Zbog planiranih radova na mreži, danas će bez struje biti dio grada kao i seoskog područja, saopšteno je iz CEDIS-a.
U terminu od 8.30 do 16 sati struje neće imati: Ulica Nikole Lekića, dio Vojvode Boža, dio Hercegovaćke, dio Bajove i dio Bulevara.
Kako su najavili u terminu od 9 do 19 sati bez struje biće: Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Korito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane.
Bez električne energije biće u terminu od 9.30 do 10.30 sati i: Ljubotinj, Utrg i budvanski Vodovod.
U terminu od 8 do 16 sati struje neće imati ni Podgor, saopšteno je iz CEDIS-a.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni, saopštili su iz CEDIS-a.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata evidentirano 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe teže povrijeđene, a jedna lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću tri.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Baru, Kotoru, Tivtu i Budvi.
Izdata su 94 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 18 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da su mediji zakonski odgovorni za komentare korisnika, te da su dužni ukloniti komentare koji sadrže očigledno nezakonit ili sadržaj kojim se krše zakonom zaštićena prava, kao i sadržaj koji je zabranjen čl. 47 do 52 Zakona o medijima, u roku od 60 minuta od saznanja ili prijave.
Komentari prepuni uvreda, govora mržnje i neprimjerenih sadržaja koji se mogu vidjeti na brojnim portalima, posebno u vezi sa tragičnim događajem na Cetinju, apsolutno su nedopustivi i krše zakon. Pozivamo građane i građanke da prijavljuju komentare koji podstiču mržnju i nasilje, prelaze granicu pristojnosti i zakona, kako bismo svi doprinijeli većoj odgovornosti za javno izgovorenu riječ – saopšteno je iz CGO.
Pozdravljaju odluku pojedinih medija da zabrane komentare na tekstove o ovoj temi ili pojačaju moderaciju.
Pozivamo Ministarstvo kulture i medija da, u skladu sa članom 71 Zakona o medijima, sprovede inspekcijski nadzor i obezbijedi poštovanje zakona od strane osnivača internetskih publikacija. Podsjećamo na kaznene odredbe: pravno lice – osnivač medija koji ne ukloni očigledno nezakonite komentare može biti kažnjen novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 eura, a odgovorna fizička lica od 300 do 1.000 eura – zaključuje se u saopštenju CGO.
Hiljade ljudi bježe dok požari izmiču kontroli u Los Anđelesu i njegovoj okolini, a lokalne službe strahuju da će se situacija dodatno pogoršati zbog jakog vjetra. Šumski požar je izbio u utorak tokom jutra i brzo se proširio.
Požar se tako brzo širio da su pozvani svi vatrogasci, i oni koji nisu na dužnosti, da pomognu. Bilo je previše vjetrovito da bi letjelice za gašenje požara mogle da dejstvuju, što je dodatno otežavalo čitav posao.
Vjetar je na nekim mjestima duvao i brzinom od 97 kilometara na čas.
Očekuje se da će se vjetrovi pojačati tokom noći i da bi mogli da dostignu brzinu od 160 kilometara na čas u planinama i ponegdje u nizijama, uključujući područja u kojima mjesecima nije padala kiša.
Zvaničnici nisu dali procjenu objekata oštećenih ili uništenih u požaru, ali su rekli da je oko 30.000 stanovnika evakuisano i da je više od 13.000 objekata ugroženo. Do utorka uveče, skoro 167.000 ljudi bilo je bez struje u okrugu Los Anđelesa.
Filmski studiji otkazali su dvije filmske premijere zbog požara i vjetrovitog vremena, a Ujedinjeni školski distrikt Los Anđelesa saopštio je da je privremeno preselio učenike iz tri kampusa iz oblasti Pacifik Palisades.
Vatra se proširila na Malibu i nekoliko ljudi tamo je zbrinuto zbog opekotina, a jedan vatrogasac je imao tešku povredu glave i prebačen je u bolnicu, saopštila je Vatrogasna služba Los Anđelesa.
Nedavni suvi vjetrovi doprinijeli su temperaturama toplijim od prosječnih u južnoj Kaliforniji, gdje je do sada ove sezone bilo vrlo malo kiše.
Rezidencija potpredsjednice Sjedinjenih Američkih Država Kamale Haris nalazi se u istočnom dijelu zone evakuacije zbog požara koji je izbio u Pacifik Palisadsu, predgrađu Los Anđelesa, prenio je danas NBC njuz.
Haris, koja se trenutno nalazi u Vašingtonu, u saopštenju koje je objavljeno na internet stranici Bijele kuće rekla je da je “njeno srce uz sve koji su pogođeni razornim šumskim požarima u južnoj Kaliforniji”, i apelovala je na stanovnike ugroženih područja da slušaju lokalne zvaničnike, ostanu na oprezu i odmah se evakuišu ako im se to kaže.
Požar na terotoriji Pacific Palisades brzo je progutao oko 11,6 kvadratnih kilometara u zapadnom Los Anđelesu, podigavši dramatičan oblak dima vidljiv širom grada.
Djelovi autoputa duž Pacifičke obale zatvoreni su za saobraćaj kako bi se pomoglo u evakuaciji. I drugi putevi su bili blokirani.
Naselje Pacific Palisades, koje se graniči sa Malibuom oko 32 kilometra zapadno od centra Los Anđelesa, obuhvata brdske ulice tijesno zbijenih kuća duž krivudavih puteva smještenih uz planine Santa Monika i proteže se do plaža duž Tihog okeana.
Izvor: Beta
Vrijeme u Crnoj Gori sjutra promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne ponegdje moguća kiša, uglavnom, u istočnim i centralnim predjelima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako navode, ujutru na sjeveru po kotlinama ponegdje magla, a od sredine dana u većem dijelu zemlje sunčani periodi.
Vjetar mjestimično umjeren do jak južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 6 do 18 stepeni.
Već decenijama Maroko radi na tome da postane domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu. Godine 2030, dio utakmica će biti igran u Maroku. Zato su tamo već pokrenuti pozamašni građevinski projekti.
Često su upravo stvari koje još ne postoje one o kojima se najviše priča. U Maroku je to Veliki stadion u Kazablanki. To je jedan od projekata o kojima se još uvijek ne zna mnogo – koliko će tačno koštati ili kako će izgledati, piše Dojče vele (DW).
Čak ni stručnjaci ne mogu da daju konkretne odgovore. Ono što je sigurno jeste da Maroko trenutno planira najveći fudbalski stadion na svijetu sa 115.000 mjesta. Nalaziće se nedaleko od metropole Kazablanke, i nosiće ime Hasan II.
Duh veličine
Sa 115.000 mjesta, stadion će premašiti kapacitete velikih fudbalskih zdanja poput Santjago Bernabeua u Španiji ili Marakane u Brazilu, čija je trenutna kapacitet manji od 80.000 mjesta nakon renoviranja prema FIFA standardima. Zašto se Maroko odlučuje za ovakvu veličinu?
Muher Lahsen, savjetnik za sportsku infrastrukturu u Maroku, kaže: „Zašto da ne? Zašto Maroko ne bi imao najveći fudbalski stadion na svijetu?“ Maroko ima dugu tradiciju pompeznih građevina. „Još je kralj Hasan II u Kazablanki izgradio džamiju ogromnih razmjera,“ podseća Lahsen.
Ta džamija je donedavno bila najveća na svijetu. Maroko je već poznat po svojim superlativima – ovdje se nalazi najbrži voz u Africi, toranj Mohamed VI, najviša zgrada na kontinentu, i trenutno se gradi najveći postrojenje za desalinizaciju morske vode u Africi.
Očekivanja od turnira
U Kazablanki su već počeli pripremni radovi za izgradnju stadiona – krčenje terena, priključenje struje i vode, te izgradnja puteva. Sa Svjetskim prvenstvom 2030. godine povezana su velika očekivanja, kako za turizam tako i za cjelokupnu ekonomiju Maroka.
Lahsen ističe: „Ova Svjetska prvenstva učiniće Maroko još poznatijim, što će koristiti ne samo turizmu, već cijelom društvu.“
Šta poslije Svjetskog prvenstva?
Pitanje koje se često postavlja jeste šta će biti sa ovim ogromnim stadionom nakon 2030. godine. Abderahim El-Jadini, arhitekta iz marokanskog ministarstva planiranja, uvjerava:
„Ovo nije kao Katar, gdje nema fudbalske kulture i gdje su stadioni morali biti demontirani. U Maroku je fudbal religija.“
Pored sportskih događaja, stadion će moći da ugosti koncerte i festivale, što će ga činiti održivim na duži period. Gradnja bi trebalo da bude završena do kraja 2028. kako bi stadion bio spreman za Svjetsko prvenstvo.
Izvor: Deutsche Welle
Institit za biologiju mora (IBMK) iz Kotora na svojoj Fejsbuk stranici objavio je danas seriju fotografija i kraćih zapisa svoje naučnice, Vesne Mačić koja se nalazi na Antarktičkom kontinentu sa bugarskom naučnom ekspediocijom.
“Institut za biologiju mora, kao naučna institucija posvećena očuvanju i istraživanju morskih ekosistema, ponosno učestvuje u međunarodnim projektima koji pomjeraju granice nauke. Naša saradnja sa Bugarskim institutom za Antarktik omogućila je da se i Crna Gora upiše među zemlje čiji naučnici doprinose istraživanjima na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti – Antarktiku. Ovo je posebno značajno za naš Institut jer ne samo da pokazujemo da nauka nema granice, već i aktivno doprinosimo razumijevanju globalnih ekoloških izazova poput mikroplastike, klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Dr Vesna Mačić, kao dio 33. bugarske antarktičke ekspedicije, svojim radom predstavlja ne samo naučnika našeg Instituta, već je i kao ambasador Crne Gore u ovom međunarodnom poduhvatu”, saopšteno je iz IBMK.
Mačić, naučna savjetnica u IBMK, pred kraj prošle godine postala je prva naučnica iz Crne Gore koja je nogom stupila na antarktički kontinent. Ona se od 28. decembra nalazi u bugarskoj istraživačkoj stanici i bazi na ostrvu Livingston koje leži na samo 110 kilometara od najsjevernijeg dijela kopnene mase samog antarktičkog kontinenta, a preko 500 nautičkih milja je daleko od rta Horn na samom jugu južnoameričkog kontinenta.
Mačić je tamo stigla zajedno sa naučnicima i posadom bugarskog istraživakog broda “Sv.Kiril i Metodii” (RSV-412) na kojem se prethodno ukrcala u argentinskoj luci Ushiuaia. Tokom boravka na ostrvu Livingston koje je dio antarktičkog kontinenta, Mačić će, kako je ranije saopšteno sa IBMK, sakupiti uzorke za istraživanje prisustva mikroplastike u jednom od najosjetljivijih ekosistema na planeti. Antarktik je inače, dio Zemlje koji je pod najmanjim antropogenim uticajem i predstavlja ključ za razumijevanje naše planete.
“Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju značajnu ulogu u razumijevanju uticaja plastičnog otpada na globalne ekosisteme”, pojašnjeno je iz IBMK uz napomenu da će nakon povratka Mačić koji se očekuje oko 20. januara, uzorci koje je ona prikupila biti detaljno analizirani u laboratorijama u Kotoru.
U opisima fotografija koje je poslala sa ostrva Livingston, Mačič je navela da su prvi dani njenog boravka na Antarktiku “potvrdili očekivanja da je ovo naučna misija potpuno drgugačija od svih prethodnih”.
“Metode rada su u suštini iste, ali uslovi okruženja uslovaljavaju uvođenje raznih modifikacija te ovdje saradnja, interdisciplinarna i međunarodna, nije izbor, već moranje. Bugarska baza se uglavnom električnom energijom napaja iz solarnih panela, a kad se uđe u glavnu zgradu, moj prvi osjećaj je bio kao da sam ušla u ušuškani, planinarski dom nekok dobrog prijatelja. Dobrodošlica, toplina, saradnja, pogled za nezaborav … neizmjerno sam srećna što sam dio ove ekspediciji”, napisala je Mačić.
Jedan od prvih zadataka po prispijeću broda “Sv. Kiril i Metodii” u Južni zaliv na obali ostrva Livingston, bilo je prebacivanje sa plovila na neuređenu, prirodnu kamenitu i šljunkovitu obalu, nekoliko desetina tona novodopremljene naučno-istraživačke opreme, ali i građevinskog materijala nephodnog za dogradnju još jednog modula stanice sa novom laboratorijom.
“Već sada je nova zgrada impresivna i Kamen kao šef stanice, sa tih šest momaka koji rade na njoj, i sva ostala podrška sa broda i logistika iz Bugarske, zaista zaslužuju divljenje i sve pohvale”, navela je Mačić koja nije krila oduševljenje prizorima netaknute prirode na dalekom antarktičkom ostvu na kome vlada klima polarne tundre.
“Prizori su kao sa druge planete, a još čudnije kad ima sunca, tanja jakna je sasvim dovoljna – naravno, sa nekoliko podslojeva garderobe. Ovdje je sada ljeto i normalno je da se topi led i snijeg, ali nažalost zbog raznih čovjekovih aktivnosti ovaj proces je sada mnogo intenzivniji. Svi smo svjedoci klimatskih primjena, a predviđanja kažu da će ekstremnih situacija biti sve intenzivnijih i sve češće”, istakla je Vesna Mačić koja se na ostrvu Livingston imala priliku “družiti” sa pingvinima i fokama kao najprepoznatljivjim predstavnicima antarktičke faune, te pročuvati zajednice mahovina, lišajeva i rijetkih tzv. viših biljaka koje predstavljaju oskudnu floru ovog udaljenog područja.
“Nakon dana prepunog doživljaja na Antarktiku, vrijeme je za odmor. Počela sam pisati dnevnik, ali toliko je novih iskustava da jednostavno ne stižem sve zabilježiti. Kao i ranije nakon svakog ronjenja, pravim kopiju novih fotografija i razmišljam kako bi moji prijatelji i profesionalni fotografi to vjerovatno bolje uradili. Ipak, nadam se da ove slike prenose barem djelić magije ovog najudaljenijeg i najmanje istraženog kontinenta, koji je za sada pod najmanjim antropogenim uticajem”, navela je naučnica kotorskog Instituta u opisu galeriije fotografija koje je poslala sa ostrva Livingston.
Izvor: Vijesti