Projekat za novi stadion, Hasan II Foto: Populous/Getty Images
Već decenijama Maroko radi na tome da postane domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu. Godine 2030, dio utakmica će biti igran u Maroku. Zato su tamo već pokrenuti pozamašni građevinski projekti.
Često su upravo stvari koje još ne postoje one o kojima se najviše priča. U Maroku je to Veliki stadion u Kazablanki. To je jedan od projekata o kojima se još uvijek ne zna mnogo – koliko će tačno koštati ili kako će izgledati, piše Dojče vele (DW).
Čak ni stručnjaci ne mogu da daju konkretne odgovore. Ono što je sigurno jeste da Maroko trenutno planira najveći fudbalski stadion na svijetu sa 115.000 mjesta. Nalaziće se nedaleko od metropole Kazablanke, i nosiće ime Hasan II.
Duh veličine
Sa 115.000 mjesta, stadion će premašiti kapacitete velikih fudbalskih zdanja poput Santjago Bernabeua u Španiji ili Marakane u Brazilu, čija je trenutna kapacitet manji od 80.000 mjesta nakon renoviranja prema FIFA standardima. Zašto se Maroko odlučuje za ovakvu veličinu?
Muher Lahsen, savjetnik za sportsku infrastrukturu u Maroku, kaže: „Zašto da ne? Zašto Maroko ne bi imao najveći fudbalski stadion na svijetu?“ Maroko ima dugu tradiciju pompeznih građevina. „Još je kralj Hasan II u Kazablanki izgradio džamiju ogromnih razmjera,“ podseća Lahsen.
Ta džamija je donedavno bila najveća na svijetu. Maroko je već poznat po svojim superlativima – ovdje se nalazi najbrži voz u Africi, toranj Mohamed VI, najviša zgrada na kontinentu, i trenutno se gradi najveći postrojenje za desalinizaciju morske vode u Africi.
Očekivanja od turnira
U Kazablanki su već počeli pripremni radovi za izgradnju stadiona – krčenje terena, priključenje struje i vode, te izgradnja puteva. Sa Svjetskim prvenstvom 2030. godine povezana su velika očekivanja, kako za turizam tako i za cjelokupnu ekonomiju Maroka.
Lahsen ističe: „Ova Svjetska prvenstva učiniće Maroko još poznatijim, što će koristiti ne samo turizmu, već cijelom društvu.“
Šta poslije Svjetskog prvenstva?
Pitanje koje se često postavlja jeste šta će biti sa ovim ogromnim stadionom nakon 2030. godine. Abderahim El-Jadini, arhitekta iz marokanskog ministarstva planiranja, uvjerava:
„Ovo nije kao Katar, gdje nema fudbalske kulture i gdje su stadioni morali biti demontirani. U Maroku je fudbal religija.“
Pored sportskih događaja, stadion će moći da ugosti koncerte i festivale, što će ga činiti održivim na duži period. Gradnja bi trebalo da bude završena do kraja 2028. kako bi stadion bio spreman za Svjetsko prvenstvo.
Izvor: Deutsche Welle
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je Srbiju na kvalifikacionom turniru Svjetske lige u Rumuniji – 16:15 (4:2, 5:2, 5:7, 2:4). Crna Gora će u osmini finala igrati protiv Francuske.
Golove za Crnu Goru, postigli su: Nikola Moskov i Đuro Radović po tri, Vlado Popadić, Dušan Matković, Vasilije Radović po dva, Danilo Radović, Jovan Vujović, Balša Vučković, Miroslav Perković po jedan. Golove za Srbiju, postigli su: Luka Gladović, Nikola Lukić po četiri, Vasilije Martinović, Ognjen Stojanović po dva, Luka Pljevančić, Marko Radulović i Strahinja Krstić po jedan.
Plasman u četvrtfinale, obezbijedile su selekcije Grčke, Mađarske, SAD i Hrvatske, a u osmini finala će igrati Crna Gora i Francuska, Srbija i Španija, odnosno Gruzija – Rumunija/Japan.
Utakmice osmine finala, na programu su 9. januara.
Podsjećanja radi, šest selekcija će izboriti plasman na finalni turnir koji se u aprilu mjesecu igra u Crnoj Gori, a društvo će im praviti najbolje selekcije iz divizije B – Njemačka i Holandija.
Tri reprezentacije će sa F8 turnira izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo koje se igra u Singapuru, a vizu za planetarnu smotru već imaju Srbija, Hrvatska i SAD, na osnovu plasmana na Olimpijskim igrama.
Sofija i Luka nijesu više najčešća imena koja roditelji daju djeci u Crnoj Gori već su nakon dužeg perioda titulu najpopularnijih preuzeli Maša i Bogdan.
Luka je najčešće ime koje se davalo dječacima godinama, ne samo u Crnoj Gori već i regionu.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova datih portalu Adria, prošle godine je u našoj zemlji rođeno 90 djevojčica koje su dobile ime Maša i 137 dječaka sa imenom Bogdan.
Na drugom mjestu na listama najčešće biranih imena za djevojčice i dječake su Sofija i Vasilije.
Treće najpopularnije ime za djevojčice bilo je Dunja, dok kod dječaka tu poziciju dijele Luka i Lazar.
Roditelji djevojčica često su se odlučivali i za imena Bogdana, Mila, Teodora, Helena, Ksenija, Tara i Jana.
A kada je riječ o dječacima – na listi deset najpopularnijih imena u 2024. su i Petar, Viktor, Vuk, Dušan, Jovan i Danilo.
Iz Monstata je ranije saopšteno da je, prema rezultatima popisa iz 2023. godine, najčešće žensko ime u Crnoj Gori Jelena, a Nikola muško. Na listi deset najpopularnijih ženskih imena su i Milica, Marija, Ivana, Ana, Milena, Jovana, Dragana, Vesna i Anđela. Nakon imena Nikola, na listi najčešćih slijede Marko, Miloš, Luka, Dragan, Aleksandar, Petar, Zoran, Ivan i Milan.
Statistika prezimena pokazuje da se najveći broj stanovnika Crne Gore preziva Popović. Drugo i treće najzastupljenije prezime je Marković, odnosno Bulatović, a potom slijede Vuković, Radović, Kovačević, Jovanović, Knežević, Vujović i Ivanović.
Izvor: Roditelji.me
Legendarna Stradivarius violina, djelo čuvenog Antonija Stradivarija, ponovo se pojavljuje na aukciji, izazivajući uzbuđenje među kolekcionarima i muzičarima širom svijeta.
Ovog puta riječ je o instrumentu bogate istorije, koji bi mogao oboriti sve rekorde kada je cijena u pitanju.
Violina nosi ime po dvojici svojih najpoznatijih vlasnika – mađarskom virtuozu Jozefu Joakimu i kinesko-američkom muzičaru Si-Hon Ma.
Slavni kinesko-američki violinist Si-Hon Ma koji je izumio uređaj za prigušivanje zvuka Sihon mute, kupio je Stradivarius violinu zaradom od uređaja 1967. godine i svirao je na njoj sve do smrti 2009. godine.
Na ovom instrumentu izveo je legendarni koncert u D-duru Johanesa Bramsa – djelo koje se i danas smatra jednim od najvažnijih u istoriji klasične muzike. Nakon njegove smrti, instrument je doniran prestižnom konzervatorijumu New England Conservatory (NEC), na kojem je Ma bio student. Sada je ova institucija, u saradnji sa aukcijskom kućom Sotheby’s, odlučila da Stradivarius proda sa posebnim ciljem.
Sav prihod od prodaje biće namijenjen stipendijskom fondu za studente NEC. Kako ističe Andrea Kalin, direktorka konzervatorijuma, prodaja ovog jedinstvenog instrumenta omogućiće stvaranje najvećeg programa stipendija u istoriji škole, podržavajući obrazovanje i razvoj budućih generacija muzičara.
Stručnjaci procjenjuju da bi violina mogla dostići cijenu i do 18 miliona dolara, što bi postavilo novi rekord za najskuplji muzički instrument ikada prodat.
Trenutni rekord drži Stradivarius pod nazivom Lady Blunt, prodata 2011. godine za 15,9 miliona dolara.
Stradivarius violine nisu cenjene samo zbog svoje rijetkosti, već i zbog neuporedivog zvuka, koji vjekovima inspiriše muzičare i oduševljava publiku.
Prije nego što se nađe na aukciji 7. februara 2025. godine, biće izložena javnosti u prostorijama Sotheby’s u Londonu i Hong Kongu.
Antonio Stradivari izradio je oko 1.200 instrumenata tokom svog života, od kojih je danas sačuvano oko 650.
Izvor: Večernji.hr
Grenlanđani, ali i Donald Tramp i Danska, ponovo raspravljaju o tome ko će u budućnosti da kontroliše to arktičko ostrvo. Budući američki predsjednik više ne isključuje ni vojni pritisak kako bi dobio Grenland.
Spektakularni ledeni pejzaži, planine i tundra, jedinstveni životinjski svijet – Grenland bez sumnje nudi bezbroj motiva za impresivne fotografije i video-snimke, posebno danas u eri društvenih mreža. Međutim, predmet je neke druge rasprave da li je opravdano krenuti na kratak turistički izlet u Arktik, region snažno pogođen globalnim zagrijavanjem.
Javna polemika oko putovanja američkog preduzetnika Donalda Trampa Mlađeg ima druge razloge: njegov otac će za nekoliko dana ponovo da preuzme dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i očigledno je odlučan da Grenland pretvori u 51. američku saveznu državu.
Tramp Mlađi pokušao je da svoje putovanje predstavi kao nevini izlet.
Kao neko ko voli prirodu i ko je posetio mnoga fascinantna mesta širom svijeta, radujem se kratkoj posjeti Grenlandu ove nedjelje kako bih se malo zabavio – izjavio je za američku televiziju Foks uoči polaska.
Prema izvještaju agencije Rojters, koja se poziva na izvore bliske Trampu Mlađem, planirao je da tokom jednodnevne posjete snimiti video-sadržaj za podkast i nije namjeravao da se susretne s političarima.
Danski mediji izazvali su spekulacije izvještajem da je grenlandski premijer Mute Egede otkazao sastanak s danskim kraljem Frederikom u posljednjem trenutku. Kao razlog je navedena „kalendarska gimnastika“.
Instagram-profil Donalda Trampa Mlađeg, koji sebe naziva ljubiteljem prirode, prepun je političkih objava u skladu s politikom njegovog oca. Zato je teško zamisliti da se to putovanje može odvojiti od agende novog predsjednika SAD, koji će za dve nedjelje ponovo da preuzme dužnost.
Od pobjede na izborima u novembru, Tramp Senior već je zatražio kontrolu nad nekoliko mjesta izvan SAD. Izrazio je, recimo želju da Panamski kanal ponovo bude pod američkom upravom.
Međutim, najsnažniji su njegovi zahtjevi prema Grenlandu. Još 2019. godine, tokom svog prvog mandata, Tramp je pokazao interesovanje za kupovinu te danske teritorije. A nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen odbacila tu ideju, Tramp je otkazao zvaničnu posjetu Danskoj.
Poslednjih nedjelja Tramp je svoje želje ponovio. Prije polaska sina, objavio je video u kojem čovjek s MAGA-kapom poziva Trampa da kupi Grenland i „oslobodi ga danske kolonijalne vlasti“.
Na konferenciji za novinare, u utorak 7. januara, Tramp je, na pitanje novinara može li da isključi mogućnost primjene vojne sile u svojim težnjama za „preuzimanjem“ Panamskog kanala i Grenlanda, Tramp jasno odgovorio da „ne može“.
Pitanje je, međutim, može li Grenland da opstane kao ekonomski nezavisna zemlja. Kopenhagen godišnje šalje Grenlandu oko 550 miliona eura, što čini trećinu ukupnog budžeta regiona.
Zbog bogatstva prirodnih resursa i geostrateškog značaja, Danska teško da bi se odrekla Grenlanda. Nakon Trampove ponude, danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen najavio je nove investicije u vojnu infrastrukturu na Grenlandu.
Dansko kraljevstvo takođe je redizajniralo državni grb, dajući Grenlandu više prostora na njemu. „Mi pripadamo zajedno“, izjavio je kralj Frederik u svom novogodišnjem obraćanju.
Da li će Grenlanđani da prihvate takav stav – to ostaje tema predizborne kampanje. Bez obzira na ishod – nezavisnost, priključenje SAD ili ostanak s Danskom uz veće subvencije – geopolitička važnost Arktika ide u prilog Grenlandu.
Izvor: DW
Nezapamćena tragedija na Cetinju, u kojoj je ubica Martinović na čak 5 lokacija ubio 12 osoba, direktna je odgovornost užasnog stanja u sektoru bezbjednosti, optužili su iz Demokratske partije socijalista.
Katastrofalna bezbjednosna procjena i loše upravljanje kojim je Cetinje kobnog dana bilo ostavljeno na svega 9 policajaca dovele su do toga da ubica nesmetano ubija svakog koga je naumio, bez bilo kakve reakcije malobrojnih pripadnika Uprave policije koji bi ga spriječili u svom krvavom piru. Odgovornost za smrt nevinih građana direktna je i neposredna, te zahtijeva ne samo hitne smjene u bezbjednosnom sektoru već i preispitivanje postupanja svih u komandnom lancu od strane Vrhovnog državnog tužilaštva. To što je cijela Crna Gora svojim očima i ušima, vidjela i čula ministra unutrašnjih poslova koji tokom i nakon monstruoznog zločina sa epilogom od 12 ubijenih, brine o tome kako će izgledati pred kamerama i sijaju li previše stakla od naočara, zatim poziva građane da se vrate normalnom životu i da odaju priznanje policiji, do kraja je razotkrilo životno nezrele, i profesionalno i karakterno nedorasle čelnike bezbjednosnog sektora, kojima kao nauk nijesu poslužili ni slučajevi nekadašnjih ministara Miodraga Boba Radunovića, Andrije Lompara i Pavla Radulovića koji su ostavke podnosili iz moralnih razloga, iako bez direktne krivice – saopštili su iz DPS-a.
Jasno je, međutim, kako navode, da političko rukovodstvo bezbjednosnog sektora koje snosi sistemsku odgovornost za cetinjsko krvoproliće neće podnijeti ostavke, jer su im fotelje i funkcionerske privilegije važnije od sopstvene savjesti i nasilno prekinutih života građana, te stoga očekujemo hitnu reakciju predsjednika Vlade Milojka Spajića i iniciranje smjene potpredsjednika Vlade zaduženog za sektor bezbjednosti Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sve drugo značilo bi da Milojko Spajić samo statira na mjestu premijera, i da je prihvatio na sebe ulogu saučesnika u ovom, i svim budućim propustima bezbjednosnog sektora. Jer, ni građani Cetinja, a ni svi drugi građani Crne Gore, nijesu odgovorni zbog toga što Spajićevi zamjenici i ministri nijesu kadri da obezbijede dovoljan broj policajaca na ulicama crnogorskih gradova, odnosno što nemaju kapacitet da vode računa o njihovoj bezbjednosti. Zna se čija je to odgovornost – zaključili su iz DPS-a.
I umjetnici, stvaraoci i kulturni radnici uputili su pismo kojim izražavaju podršku neformalnoj studentskoj organizaciji „Kamo śutra“ i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
Mi, dramski, filmski, likovni i muzički umjetnici, književnici, kulturni djelatnici, producenti, istoričari i teoretičari umjetnosti, ovim pismom izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji „Kamo śutra“ i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.
Krajnji je momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da kao društvena zajednica pozovemo na odgovornost rukovodioce državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana.
Takođe, pozivamo vladajuće partije, njihove medije i uslužne kanale na društvenim mrežama da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata, čiji je cilj njihovo zastrašivanje i sputavanje ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
Apelujemo na sve ostale političke subjekte, civilne organizacije, građane i građanke, da podršku studentima/studentkinjama iskažu poštujući njihove upute i zahtjeve koje komuniciraju sa zvaničnih kanala, te da se uzdrže od suvišnih medijskih eksponiranja.
Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ jasno se odredila i iznijela zahtjeve koji za cilj imaju ozdravljenje crnogorskoga društva i njegovo pravo da zna punu istinu o stravičnim dešavanjima na Cetinju.
Kao javni djelatnici i djelatnice imamo obavezu da stanemo u zaštitu njihove bezbjednosti i prava na javno djelovanje.
Stoga se svojim profesionalnim i ličnim integritetom stavljamo u njihovu zaštitu, jer su studenti i studentkinje budućnost i perspektiva svakog progresivnog društva i uređene države. Opasnost i prijetnju predstavljaju samo totalitarizmu i autokratiji!
Ponosni na njihovu istrajnost, kritički duh i humanizam koje pokazuju, dužni smo, i na ovaj način, javno upozoriti da crnogorska mladost i njen opravdani bunt ne smiju ni na koji način biti meta zlonamjernog djelovanja političkih partija i nosilaca javnih funkcija!
Izražavajući porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava najdublje saučešće, pridružujemo se javnim i opravdanim zahtjevima da istina izađe na viđelo i da se utvrdi odgovornost za nefunkcionisanje sistema bezbjednosti.
Inicijalnom spisku potpisnika/potpisnica podrške mogu se priključiti svi zainteresovani umjetnici i kulturni djelatnici slanjem mejla na adresu: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com
Potpisnici/potpisnice: