Sedmostruki svjetski šampion Formule 1, Luis Hamilton, prvi put je danas vozio bolid Ferarija na test stazi italijanskog tima.

Ovaj 40-godišnji vozač bio je za volanom bolida Ferari SF-23, modela iz 2023. godine, sa svojim prepoznatljivim brojem 44. Svoj prvi krug u Ferariju započeo je u 9:16 na stazi Fiorano, u maglovitim uslovima. Tokom vožnje dva puta je mahnuo ka oko 1.000 navijača, koji su se okupili na obližnjem mostu uprkos hladnom i vlažnom vremenu.

Hamilton je u ponedjeljak zvanično započeo radni angažman kao vozač Ferarija, nakon što je krajem prošle godine napustio Mercedes poslije 12 sezona.

Prilikom dolaska u italijanski tim, britanski vozač je izjavio da je prelazak u Ferari ostvarenje njegovog dječačkog sna.

On će pokušati da donese italijanskoj ekipi prvu titulu u konkurenciji vozača još od 2007. godine, kada je slavio Kimi Raikonen. Zajedno sa timskim kolegom, Šarlom Leklerom, Hamilton će raditi na tome da Ferari osvoji i prvu konstruktorsku titulu poslije 17 godina.

Hamilton drži rekorde po broju pobjeda u Formuli 1 (105) i pol pozicija (104). Prvu titulu svjetskog šampiona osvojio je 2008. godine sa Meklarenom, dok je narednih šest titula osvojio sa Mercedesom, uključujući i posljednju 2020. godine.

Zvanično predsezonsko testiranje biće održano od 26. do 28. februara u Bahreinu, dok je prva trka nove sezone zakazana za 16. mart u Australiji.

Izvor: Vijesti/Beta

Pretres protiv okrivljenog Miroslava Vukovića kome se na teret stavlja da je 5. septembra 2021. godine, tokom razbijanja barikade koju su postavili građani na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila, upravljajući bagerom kompanije ”Car invest”, odložen je za 24. februar u Osnovnom sudu na Cetinju.

Policijski službenik Milan Bojić, koji je ranije tvrdio da posjeduje video snimak sa Adžića krivine, na osnovu kojeg je zaključio da je uklanjanje vozila bilo “krvničko” – sugerišući da okrivljeni bagerista Vuković nije vodio računa o zaštiti automobila od oštećenja, danas je pred sudom izjavio da takav snimak nema u svom posjedu.

Snimke koje sam imao dostavio sam svojoj advokatici Mileni Brnović iz Podgorice koja me je zbog tih dešavanja zastupala u građanskoj parnici, a ista mi je kazala da ni ona ne posjeduje i da se taj snimak negdje zaturio odnosno zagubio – kazao je svjedok Bojić.

Svjedok Boris Latković čije je vozilo oštećeno tokom dešavanja na Adžića krivini, naveo je da će sudu dostaviti snimak na kojem se, kako tvrdi, vide radnje okrivljenog bageriste Vukovića u vezi sa oštećenjem vozila.

Sudija Branislav Leković saopštio je Latkoviću da, ukoliko posjeduje snimke, iste može dostaviti sudu i prije narednog ročišta.

Nakon saslušanja policijskog službenika Milana Bojića i oštećenog Latkovića, sudija Branislav Leković je konstatovao da nisu ispunjeni procesni uslovi za održavanje glavnog pretresa, te je donio odluku o njegovom odlaganju. Novo ročište zakazano je za 24. februar.

Na narednom pretresu planirano je izjašnjenje okrivljenog Miroslava Vukovića i njegovog branioca, advokata Dejana Komnenovića, kao i iskazi oštećenih Radovana Adžića, Miodraga Adžića i Jovana Kaluđerovića.

Podsjetimo, okrivljeni bagerista Miroslav Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva – Cetinje. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.

M. Jovanović

Heavy metal je žanr koji mnogi vole, ali koji nije svima prijemčiv, a jedan holandski univerzitet riješio je da ga približi ljudima.

Naime, univerzitet Suma u Ajndhovenu na svom fakultetu pod nazivom Fabrika metala (The Metal Factory) nudi kurseve povezane sa muzikom, naročito metal muzikom, a studenti mogu izučavati sviranje gitare, bas gitare, bubnjeva, klavijatura i pjevanje, naročito tzv. growl (eng. režanje), karakterističan za pojedine podžanrove metala, piše Headliner.

Profesori kažu da je ključ za efektno režanje jednostavan. Počnete uzdahom ili stenjanjem i onda pomoću glasnih žica to polako transformišete u iskonski vrisak – kaže novinarka koja je posjetila fakultet.

Na samom sajtu fakulteta stoji da je program osmišljen tako da “možete postati nezavistan umjetnik ili preduzetnik u muzičkoj industriji”.

Napominje se da prilike koje postoje za posao nakon diplomiranja obuhvataju komponovanje i produciranje muzike, kao i predavanje, dok su pojedini diplomci nastavili studije na Konzervatorijumu u Amsterdamu.

Imamo i ljude koji su diplomirali iz kopirajta, menadžmenta, muzičke ili glasovne terapije. Fabrika metala svima koji žele da profesionalno budu u muzici nudi široku osnovu za budućnost – naglašavaju sa ovog fakulteta.

U okviru ove obrazovne ustanove postoji 14 profesora, među kojima je bivši basista benda Cynic Robin Cielhorst, članovi benda Textures Bart Henefof i Stef Broks, kao i bivši gitarista benda Delain Merel Bekstold.

Kaže se i da su svi ti profesori aktivni u muzičkoj industriji na ovaj ili onaj način, pa je program u skladu sa trenutnim stanjem u industriji, naročito kada je u pitaju metal muzika.

Mnogi naši profesori su išli na turneje širom svijeta i zato mogu da prenesu stvarna iskustva i praktično znanje našim studentima – tvrde sa univerziteta.

Izvor: Vijesti

Janik Siner nije imao problema u četvrtfinalu Australijan opena – Italijan je domaćem predstavniku Aleksu de Minoru prepustio svega šest gemova 6:3, 6:2, 6:1.

Siner će se za finale boriti sa Amerikancem Benom Šeltonom.

Već u četvrtom gemu, Italijan je stigao do brejka. Bio je to gem u koje je viđena velika borba, a posljednji poen je bio dugačak čak 24 udarca.

Siner je na kraju slomio otpor rivala, poveo sa 3:1, a potom potvrdio brejk.

Do kraja tog dijela igre nije dozvolio rivalu da ga ugrozi i slavio je sa 6:3.

Drugi set Siner je odigrao još bolje. U ranoj fazi je čak dva puta oduzeo servis rivalu, poveo 4:1 i mirno priveo set kraju.

De Minor je jedino zaprijetio u drugom gemu, kada je propustio brejk loptu…

U trećm setu se nastavila dominacija Italijana – odmah je poveo 3:0 i stavio do znanja domaćem teniseru da nema čemu da se nada.

Na kraju je u tom dijelu igre bio najubjedljiviji 6:1.

U drugom polufinalu sastaće se Novak Đoković i Aleksander Zverev.

Izvor: RTCG

Probe za predstavu „Top prijatelji“, po tekstu i u režiji Jelene Lele Milošević, a u koprodukciji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje i Kulturno-informativnog centra (KIC) „Budo Tomović“, počele su u KIC-u, saopšteno je iz Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.

Kako navode, „Top prijatelji“ je drama koja kroz tri lika istražuje međuljudske odnose, društvena očekivanja i svakodnevne nesporazume među prijateljima. Na duhovit i emotivan način, predstava razotkriva skrivene slabosti i nesigurnosti koje izlaze na površinu dok se likovi pripremaju za svečanu večeru, otkrivajući dublje slojeve prijateljstva.

Uloge u predstavi tumače Vanja Jovićević, Emir Ćatović i Marija Maša Labudović.

Govoreći o svojoj ulozi, glumica Vanja  Jovićević istakla je da se bez obzira na godine rada iza sebe, uvijek  raduje novim izazovima.

Lela je napisala odličan tekst i okupila sjajnu ekipu sa kojom je lako i lijepo raditi. Uloga koja je meni pripala potpuno je drugačija od mene, dinamičan je zadatak i drago mi je kada dobijem priliku da proširim svoj glumački dijapazon. Predstave manjeg formata nedostaju crnogorskoj pozorišnoj sceni, i vjerujem da ćemo ovom temom o prijateljstvu osvojiti srca publike – kazala je Jovićević.

Rediteljka Jelena Lela Milošević dodala je da za nju početak rada na predstavi „Top prijatelji“ predstavlja uzbudljivo istraživanje prijateljskih odnosa, očekivanja i unutrašnjih dilema koje su svima bliske.

Kroz dinamične probe i razmjenu ideja sa glumcima, otkrivamo kako prijateljstvo opstaje pred izazovima iskrenosti, ambicija i ličnih slabosti. Ovaj proces je prilika da se dublje povežemo sa temom i unesemo emocije koje će publika prepoznati.  Radujem se kreativnom putovanju koje je pred nama i vjerujem da nas očekuje inspirativan rad, a nakon toga i dobra predstava – poručila je Milošević.

Iz Centra podsjećaju, da je predstava ujedno početak uspješne saradnje između Centra za kulturu Prijestonice Cetinje i KIC-a „Budo Tomović“, te da će kako dodaju, dvije institucije nastaviti da proširuju saradnju i rade zajedno na budućim projektima kako bi zajedno dopinijeli bogaćenju  kulturne scene i stvaranju novih umjetničkih doživljaja, na radost publike.

Premijera predstave „Top prijatelji“ planirana je za 10. februar 2025. godine u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici.

U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu ističe se da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“, a da su „ozbiljnija oštećenja prisutna na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata“.

Godinama najavljivana rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, za što je Crna Gora dobila donaciju od Narodne Republike Kine, vrijednu nešto više od sedam miliona eura, sudeći prema informacijama koje su Portalu ETV saopštene iz Ministarstva saobraćaja, konačno bi mogla da počne ove godine.

U skladu sa potpisanim Ugovorom, kineska strana je sprovela javnu nabavku za izbor izvođača radova. Očekujemo da dobijemo podatak koji je izvođač izabran – saopšteno je iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević.

Donacija Kine

Na pitanje u kojoj mjeri je most oštećen i da li je potpuno bezbjedan, istakli su da je siguran za nesmetano odvijane saobraćaja.

Predmetna rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore – piše u odgovorima.

Podsjetili su da je „ugovor o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku NR Kine potpisan između Ministarstva saobraćaja i pomorstva – Uprave za saobraćaj i Ministarstva trgovine NR Kine – Agencije za međunarodnu ekonomsku saradnju, 01. 12. 2020 godine“.

U skladu sa Ugovorom, izrada Idejnog rješenja i Glavnog projekta i izvođenje radova je obaveza i trošak kineske strane, dok je revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane – pojasnili su oni.

Reviziju je, kažu, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, radila Komisija koju je činilo sedam članova i koju je predložila Uprava za saobraćaj.

Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“.

Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.

Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija.

U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“.

Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati.

U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h.

Životni vijek na granici

U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.

Trošak rada Komisije je iznosio 14.400,00 eura i isti je plaćen od strane Uprave za saobraćaj – precizirali su iz Ministarstva saobraćaja.

Dodaju da na osnovu informacija dostavljenih od Ambasade Kine, proizilazi da će „ukupan trošak testiranja, projektovanja i rekonstrukcije mosta iznositi 51,8 milona juana“, blizu sedam miliona eura.

Na osnovu tri ranije potpisana Sporazuma o privredno-tehničkoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine (13. 05. 2017.g, 8. 05. 2018. i 20. 04. 2023.g), kojima Vlada Narodne Republike Kine obezbjeđuje Vladi Crne Gore za njene potrebe bespovratna sredstva koja će se koristiti za projekat rekonstrukcije Mosta na Đurđevića Tari, dio sredstava je uplaćen, a dio tek treba da bude. Sredstva se direktno uplaćuju projektantu i budućem izvođaču radova – saopštili su Portalu ETV iz resora Vukićević.

Nijesu odgovorili koliko će iznositi naknade za eksproprijaciju zemljišta.

Odluka o ekspropijaciji je usvojena na Vladi. U svakom slučaju postupak ekpropijacije neće uticati na planiranu dinamiku radova – tvrde oni.

Brojna oštećenja

Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije i ovaj zahtjevni projekat godinama se čeka.

U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, u odjeljku „Stanje mosta i oštećenja na mostu“ piše da „nakon približno 80 godina eksploatacije, a usljed nedostatka neophodnog održavanja konstrukcija mosta ima različite stepene oštećenja, pogotovo sa ozbiljnijim oštećenjima na kolovoznoj ploči i ležištima“.

S obzirom da je most izgrađen mnogo godina unazad i da korišćeni materijali sada nijesu dostupni, standardi koji su važili u toku izgradnje su nepoznati. Prema djelimičnim informacijama dobijenim od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori, projektanti mosta su izvršili rekonstrukciju i otklonili defekte i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta 1986. godine. Ne postoji druga informacija o pregledima i održavanju mosta – ističe se u elaboratu.

Autor projekta, „China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd.“, kako piše, sproveo je „obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine“.

Tom prilikom nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten. Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta – piše u dokumentu.

Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja, kako se naglašava, doveli su do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija.

U prijedlogu mjera se ističe da „ne postoje oštećenja koja ozbiljnije ugrožavaju glavne noseće elemente konstrukcije kao što su: temelji mosta, glavni lučni segment i glavni nosač“.

Ozbiljnija oštećenja prisutna su na kolovoznoj ploči, pješačkim stazama, zaštitnim ogradama, dilatacijama i ležištima i ugrožavaju normalno funkcionisanje saobraćaja, tako da se predlaže rušenje i ponovna izgradnja i montaža ovih elemenata. Glavni lučni segment, oporci, stubovi i glavni nosači moraju se rekonstruisati – naglašava se u dokumentu i dodaje da i drenažni sistem treba rekonstruisati.

U postojećem stanju, kako piše, uz rekonstrukciju, ojačanje i sanaciju oštećenja, most će zadovoljiti za saobraćajno opterećenje od 300 kN i brzinu od 20 km/h.

Životni vijek na granici

U odjeljku „sigurnost konstrukcije“ ističe se da je „most na rijeci Tari u upotrebi otprilike 80 godina“, te da je „pri uobičajenim okolnostima, ovaj životni vijek mosta na granici“.

U elaboratu se naglašava i da je „sprovedenom preliminarnom statičkom analizom utvrđeno da je neophodno statičko ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata“ i da će „glavnim projektom biti predviđeno konstruktivno ojačanje upotrebom karbonskih traka i platana“.

Okvirna procijenjena površina karbonskih traka iznosi 2196 m’ i platana 945 m’ – piše u dokumentu.

U odjeljku „konstrukcioni zahtjevi“ naglašava se da rušenje kolovozne ploče „treba izvesti u dijelovima i u širini puta“, i upozorava da „ne treba koristiti prekomjerne sile u toku rušenja, koje bi ugrozile bezbjednost i ostale elemente mosta“.

Mašinama za rušenje konstrukciju treba opterećivati korak po korak, i voditi računa o ponašanju mosta prilikom rušenja. Ukoliko se pojavi bilo kakva abnormalnost, izgradnju treba istog trenutka zaustaviti – ističe se u elaboratu.

Jedan od najljepših u svijetu

Bivši revident glavnog projekta za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, direktor firme „Geotechnics, Projects & Consulting“ Ivan Ševaljević, kazao je u avgustu 2023. dnevniku Vijesti da je ukazivao na propuste u projektu da je nakon toga izabran novi podobni revident bez sprovedene zakonske tenderske procedure.

Ugovor sa našom firmom je raskinut 29. 12. 2022. uz neformalno obrazloženje da koči izradu projektne dokumentacije, iako je naša firma, a i ja lično radila sve isključivo u skladu sa pravilima struke, zakonskim aktima te projektnim zadatkom i UT uslovima, a u rokovima propisanim ugovorom sa Upravom za saobraćaj – kazao je on tada.

Idejni i Glavni projekat sanacije i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari radila je firma Institut za građevinarstvo iz Podgorice.

Na internet stranici ove kompanije piše da je projekat okončan, a da je cilj izrade tehničke dokumentacije bio „utvrđivanje postojećeg stanja mosta i prilaznih saobraćajnica u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcionalnosti, izbor optimalnih rješenja za sanaciju i rekonstrukciju mosta, izbor optimalnih rješenja za rekonstrukciju i izgradnju prilaznih saobraćajnica, izbor optimalnih rješenja za estetsku i turističku valorizaciju mosta i lokacije, kao i obezbjeđivanje mjera za zaštitu životne sredine u toku izvođenja radova i upotrebe mosta“.

Ugovorom o donaciji vrijednoj 7,05 miliona Kina je dobila pravo da bira izvođača radova i autora projekta rekonstrukcije bez tendera i procedura predviđenih crnogorskim zakonima.

Arhitekta Slobodan Bobo Mitrović napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“.

On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – konstatovao je Mitrović.

Most je djelo inžinjera Mijata Trojanovića (1902-1984).

Most na Đurđevića Tari (1937-40) je remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža. Elegantna armirano-betonska konstrukcija, strukturirana sistemom lučnih nosača, konstruisana u blago savijenoj horizontalnoj i vertikalnoj krivini, našla je svoj oslonac u dvije stjenovite obale. U pejzažnom zelenilu, most je srastao kao da je oduvijek bio tu. Umjetničkim senzibilitetom Trojanović je sklopom mosta nadgradio, inače autentičan prirodni ambijent, prespajanjem kanjona – umetanjem armirano betonske petolučne konstrukcije velikog raspona. Most na Tari je tvorevina nauke i tehnologije, zadivljujuće za početak razvoja sistema građevinskih konstrukcija u ovom dijelu Balkana sredinom XX vijeka. Zapanjujuće lake konstrukcije, on je produkt visoko estetiziranog talenta Trojanovića, skulptoralno djelo, savršenog sklada materijala forme i žive dinamične linije sa utiskom da je most u stalnom pokretu. Dužinom 365 metara čine ga: veći luk dug 116 metara, i četiri manja po 44 metra sa jednim ravnim segmentom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 806 – 811 metara, sa kolovoznom trakom na 172 metra iznad srednjeg vodostaja rijeke. Izgrađen je pomoću tada najviše drvene skele u svijetu, visine 144 metra, dužine 166 metara. Širina mosta je 5,2 + 2×0,5 za trotoare. Kada je izgrađen (1940) bio je najduži i najveći most od armiranog betona u Evropi – napisao je Mitrović.

Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.

Izvor: Portal ETV