Društvo
Demografska eksplozija: Rast populacije kao uzrok krize prirodnih resursa
Kod rasta populacije primijetna je velika razlika – dok jedni imaju pad prirodne dinamike, drugi dijelovi svijeta imaju nagli rast populacije.
Stephen Hird / Reuters
Prema aktuelnim podacima kraj 2024. godine na planeti će dočekati 8,2 milijarde ljudi, a to znači da će rast populacije ove godine iznositi gotovo 70 miliona. Natalitet čovječanstva će ove godine biti 135 miliona, a mortalitet 65 miliona ljudi. Brojke koje trenutno dominiraju u demografiji svijeta dominiraju da se sve glasnije postavlja vječno pitanje – koliko ljudi planeta može podnijeti?
Osnovna logika komparacije je odnos s površinom Zemlje koja iznosi 510 miliona kvadratnih kilometara. Evidentno da, zbog većeg prisustva vodenih površina, nije cijela planeta ekumena (stalno naseljeni prostor). Kopno zauzima površinu od 149 miliona kvadratnih kilometara, a nekih 135 miliona km2 ljudska vrsta ima kao svoju ekumenu i subekumenu. Treba napomenuti da je naseljenost izrazito neravnomjerna, tako da aritmetička sredina kao podatak ne igra veliku ulogu. Anekumenu (stalno nenaseljen prostor) predstavljaju one regije koje ne nude mogućnost preživljavanja – od Antarktika do dijelova pustinja te od visokih planina do dijelova Sibira.
Posebnu kategoriju naseljenosti čini „agrarna“ koja predstavlja odnos između broja stanovnika i obradivog prostora. Tako neke pustinjske države imaju veoma malu gustinu naseljenosti, ali zbog nedostatka obradivog prostora su agrarno prenaseljene.
Nejednak raspored resursa
Kada bi stanovništvo svijeta imalo gustinu naseljenosti kao New York (27.000 stanovnika/km2), onda bi sva populacija stala na površinu savezne države Teksas, koja je svojom veličinom između Francuske i Turske. Sam prostor nije problematičan te je evidentno da populacija nema problema s njim. Najveći problem rastu broja stanovnika predstavljaju prirodni resursi koji su potrebni za zadovoljavanje bioloških, ali i socijalnih potreba ljudi.
Prirodna bogatstva, promatrajući ih od vode i vazduha do agrarnog zemljišta i ruda, osnova su opstanka ljudi. Ono što se često spominje je nedostatak resursa, ali je najveći problem njihov nejednak raspored. Tako Afrika, za koju se često smatra da je aridan i bezvodan kontinent, iza Južne Amerike ima najveće količine vode „po glavi stanovnika“. Problem Afrike je što vode u nekim oblastima ima previše, a tri velike pustinje (Sahara, Kalahari, Namib) su gotovo bezvodne.
Osim samog kvantiteta prirodnih sirovina koje zadovoljavaju sve naše potrebe, ogroman problem leži i u činjenici razdiobe prirodnih bogatstava. Stanovnici određenih dijelova svijeta, koje često zovemo visokorazvijenim prostorima, često imaju mnogo više nego što im je potrebno za život. Posebno je zanimljivo da pojedine države, uprkos prirodnom bogatstvu, nisu napravile da domaće stanovništvo ima najveću blagodat od toga. Ovome treba dodati i preveliku eksploataciju određenih sirovina bez razmišljanja o ekologiji. Tako pretjerana i nekontrolirana eksploatacija nekog rudnog resursa može dovesti do devastacije i kontaminacije drugih, za život bitnih, segmenata prirode kao što su vazduh, voda i obradivo zemljište.
Koliko planeta može podnijeti ljudi?
Razne procjene variraju o tome koliko ukupno planeta, sa svim onim što raspolaže, može podnijeti ljudi na sebi. Optimistične procjene govore da taj broj može biti nekoliko puta veći nego danas, a pojedini smatraju da je i ovaj trenutni broj previsok. Godine 1994. je tim naučnika s Univerziteta Stanford u Kaliforniji izračunao da je idealno da na planeti živi između 1,5 i dvije milijarde ljudi.
Nepobitna činjenica je da se smanjuje kvantitet resursa, a populacija stalno raste. To se u proteklom periodu posebno odnosilo na fosilna goriva koja su osnova industrijskih revolucija. Čak i kada kvantitet resursa ostaje isti, kao što su vazduh i voda, upitan je njihov kvalitet. Količina čistog vazduha i pitke vode se stalno smanjuje, a populacija veoma brzo raste. Još ako se ovome dodaju klimatske promjene koje će ugroziti sve, od kvaliteta vazduha do proizvodnje hrane, problem rasta populacije postaje još očitiji.
Priča o demografskom rastu kao potencijalnoj kataklizmi nije vezana samo za današnje doba. Najstarije „crne slutnje“ o problemima rasta populacije datiraju iz Mesopotamije u XVII vijeku prije nove ere. Na glinenim pločicama napisana je epska poema Atra hasis, na kojoj piše „Nije prošlo još ni 1.200 godina od nastanka čovječanstva, kada se zemlja proširila i ljudi razmnožili…“. Iz spomenutog se može zaključiti „strah“ od rasta broja ljudi jer bi bilo problema s vodom i hranom. Tada je na planeti, prema procjenama, živjelo između 27 i 50 miliona ljudi, što je minimalan broj u odnosu na trenutnu populaciju. S obzirom na eksploataciju Tigrisa i Eufrata, ovi tekstovi su obradili (i) ozbiljne teme današnjice.
Problemi s brojem ljudi i resursima su bili i u drevnoj Atini. Platon je smatrao da je kontrola demografije nužna te da grad ne smije imati više od 5.040 stanovnika. Rast broja ljudi je izazvao njegovu rečenicu: „Bogata zemlja je odnesena i sada je ostao samo goli okvir“. Njegovo djelo Država opisuje dva grada – onaj koji je „zdrav“ i onaj koji je „luksuzan“. U ovom drugom stanovništvo previše troši i uništava resurse te potrošnja prevazilazi granice potreba. Kada se danas sagleda djelo iz IV vijeka prije nove ere, može se postaviti identično pitanje – da li je problem rast populacije ili resursi koje ona (nekontrolirano) troši?
Slično je pisao i Tertulijan u II vijeku kada je broj ljudi iznosio otprilike 200 miliona, ali najpoznatiji „strah“ od rasta populacije je vezan za Thomasa Malthusa. U djelu Esej o načelima stanovništva, koje je napisano prije „demografskog buđenja“ industrijske revolucije 1798. godine, on je iznio osnovni problem. Smatrao je da se stanovništvo, ako se ne kontroliše, povećava geometrijskom progresijom, a hrana može samo aritmetičkom. Tada je na planeti bilo otprilike 800 miliona ljudi, a danas ih ima deset puta više.
Probleme donijela ‘demografska eksplozija’
Ozbiljne probleme je donijela „demografska eksplozija“ koja se javila u XX vijeku. U periodu između dva svjetska rata planeta je imala dvije milijarde ljudi, a već 1954. tri milijarde. Kada je profesor Paul Ehrlich vidio šta se dešava na ulicama Delhija 1968. godine, napisao je Populacionu bombu. Spomenuto djelo, u kojem se piše o tome kako nam prijeti „masovno gladovanje“, bilo je i osnova nekih negativnih djelovanja.
Najpoznatija negativna demografska politika je ona o „jednom djetetu“, koja je uvedena u Kini 1980. godine. Kina je prije nekoliko godina ovaj zakon stavila izvan snage jer danas i ona ima problema s padom populacije. Slično se dešava s Japanom i većinom država Evrope. Kod rasta populacije primijetna je velika razlika – dok jedni imaju pad prirodne dinamike, drugi dijelovi svijeta imaju nagli rast populacije.
U samo pola vijeka broj stanovnika se udvostručio. Godine 1974. je bilo četiri milijarde ljudi, a danas više od osam. Ova činjenica pravi pritisak na sve resurse koji su potrebni ljudima, a ekonomija zakona ponude i potražnje može biti srećna.
Osim rasta populacije posebnu ulogu igra i konformizam koji se javio kod homo sapiensa. Ako se bude radilo na odgojnoj evoluciji humanističkih principa, ekološkoj svijesti i naobrazbi o realnom kvantitetu potreba svakog ljudskog bića, onda nam broj od 10,5 milijardi ljudi na kraju ovog vijeka neće biti problem. U suprotnom, kvantitet trenutne eksploatacije resursa kaže da je i današnji broj stanovnika veći od onog koji planeta koju devastiramo može podnijeti.
Izvor: Al Jazeera
Aktuelnosti
Servisi
U srijedu oblačno i uglavnom suvo
Najviša dnevna temperatura vazduha do 22 stepena
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore u srijedu će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da se sjutra na sjeveru očekuje nešto toplije vrijeme.
Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni tokom dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od šest do 22 stepena.
Društvo
Zgrada Dnevnog centra osvijetljena plavom bojom
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila
U susret Svjetskom danu osoba sa autizmom, zgrada JU Centar za dnevni boravak u Prijestonici večeras je osvijetljena plavom bojom.
U znak solidarnosti i podrške za sve osobe koje žive pod sjenkom autizma, zgrada Dnevnog centra je večeras obojena plavom bojom – prepoznatljivim simbolom svih onih koji dijele poremećaje autističnog spektra. Uoči Svjetskog dana osoba sa autizmom, podsjećamo se da u njihovoj puzli života svi možemo biti djelić koji čini cjelinu – objavljeno je na Fejsbuk stranici te Ustanove.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila, a određen je rezolucijom Ujedinjenih nacija od 18. decembra 2007. godine, u cilju širenja svijesti o autizmu, sprečavanju diskriminacije i promovisanju njihove inkluzije u društvo.
Region
Dodik se sastao s Putinom u Moskvi
Rusija će se zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika – naveo je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Upravo sam imao sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Ovo je naš 26. susret – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks, na kojoj je objavio i video susreta s Putinom.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbjednosti UN, ističući da je Rusija “uvijek bila objektivna”.
Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika – naveo je Dodik.
Još je rekao da “Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se dešava kod nas”, dodavši da se ruski predsjednik “zanima za nešto što običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, šta radimo i kako radimo”, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”.
Ovaj zahtjev je upućen nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.
Izvor: Beta
Društvo
FZO: Obavijestićemo u kojim ordinacijama će biti moguća besplatna stomatološka zaštita
Zaključno sa današnjim danom značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prethodnih mjesec dana organizovao niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, a na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini, tvrde iz Fonda reagujući na navode Stomatološke komore Crne Gore, iznijete na današnjoj pres konferenciji za medije, o načinu ostavarivanja stomatološke zdravstvene zaštite crnogorskih osiguranika.
Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji – stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Jedan od prijedloga koji je zajednički razmatran je, navode oni, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
Naglašavaju da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine.
Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, Fond nije predložio ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Cilj je, svakako, da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka – pojašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zaključno sa današnjim danom, dodaju oni, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način, kako kažu, pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.
Nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, Fond će blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu. Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom – zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Pobjeda
Kultura
Izložba Jelene Papović na Cetinju (VIDEO)
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Samostalna izložba slika crnogorske slikarke iz Budve, Jelene Papović predstavljena je večeras u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić otvorio je izložbu „Pogledaj kroz mene“ izrazivši ponos što mu je ukazano povjerenje da bude dio ovog događaja, i prisjećajući se prvog susreta s umjetnicom, prije tri decenije na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju.
U njenim radovima trenutak postaje pokret, a pokret postaje ples. Kroz svijet ispunjen simbolikom, refleksijama zarobljenih duša i njihovog oslobođenja, tame i svjetlosti, mitskih bića, svijet u kome jedno pero postaje toliko teško da može da pokrene tu beskrajnu masu čitavih okeana. Svijet gdje nestaje granica između fantazije i realnosti ili svijet onakav kakav stvarno jeste, ako napokon uspijemo da se oslobodimo nametnutih stega i stvarno progledamo – kazao je Radonjić.
Radonjić kaže da je, govoreći o radovima, želio da istakne pokret koji dominira kroz Jelenino stvaralaštvo.
Al nekome, ko je već prije rođenja u pokretu, nekada snažnom, nekada toliko slabim, opreznim, skoro neprimjetnim, objašnjavati pokret. Il vam objašnjavati ogledalo. Vama, koji se bar jednom susrijećete sa njim, ili možda on sa vama. Kao što će neki od vas tokom ove izložbe naići na puno pitanja, dok će drugi možda baš u istoj slici, naći bezbroj odgovora – objasnio je Radonjić.
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Svijet
Savezne države tužile Trampovu administraciju zbog odluke da ukine milijarde za zdravlje
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.
U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.
Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.
Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.
Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.
Izvor: Beta