Autor 
Osnivanje galerije Atelje DADO, 2002. godine bilo je korak Narodnog muzeja Crne Gore u uspostavljanju dinamičnog, fleksibilnog, manje formalnog a više eksperimentalnog prostora koji bi napravio odmak od statičnih stalnih postavki i etabliranih, velikih narativa i nacionalnih paradigmi i koji bi omogućio povezivanje aktivnosti Umjetničkog muzeja sa umjetničkim trendovima u regionu i šire, kazala je za Radio Cetinje istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović, gostujući u emisiji “Aktuelno” povodom obilježavanja 20 godina od osnivanja galerije „Atelje DADO“.
Početkom 2000-ih, zahvaljujući generaciji mlađih autora i njihovom učešću na prestižnim smotrama umjetnosti došlo je do razgranavanja i profilisanja autorskih rukopisa. Mnogi od njih po globalnom pogledu na aktuelne okolnosti i univerzalnom jeziku mogu ravnopravno stajati uz prakse koje su prisutne na internacionalnoj sceni. Upravo je vrijeme uzleta i pojave jednog „novog talasa“ bilo trenutak formiranja moderno koncipiranog i progresivno orjentisanog izložbenog prostora. Atelje će brzo nakon osnivanja postati najdinamičnija jedinica Narodnog, odnosno Umjetničkog muzeja, sa jasnom profilacijom upravo u duhu stvaralaštva i ličnosti autora čije ime nosi – podsjetila je Dabović Pejović.
Promocija savremene umjetnosti u sredini kao što je Crna Gora, koja se po mnogo čemu može smatrati na margini dešavanja, kako je istakla, predstavlja izazov.
Naročito ako se programske aktivnosti ne oslanjaju na umjetničke prakse koje komuniciraju samo lokalno ili one koje se afirmišu kroz nacionalno ili ideološko određivanje. U tom smislu aktivnosti galerije Atelje DADO nijesu često dobijale zaslužen tretman u medijima koji su na neki način, prećutno, očekivali da programski sadržaji implicitno održavaju određeni politički stav. Takođe, kustoski tim Galerije uz podršku uprave Muzeja je adekvatnom vođenom programskom politikom uspijevao da programske sadržaje oblikuje shodno zacrtanim ciljevima, što nije uvijek bilo lako s obzirom na činjenicu da je Galerija dio institucionalnog sistema često izloženog pritiscima političkog establišmenta ali i drugih uticaja karakterističnih za male sredine – dodala je Dabović Pejović.
Šezdeset pet uspješno realizovanih izložbi u deceniji koja je za nama i bar još toliko pratećih programa – stručnih vođenja, prezentacija, razgovora, radionica, kako ističe, s pravom Galeriju mogu svrstati među vodeće nosioce kulturnih kretanja u oblasti savremene umjetnosti u zemlji, ali smatrati relevantnom i van lokalnih okvira.
Dabović Pejović kaže da za tradicionalne umjetničke forme još uvijek postoji „stara“ publika koja ima kulturu posjećivanja izložbi, dok su na glavni programski segment usmjereni umjetnici, studenti i generalno publika koja je i sama na neki način profesionalno vezana za umjetnost.
Ipak, ohrabruje i činjenica da su mnoge savremenije postavke bile podstrek mladim domaćim stvaraocima da istraju u svojim ambicijama bavljenja nekonvencionalnim umjetničkim praksama. U sredini kakva je Cetinje po prirodi otvorenoj i slobodoumnoj, koja je iznjedrila umjetnike poput Dada i Milije Pavićevića, sa naklonošću prigrlila iskustva Cetinjskog bijenala, dvodecenijska misija galerije svakako je doprinijela afirmaciji njene širine i kosmopolitskog duha – istakla je naša sagovornica.
Visoko uspostavljeni profesionalni standardi, jasni kriterijumi, beskompromisan stav u pogledu selekcije programa profilisali su, kako objašnjava, djelatnost Galerije i postavili model profesionalnog djelovanja i obezbijedili veliki kapital u vidu međunarodne reputacije.
Da li će to biti dovoljno da Galerija Atelje DADO opstane u postojećem formatu ili će Umjetnički muzej tražiti nove načine za ispunjavaje svojih ciljeva, ostaje da se vidi – poručuje Dabović Pejović.
Podsjećamo, povodom obilježavanja 20 godina od osnivanja galerije „Atelje DADO“ sjutra će na Cetinju biti otvorena prva od dvije izložbe koje priređuju istoričarke umjetnosti Ana Ivanović i Mirjana Dabović Pejović.
Na izložbi će biti predstavljen dio radova koje su tokom poslednje decenije poklonili umjetnici koju su imali samostalna predstavljanja: Mirko Ilić, Gorančo Đorđievski, Branko Lenart, Đanino Božić, Igor Grubić, Goran Micevski, Vlatka Vujošević, Brigita Antoni, Bertran Kel i Daniel Sambo Rihter, dok će na drugoj izložbi koja će biti otvorena krajem jula biti predstavljeni radovi Manuela Ialonardija, Alesandra Vanđija, Amira Džakovića, Jelene Pavićević, Helidona Đerđija, Goceta Nanevskog, Andreja Đerkovića i Bobe Mirjane Stojadinović.
