, kome smo u taj čas i dalje bili sasvim blizu – glase njene riječi.
Već prvim preslušavanjem remaster “Katarina II” obećava da će vinil boks sa svim albumima benda Ekatarina Velika biti zvučno superioran u odnosu na dosadašnja izdanja na pločama. Kompletan boks set biće objavljen 1. aprila 2025, simbolično na rođendan Margite Stefanović.
Remasterizovano vinilno izdanje albuma “Katarina II” u prodaji je od 3. decembra i može se poručiti putem sajta izdavača ZKP RTV Slovenija.
Izvor: CdM
Južnokorejski parlament izglasao je ukidanje vanrednog stanja koje je ranije danas proglasio predsjednik Jun Suk Jeol.
Jun je proglasio vanredno stanje da bi navodno eliminisao antidržavne snage, dok se bori protiv opozicije koja kontroliše Parlament i koju on optužuje za simpatije prema komunističkoj Sjevernoj Koreji.
Ovaj potez odmah su osudili opozicija i lider Junove konzervativne stranke.
Ubrzo poslije Junove objave, vojska Južne Koreje je objavila da će biti suspendovani parlament i „politički skupovi koji bi mogli izazvati društvenu konfuziju“, piše južnokorejska novinska agencija Jonhap.
Vojska je takođe saopštila da bi ljekari koji štrajkuju trebalo da se vrate na posao u roku od 48 sati.
Hiljade ljekara već mjesecima štrajkuje zbog plana Vlade da poveća broj studenata na medicinskim fakultetima.
Vojska je saopštila da svako ko prekrši uredbu može biti uhapšen bez posebnog naloga.
Po južnokorejskom zakonu, vanredno stanje može biti ukinuto većinom glasova u Parlamentu, gdje većinu ima opoziciona Demokratska partija.
Predsjednik Skupštine Vu Von Šik u saopštenju na Jutjubu je pozvao sve poslanike da se odmah okupe ispred Skupštine, a pripadnike vojske i policije da ostanu mirni i drže svoje pozicije.
Fotograf Asošiejted presa vidio je najmanje tri helikoptera, vjerovatno vojna, koji su sletjeli u dvorište Skupštine, dok su još dva ili tri helikoptera kružila iznad zgrade.
Čo Kuk, lider manje opozicione stranke, rekao je da nije bilo dovoljno poslanika da bi odbili proglašenje vanrednog stanja, pošto je policija blokirala ulaz.
Lider Junove konzervativne „Partije moći naroda“, Han Dong-hun, nazvao je odluku o uvođenju vanrednog stanja pogrešnom i obećao da će je „zaustaviti zajedno sa narodom“.
Lider opozicije Li Džae Mjung, koji je izgubio od Juna na predsjedničkim izborima 2022. godine, nazvao je Junovu najavu nezakonitom i neustavnom.
Jun je tokom televizijskog obraćanja rekao da će vanredno stanje pomoći „obnovi i zaštiti zemlje od padanja u dubine nacionalne propasti“.
Rekao je i da će iskorijeniti pro-sjevernokorejske snage i zaštititi ustavni demokratski poredak.
Ukloniću antidržavne snage što je prije moguće i normalizovati zemlju – rekao je on, zamolivši narod da vjeruje u njega i da „toleriše neke neprijatnosti“.
Jun, čiji je rejting opao posljednjih mjeseci, borio se da svoju agendu progura u parlamentu koji kontroliše opozicija, otkako je preuzeo dužnost predsjednika 2022. godine.
Junov potez je prvo proglašenje vanrednog stanja od demokratizacije te zemlje 1987. godine.
Posljednje vanredno stanje u zemlji bilo je uvedeno oktobra 1979. godine.
Izvor: N1
Mikroplastika se nalazi u Zemljinoj atmosferi i može narušiti i vremenske prilike i klimu, tvrde naučnici sa Univerziteta Pen Stejt (PSU) u Pensilvaniji.
U istraživanju objavljenom u časopisu „Environmental Science and Technology: Air“, naučnici su pokazali da mikroplastika može „djelovati kao čestice koje stvaraju jezgro leda“ ili kao mikroskopski aerosoli koji olakšavaju stvaranje kristalića leda u oblacima i u atmosferi.
Profesorka Mirijam Fridman s PSU-a smatra da bi takav učinak mogao uticati i na promjenu uzoraka padavina, što bi posljedično učinilo manje sigurnim i vremensku prognozu i klimatsko modeliranje, a i bezbjednost u avio-saobraćaju.
Tokom posljednjih 20 godina, koliko istražuju mikroplastiku, naučnici su otkrili da je ima svuda, tako da je ovo samo još jedan dio te slagalice – rekla je Fridman.
Sićušne čestice plastike pronađene su u ljudskom organizmu i u lancu ishrane u divljini. Ponekad se one razlažu na još manje nanočestice, za koje se ustanovilo da prolaze kroz krvno-moždanu barijeru ili prelaze s majke na nerođeno dijete.
Sada nam je jasno da moramo bolje razumjeti interakciju mikroplastike s našim klimatskim sistemom, jer smo uspjeli da pokažemo da ona može pokrenuti i proces stvaranja oblaka – upozorila je Friman.
I dok je veliki dio fokusa, kada je riječ o zagađenju plastikom, na zagađenju područjima koja plutaju okeanima, druga studija PSU-a, koja će u decembru biti objavljena u časopisu Science of the Total Environment, otkriva da se još od pedesetih godina prošlog vijeka mikroplastika nakuplja i u rijekama.
Tim Univerziteta u Stokholmu nedavno je objavio istraživanje u kojem upozorava da se, premda se u svijetu svake godine proizvede 500 miliona tona plastike, reciklira samo devet odsto.
Izvor: N1/Hina/dpa
“Dexter: Original Sin” istražuje korijene mračne priče o Deksteru Morganu. Radnja, smještena 15 godina prije događaja iz originalne serije, vodi nas u Majami 1991. godine gdje se Dekster, sada mladi student, suočava s svojim mračnim porivima dok ga otac Hari Morgan uči kako da ih kontroliše u skladu s Kodeksom.
Dekstera u mladim danima tumači Patrik Gibson, dok Kristijan Slejter preuzima ulogu Harija Morgana, Deksterovog moralnog vodiča i tvorca njegovog “Kodeksa”. Moli Bran glumi Debru Morgan, Deksterovu sestru, čiji odnos s bratom već od ranih dana skriva složene emocije.
Inače, Dekster Morgan je, za one koji ga nijesu prije gledali, serijski ubica, koji radi u policiji kao forenzičar. Zbog tragedije koju je doživio u djetinjstvu, osjeća strast i potrebu za ubijanjem, što je policajac Hari Morgan koji ga je usvojio, kanalisao tako što mu je sugerisao da ubija ljude koji to “zaslužuju”. Odnosno, Deksterove žrtve većinom su ubice koje su izbjegle kaznu.
Serija je dočekana ovacijama od strane filmskih i televizijskih kritičara, ali su je pratile i oštre kritike Roditeljskog televizijskog savjeta (Parents Television Council) iz kog su tvrdili da gledaoci navijaju za serijskog ubicu i da se nadaju da neće biti uhvaćen. Svojim kritikama su izborili zabranu praćenja serije gledaocima mlađim od 14 godina.
Izvor: Headliner
Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol proglasio je ratno stanje u nenajavljenom televizijskom obraćanju kasno uveče, rekavši da je taj potez neophodan da bi se zemlja zaštitila od „komunističkih snaga“, prenosi CNN.
Da zaštitim liberalnu Južnu Koreju od prijetnji koje predstavljaju sjevernokorejske komunističke snage i da eliminišem antidržavne elemente… Ovim proglašavam hitno ratno stanje – rekao je Jun u televizijskom obraćanju naciji uživo.
Jun je rekao da je odluka donijeta da bi se ukonile prosjevernokorejske snage iz zemlje i da bi se zaštio liberalni ustavni poredak.
Predsjednik je rekao da nema izbora osim da pribjegne ratnom stanju, ali u obraćanju nije rekao koje će konkretne mjere biti preduzete, javlja BBC.
Izvor: Agencije