Društvo
Demografska eksplozija: Rast populacije kao uzrok krize prirodnih resursa
Kod rasta populacije primijetna je velika razlika – dok jedni imaju pad prirodne dinamike, drugi dijelovi svijeta imaju nagli rast populacije.
Stephen Hird / Reuters
Prema aktuelnim podacima kraj 2024. godine na planeti će dočekati 8,2 milijarde ljudi, a to znači da će rast populacije ove godine iznositi gotovo 70 miliona. Natalitet čovječanstva će ove godine biti 135 miliona, a mortalitet 65 miliona ljudi. Brojke koje trenutno dominiraju u demografiji svijeta dominiraju da se sve glasnije postavlja vječno pitanje – koliko ljudi planeta može podnijeti?
Osnovna logika komparacije je odnos s površinom Zemlje koja iznosi 510 miliona kvadratnih kilometara. Evidentno da, zbog većeg prisustva vodenih površina, nije cijela planeta ekumena (stalno naseljeni prostor). Kopno zauzima površinu od 149 miliona kvadratnih kilometara, a nekih 135 miliona km2 ljudska vrsta ima kao svoju ekumenu i subekumenu. Treba napomenuti da je naseljenost izrazito neravnomjerna, tako da aritmetička sredina kao podatak ne igra veliku ulogu. Anekumenu (stalno nenaseljen prostor) predstavljaju one regije koje ne nude mogućnost preživljavanja – od Antarktika do dijelova pustinja te od visokih planina do dijelova Sibira.
Posebnu kategoriju naseljenosti čini „agrarna“ koja predstavlja odnos između broja stanovnika i obradivog prostora. Tako neke pustinjske države imaju veoma malu gustinu naseljenosti, ali zbog nedostatka obradivog prostora su agrarno prenaseljene.
Nejednak raspored resursa
Kada bi stanovništvo svijeta imalo gustinu naseljenosti kao New York (27.000 stanovnika/km2), onda bi sva populacija stala na površinu savezne države Teksas, koja je svojom veličinom između Francuske i Turske. Sam prostor nije problematičan te je evidentno da populacija nema problema s njim. Najveći problem rastu broja stanovnika predstavljaju prirodni resursi koji su potrebni za zadovoljavanje bioloških, ali i socijalnih potreba ljudi.
Prirodna bogatstva, promatrajući ih od vode i vazduha do agrarnog zemljišta i ruda, osnova su opstanka ljudi. Ono što se često spominje je nedostatak resursa, ali je najveći problem njihov nejednak raspored. Tako Afrika, za koju se često smatra da je aridan i bezvodan kontinent, iza Južne Amerike ima najveće količine vode „po glavi stanovnika“. Problem Afrike je što vode u nekim oblastima ima previše, a tri velike pustinje (Sahara, Kalahari, Namib) su gotovo bezvodne.
Osim samog kvantiteta prirodnih sirovina koje zadovoljavaju sve naše potrebe, ogroman problem leži i u činjenici razdiobe prirodnih bogatstava. Stanovnici određenih dijelova svijeta, koje često zovemo visokorazvijenim prostorima, često imaju mnogo više nego što im je potrebno za život. Posebno je zanimljivo da pojedine države, uprkos prirodnom bogatstvu, nisu napravile da domaće stanovništvo ima najveću blagodat od toga. Ovome treba dodati i preveliku eksploataciju određenih sirovina bez razmišljanja o ekologiji. Tako pretjerana i nekontrolirana eksploatacija nekog rudnog resursa može dovesti do devastacije i kontaminacije drugih, za život bitnih, segmenata prirode kao što su vazduh, voda i obradivo zemljište.
Koliko planeta može podnijeti ljudi?
Razne procjene variraju o tome koliko ukupno planeta, sa svim onim što raspolaže, može podnijeti ljudi na sebi. Optimistične procjene govore da taj broj može biti nekoliko puta veći nego danas, a pojedini smatraju da je i ovaj trenutni broj previsok. Godine 1994. je tim naučnika s Univerziteta Stanford u Kaliforniji izračunao da je idealno da na planeti živi između 1,5 i dvije milijarde ljudi.
Nepobitna činjenica je da se smanjuje kvantitet resursa, a populacija stalno raste. To se u proteklom periodu posebno odnosilo na fosilna goriva koja su osnova industrijskih revolucija. Čak i kada kvantitet resursa ostaje isti, kao što su vazduh i voda, upitan je njihov kvalitet. Količina čistog vazduha i pitke vode se stalno smanjuje, a populacija veoma brzo raste. Još ako se ovome dodaju klimatske promjene koje će ugroziti sve, od kvaliteta vazduha do proizvodnje hrane, problem rasta populacije postaje još očitiji.
Priča o demografskom rastu kao potencijalnoj kataklizmi nije vezana samo za današnje doba. Najstarije „crne slutnje“ o problemima rasta populacije datiraju iz Mesopotamije u XVII vijeku prije nove ere. Na glinenim pločicama napisana je epska poema Atra hasis, na kojoj piše „Nije prošlo još ni 1.200 godina od nastanka čovječanstva, kada se zemlja proširila i ljudi razmnožili…“. Iz spomenutog se može zaključiti „strah“ od rasta broja ljudi jer bi bilo problema s vodom i hranom. Tada je na planeti, prema procjenama, živjelo između 27 i 50 miliona ljudi, što je minimalan broj u odnosu na trenutnu populaciju. S obzirom na eksploataciju Tigrisa i Eufrata, ovi tekstovi su obradili (i) ozbiljne teme današnjice.
Problemi s brojem ljudi i resursima su bili i u drevnoj Atini. Platon je smatrao da je kontrola demografije nužna te da grad ne smije imati više od 5.040 stanovnika. Rast broja ljudi je izazvao njegovu rečenicu: „Bogata zemlja je odnesena i sada je ostao samo goli okvir“. Njegovo djelo Država opisuje dva grada – onaj koji je „zdrav“ i onaj koji je „luksuzan“. U ovom drugom stanovništvo previše troši i uništava resurse te potrošnja prevazilazi granice potreba. Kada se danas sagleda djelo iz IV vijeka prije nove ere, može se postaviti identično pitanje – da li je problem rast populacije ili resursi koje ona (nekontrolirano) troši?
Slično je pisao i Tertulijan u II vijeku kada je broj ljudi iznosio otprilike 200 miliona, ali najpoznatiji „strah“ od rasta populacije je vezan za Thomasa Malthusa. U djelu Esej o načelima stanovništva, koje je napisano prije „demografskog buđenja“ industrijske revolucije 1798. godine, on je iznio osnovni problem. Smatrao je da se stanovništvo, ako se ne kontroliše, povećava geometrijskom progresijom, a hrana može samo aritmetičkom. Tada je na planeti bilo otprilike 800 miliona ljudi, a danas ih ima deset puta više.
Probleme donijela ‘demografska eksplozija’
Ozbiljne probleme je donijela „demografska eksplozija“ koja se javila u XX vijeku. U periodu između dva svjetska rata planeta je imala dvije milijarde ljudi, a već 1954. tri milijarde. Kada je profesor Paul Ehrlich vidio šta se dešava na ulicama Delhija 1968. godine, napisao je Populacionu bombu. Spomenuto djelo, u kojem se piše o tome kako nam prijeti „masovno gladovanje“, bilo je i osnova nekih negativnih djelovanja.
Najpoznatija negativna demografska politika je ona o „jednom djetetu“, koja je uvedena u Kini 1980. godine. Kina je prije nekoliko godina ovaj zakon stavila izvan snage jer danas i ona ima problema s padom populacije. Slično se dešava s Japanom i većinom država Evrope. Kod rasta populacije primijetna je velika razlika – dok jedni imaju pad prirodne dinamike, drugi dijelovi svijeta imaju nagli rast populacije.
U samo pola vijeka broj stanovnika se udvostručio. Godine 1974. je bilo četiri milijarde ljudi, a danas više od osam. Ova činjenica pravi pritisak na sve resurse koji su potrebni ljudima, a ekonomija zakona ponude i potražnje može biti srećna.
Osim rasta populacije posebnu ulogu igra i konformizam koji se javio kod homo sapiensa. Ako se bude radilo na odgojnoj evoluciji humanističkih principa, ekološkoj svijesti i naobrazbi o realnom kvantitetu potreba svakog ljudskog bića, onda nam broj od 10,5 milijardi ljudi na kraju ovog vijeka neće biti problem. U suprotnom, kvantitet trenutne eksploatacije resursa kaže da je i današnji broj stanovnika veći od onog koji planeta koju devastiramo može podnijeti.
Izvor: Al Jazeera
Aktuelnosti
Svijet
Najduži govori u američkom Senatu: Buker oborio rekord iz 1957, govorio čak 25 sati i 5 minuta
Bivši predsjednički kandidat takođe je iskoristio vrijeme govoreći o sportu, recitujući poeziju i odgovarajući na pitanja svojih kolega, prenosi BBC.
Demokratski senator Kori Buker ušao je u istoriju, održavši najduži govor ikada u Senatu. Maratonsko obraćanje demokrate iz Nju Džersija bio je simboličan protest protiv američkog predsjednika Donalda Trampa u kojem je upozorio na “ozbiljan i hitan” trenutak u američkoj istoriji. Govor je trajao, vjerovali ili ne, 25 sati i pet minuta.
Iako nije bila riječ o takozvanom “filibasteru“, govoru osmišljenom da ometa usvajanje nekog zakona, ipak je usporio zakonodavne poslove u Senatu koji je pod kontrolom Republikanaca. Pravila za takve govore zahtijevaju da govornik ostane na nogama i odustane od svojih pauza za toalet.
Buker je rekao da će govoriti dokle god bude fizički sposoban, kada je započeo svoj govor u ponedjeljak u oko 19 časova po lokalnom vremenu. Završio ga je u utorak u večernjim satima.
Buker (55), koji je četvrti po rangiranju demokrata u Senatu, dio vremena je iskoristio da pročita pisma svojih birača, koji su rekli da su pretrpjeli štetu zbog politika predsjednika Trampa.
Bivši predsjednički kandidat takođe je iskoristio vrijeme govoreći o sportu, recitujući poeziju i odgovarajući na pitanja svojih kolega. Buker, koji je Afroamerikanac, govorio je o svojim korijenima kao potomak i robova i vlasnika robova, prenosi BBC.
Rekord za najduži filibuster pripada američkom senatoru Stromu Turmondu iz Južne Karoline, koji je, prema zapisnicima Senata Sjedinjenih Američkih Država, govorio 24 sata i 18 minuta protiv Zakona o građanskim pravima iz 1957. godine.
Noviji u istoriji bio je filibuster Teda Kruza iz 2013. godine, koji je držao govor 21 sat. Ovaj republikanac tada je govorio protiv Obamakera.
izvor: Agencije, BBC
Servisi
U četvrtak promjenjivo uz vjetar, lokalno slaba kiša
U južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
U Crnoj Gori u četvrtak, 3. aprila, u južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Na sjeveru Crne Gore umjereno do potpuno oblačno, ponegdje slaba kiša.
Vjetar povremeno umjeren, a ponegdje pojačan, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 13 stepeni.
Najviša dnevna do 22 stepena.
Društvo
Učenici OŠ ,,Lovćenski partizanski odred” u edukativnoj posjeti Pošti na Cetinju
O ovoj zanimljivoj aktivnosti učenici i njihova nastavnica crnogorskog jezika i književnosti, Ana Borozan, govorili su u izjavi za Radio Cetinje, ističući da ljepotu i intenzitet najrazličitijih osjećanja u pismima ne može zamijeniti mobilni telefon sa SMS porukama ili internet komunikacija.
U eri digitalne komunikacije, kada poruke putuju brzinom svjetlosti, učenici VIII-2 odjeljenja Osnovne škole ,,Lovćenski partizanski odred” sa Cetinja, imali su priliku da otkriju ljepotu i posebnost tradicionalnog pisma.
Posjetom Pošti na Cetinju, upoznali su se sa pravilnim načinom adresiranja pisma i osjetili draž rukom pisanih poruka, koje nose osobitu emociju.
O ovoj zanimljivoj aktivnosti učenici i njihova nastavnica crnogorskog jezika i književnosti, Ana Borozan, govorili su u izjavi za Radio Cetinje, ističući da ljepotu i intenzitet najrazličitijih osjećanja u pismima ne može zamijeniti mobilni telefon sa SMS porukama ili internet komunikacija.
Posjeta je imala je za cilj da podsjeti mlađe generacije na značaj tradicionalne pisane komunikacije, koja se, uprkos savremenim tehnologijama, i dalje smatra dragocjenim oblikom izražavanja – kazala je profesorica Borozan.
Kroz razgovor i praktične primjere, učenici su spoznali su da tekstualne poruke, mejlovi i drugi digitalni servisi, iako praktični, nikada ne mogu u potpunosti zamijeniti emocije i značaj rukom napisanog pisma, koje je kroz vijekove bilo način čuvanja pisane riječi – zaključila je Borozan.
Nakon edukativne posjete Pošti, učenici su se pridružili grupi roditelja u obilježavanju Međunarodnog dana autizma. Puštajući plave balone sa gradskog trga, u znak podrške ovom važnom datumu i Udruženju, pokazali su svoju nesebičnost i izraženu empatiju koja je svima i potrebna.
Kultura
Izložba slika Marije Radusinović otvorena u Centru za kulturu (VIDEO)
Izložba je otvore otvorena do 9. aprila
Izložba akademske slikarke Marije Radusinović, pod nazivom „Izvan granice”, otvorena je večeras u Galeriji Centra za kulturu.
Mlada crnogorska umjetnica u svojim radovima koristi crtež i sliku kako bi, prema riječima Milene Latković iz Centra za kulturu, istraživala savremene probleme i deformitete ljudske prirode.
Njen rad prikazuje neobične, dehumanizovane likove u stalnoj promjeni, koji odražavaju haotični svijet u kojem živimo. Kroz svoja djela ona se bavi temama kao što su sudbina, smrt i unutrašnji svjetovi ljudi u savremenom društvu. Umjetnost Marije Radusinović se protivi jednostavnim rješenjima i poziva nas da razmislimo o dubljim pitanjima postojanja i života u današnjem svijetu – poručila je Latković.
Inspiraciju, za postavku radova nastalih tokom posljednje tri godine, umjetnica nalazi u ljudima.
Dosta istražujem njihovu unutrašnjost, taj neki unutrašnji svijet i upravo je to bila inspiracija da napravim ovu izložbu – objasnila je Radusinović.
Sam naziv izložbe poziva na lična preispitivanja.
Izložba govori o tome kako treba da pređemo sve granice i kako ne treba da se bojimo sebe. Treba više da istražujemo sebe i našu unutrašnjost koja zna biti i lijepa i ružna na neki način – kazala je umjetnica.
Izložba Marije Radusinović organizovana je u okviru inicijative za podršku mladim i neafirmisanim likovnim umjetnicima sa Cetinja, a biće otvorena do 9. aprila.
Marija Radusinović rođena je 1997. godine u Podgorici. Diplomirala je 2020. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Ratka Odalovića. Trenutno je na magistarskim studijama pod mentorstvom istog profesora. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2020. godine.
Njeno obrazovanje uključuje i međunarodne studije, kao što su Fakultet likovnih umjetnosti u Lisabonu (Portugal) 2019. godine, te Academy of Fine Arts u Gdanjsku (Poljska) 2022. godine. Njena umjetnička karijera bogata je nagradama, a ističe se osvojenim prvim nagradama za slike i grafike na međunarodnim izložbama u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini, kao i Crnoj Gori.
Marija Radusinović je imala nekoliko samostalnih izložbi, među kojima se izdvajaju izložbe u Podgorici, Tivtu i Budvi 2020. godine, kao i brojne kolektivne izložbe širom Crne Gore i Evrope.
Takođe, aktivno je angažovana i u teatarskoj sceni, kao dio projekta “Bunt” (Bunt Scena).
Društvo
„Vrapci na raskrsnici” stigli u biblioteku „Njegoš” na Cetinju
Ova knjiga napisana je kada je autorka bila djevojčica. Čine je 24 pjesme podijeljenje u sedam ciklusa i jedan ciklus proznih minijatura.
Zbirka pjesama za djecu „Vrapci na raskrsnici“, autorke Olivere Banović, predstavljena je večeras u čitaonici i biblioteci „Njegoš”, na Cetinju, povodom Međunarodnog dana dječije knjige.
Ova jedinstvena knjiga, nastala još dok je autorka bila djevojčica, osvježena je ilustracijama mališana, koji su svojim crtežima dodatno obogatili ovo izdanje.
Knjiga, ispisana rukopisom dječje mašte same autorke, sadrži 24 pjesme raspoređene u sedam tematskih ciklusa, uz dodatni ciklus proznih minijatura koji joj daje poseban poetski ritam i toplinu.
Ilustracije djece ovom izdanju daju poseban pečat i čine ga još autentičnijim – kazala je Banović, naglašavajući koliko su originalni crteži mališana obogatili njenu knjigu.
U izjavi za Radio Cetinje kniževnica je podijelila svoje oduševljenje što je imala priliku predstaviti svoju knjigu cetinjskim mališanima upravo na Svjetski dan dječije knjige.
Kako je istakla, bilo je to nezaboravno iskustvo koje je obogatila iskrena interakcija s mladim čitaocima.
Bilo izuzetno prijatno i lijepo druženje, dok su drugari pjesme toplo prihvatili i bili jako raspoloženi za čitanje. Događaj je upotpunio i moj prijatelj Žare Žabac, a najiskrenije se zahvaljum bibliotekarkama Kseniji i Vanji koje su se potrudile, pa će mi ovo druženje zasigurno ostati u sjećanju kao jedno od najljepših – kazala je Banović.
Veliko interesovanje za promociju potvrdila je i puna čitaonica, ispunjena djecom od predškolskog uzrasta do trećeg razreda osnovne škole.
Mališani su oduševljeni pratili program, a posebnu radost donio im je dječiji animator Žarko Žabac (Žarka Stanišića), koji ih je svojim prepoznatljivim stilom zabavio, ali i podstakao na čitanje pjesama i kreativne aktivnosti.
U programu su učestvovale viša bibliotekarka Ksenija Janković i bibliotekarka Vanja Boroe.
One su podsjetile goste da biblioteka nije samo prostor koji čuva knjige, već i mjesto gdje se rađaju maštoviti svjetovi, i da se kroz knjige djeca uče važnim životnim vrijednostima, uz nadu da će svaki dolazak u bublioteku biti inspiracija za nova čitanja i saznanja – saopšteno je iz bibioteke „Njegoš”.
Organizatori su istakli da je cilj ovakvih događaja podsticanje djece na čitanje i razvijanje mašte kroz književnost.
N. K.
Svijet
Ugašena međunarodna pedofilska platforma, uhapšeno 79 osoba
Privedeno je 79 osoba, a one nisu samo osumnjičene za gledanje ili preuzimanje video sadržaja seksualnog zlostavljanja djece, već su neki od njih osumnjičeni i za aktivno učestvovanje u zlostavljanju.
Ukidanje platforme “KidFlix”, stvorene 2021, najveći je poduhvat kada je u pitanju dječija pornografija od osnivanja Europola 1999. godine.
Ogromna “streaming” platforma koja prikazuje seksualno zlostavljanje djece, s oko 1,8 miliona korisnika iz cijelog svijeta, deaktivirana je nakon trogodišnje istrage koja je rezultirala racijom u 31 zemlji, objavile su u srijedu njemačke vlasti, prenose HRT i Hina.
Ukidanje platforme “KidFlix”, stvorene 2021, najveći je poduhvat kada je u pitanju dječija pornografija od osnivanja Europola 1999, agencije EU-a za koordinaciju policije njenih članica – rekao je Gvido Limer, zamjenik upravnika bavarske kriminalističke policije na konferenciji za novinare u Minhenu.
Identifikovano je gotovo 1400 osumnjičenih. Na platfomi je navodno bilo prijavljeno ukupno 1,8 miliona korisnika od aprila 2022. Platforma se nalazila na darknetu, internetskim stranicama koje nijesu svima dostupne.
Ovo su užasni, mogući i nažalost nezamislivi činovi seksualnog zlostavljanja počinjeni nad djecom, vrlo malom djecom, čak i nad bebama, a bili su dostupni na videozapisima s vrlo dobrim kvalitetom slike – rekao je Limer.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske saopštilo je kako je Hrvatska sprovela dva kriminalistička istraživanja u kojima je utvrđeno da su počinioci koristili digitalnu platformu namijenjenu za činjenje krivičnih djela na štetu djece.
Nakon plaćanja registracije u kriptovaluti korisnici su imali pristup za više od 91.000 videozapisa u ukupnom trajanju od 6288 sati. U prosjeku su svaki sat postavljana oko tri i po nova videozapisa na sada deaktiviranu platformu.
Istraga, koja je započela 2022, u martu je rezultirala velikom policijskom operacijom uz potporu Europola.
U njoj su učestvovale vlasti ukupno 38 zemalja, većinom iz Evrope, ali i iz Sjedinjenih Država, Kanade, Kolumbije, Australije i Novog Zelanda.
Njemačka novinska agencija DPA, navodeći Europol, piše da se radi o jednoj od najvećih svjetskih pedofilskih mreža i dosad najopsežnijom operacijom protiv seksualnog zlostavljanja djece u Evropi.
Dodaje da je 79 osoba privedeno, a one nisu samo osumnjičene za gledanje ili preuzimanje video sadržaja seksualnog zlostavljanja djece, već su neki od njih osumnjičeni i za aktivno učestvovanje u zlostavljanju.