Svijet
Tramp bi Grenland i silom
Na konferenciji za novinare, u utorak 7. januara, Tramp je, na pitanje novinara može li da isključi mogućnost primjene vojne sile u svojim težnjama za „preuzimanjem“ Panamskog kanala i Grenlanda, jasno odgovorio da „ne može“.
Foto: Cheney Orr/REUTERS
Grenlanđani, ali i Donald Tramp i Danska, ponovo raspravljaju o tome ko će u budućnosti da kontroliše to arktičko ostrvo. Budući američki predsjednik više ne isključuje ni vojni pritisak kako bi dobio Grenland.
Spektakularni ledeni pejzaži, planine i tundra, jedinstveni životinjski svijet – Grenland bez sumnje nudi bezbroj motiva za impresivne fotografije i video-snimke, posebno danas u eri društvenih mreža. Međutim, predmet je neke druge rasprave da li je opravdano krenuti na kratak turistički izlet u Arktik, region snažno pogođen globalnim zagrijavanjem.
Javna polemika oko putovanja američkog preduzetnika Donalda Trampa Mlađeg ima druge razloge: njegov otac će za nekoliko dana ponovo da preuzme dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i očigledno je odlučan da Grenland pretvori u 51. američku saveznu državu.
Tramp Mlađi pokušao je da svoje putovanje predstavi kao nevini izlet.
Kao neko ko voli prirodu i ko je posetio mnoga fascinantna mesta širom svijeta, radujem se kratkoj posjeti Grenlandu ove nedjelje kako bih se malo zabavio – izjavio je za američku televiziju Foks uoči polaska.
Prema izvještaju agencije Rojters, koja se poziva na izvore bliske Trampu Mlađem, planirao je da tokom jednodnevne posjete snimiti video-sadržaj za podkast i nije namjeravao da se susretne s političarima.
Grenland kao ključ Trampove političke agende
Danski mediji izazvali su spekulacije izvještajem da je grenlandski premijer Mute Egede otkazao sastanak s danskim kraljem Frederikom u posljednjem trenutku. Kao razlog je navedena „kalendarska gimnastika“.
Instagram-profil Donalda Trampa Mlađeg, koji sebe naziva ljubiteljem prirode, prepun je političkih objava u skladu s politikom njegovog oca. Zato je teško zamisliti da se to putovanje može odvojiti od agende novog predsjednika SAD, koji će za dve nedjelje ponovo da preuzme dužnost.
Od pobjede na izborima u novembru, Tramp Senior već je zatražio kontrolu nad nekoliko mjesta izvan SAD. Izrazio je, recimo želju da Panamski kanal ponovo bude pod američkom upravom.
Međutim, najsnažniji su njegovi zahtjevi prema Grenlandu. Još 2019. godine, tokom svog prvog mandata, Tramp je pokazao interesovanje za kupovinu te danske teritorije. A nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen odbacila tu ideju, Tramp je otkazao zvaničnu posjetu Danskoj.
Poslednjih nedjelja Tramp je svoje želje ponovio. Prije polaska sina, objavio je video u kojem čovjek s MAGA-kapom poziva Trampa da kupi Grenland i „oslobodi ga danske kolonijalne vlasti“.
Na konferenciji za novinare, u utorak 7. januara, Tramp je, na pitanje novinara može li da isključi mogućnost primjene vojne sile u svojim težnjama za „preuzimanjem“ Panamskog kanala i Grenlanda, Tramp jasno odgovorio da „ne može“.
Danska ne želi da izgubi Grenland
Pitanje je, međutim, može li Grenland da opstane kao ekonomski nezavisna zemlja. Kopenhagen godišnje šalje Grenlandu oko 550 miliona eura, što čini trećinu ukupnog budžeta regiona.
Zbog bogatstva prirodnih resursa i geostrateškog značaja, Danska teško da bi se odrekla Grenlanda. Nakon Trampove ponude, danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen najavio je nove investicije u vojnu infrastrukturu na Grenlandu.
Dansko kraljevstvo takođe je redizajniralo državni grb, dajući Grenlandu više prostora na njemu. „Mi pripadamo zajedno“, izjavio je kralj Frederik u svom novogodišnjem obraćanju.
Da li će Grenlanđani da prihvate takav stav – to ostaje tema predizborne kampanje. Bez obzira na ishod – nezavisnost, priključenje SAD ili ostanak s Danskom uz veće subvencije – geopolitička važnost Arktika ide u prilog Grenlandu.
Izvor: DW
Aktuelnosti
Društvo
Babić: Mediji i način kako nam plasiraju informacije umnogome utiču na mentalno zdravlje
Kako ističe Babić u medijima se sve češće plasiraju negativne informacije i dešavanja, što kod pojedinca lako može biti okidač za anksioznost i druga disfunkcionalna emotivna stanja.
Mediji imaju značajnu ulogu u životu svakog pojedinca, a način na koji konzumiramo informacije koje nam se svakodnevno plasiraju, umnogome utiče na naše mentalno zdravlje, objasnila je za Gradsku, psihološkinja i psihoterapeutkinja Marija Babić.
Uticaj medija na mentalno zdravlje pojedinca tema je koja je s razlogom uvijek aktuelna obzirom da mediji imaju veliki uticaj na formiranje stavova i uvjerenja, kazala je psihološkinja i psihoterapeutkinja Marija Babić.
U krajnjem slučaju, samo praćenje svega ovoga što se dešava u našem okruženju, oblikuje sliku svijeta koji nas okružuje, pogotovo kad su u pitanju mladi ljudi, a boga mi i oni stariji. Vrlo često smo pod uticajem onoga što smo vidjeli, što smo čuli, sve nam to kasnije predstavlja teme za razgovore u nekom društevnom kontekstu – kaže Babić.
Kako ističe Babić, u medijima se sve češće plasiraju negativne informacije i dešavanja, što kod pojedinca lako može biti okidač za anksioznost i druga disfunkcionalna emotivna stanja.
Ljudi jako vole kontrolu i vole da negdje imaju tu neku sigurnost, u pogledu planova, garancija, a onda kada vide neke stvari koje se dešavaju možda u njihovom komšiluku ili na kraju krajeva u njihovoj državi, na koje ne mogu da utiču, dosta često taj momenat bude problematičan u smislu da se osjete dosta bespomoćni u tom nekakvom kontekstu u kom žive, što dodatno može uvoditi u neka loša emocionalna stanja – objašnjava psihološkinja.
Sa druge strane mediji pružaju informacije, zabavu, te jedan prijateljski osjećaj da nijesmo sami.
Postoji dosta ljudi koji kad su sami kod kuće, ne isključuju svoje tv i radio prijemnike, jer im to pruža osjećaj toga da su sa nekim, naročito u tim prazničnim danima, koje ne nose za sve nas samo te pozitivne strane, već i mišljenja i sjećanja na nekog koga smo možda izgubili, ili neke stvari koje u bile tu pa više nijesu, i onda taj nekakav momenat usamljenosti, za taj momenat mediji pomažu. Kako bismo iskoristili pun potencijal onoga što nam mediji pružaju, jako je važno naučiti filtrirati i kritički pristupati sadržaju koji konzumiramo – zaključila je Babić.
Izvor: Graski.me
Sport
Crnogorski vaterpolisti sa Francuskom za četvrtfinale
Duel osmine finala počeće u 16 sati i 30 minuta.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas u Bukureštu sa Francuskom utakmicu osmine finala kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.
Crnogorski vaterpolisti kao drugoplasirani, sa polovičnim učinkom, završili su takmičenje u B grupi.
Poraženi su od Grčke 18:10, dok su slavili protiv Srbije 16:15.
Francuska je bila treća u A grupi, nakon poraza od Mađarske (15:10) i Španije (13:11).
Duel osmine finala počeće u 16 sati i 30 minuta.
Izvor: Agencija Mina
Društvo
Osnovci zaostaju u matematici i prirodnim naukama, ministarstvo obećava promjene
“Nezgodno je procijeniti šta nam ovaj rezultat govori o opštem stanju u crnogorskoj prosvjeti, prije svega zbog uzrasta učenika nad kojima je sprovedeno istraživanje a to je u njihovoj desetoj godini, što je prije uvođenja predmetne nastave” – kazao je Kankaraš.
Znanje učenika četvrtog razreda iz matematike i prirodnih nauka nije dovoljno da bi zadovoljilo standarde TIMSS-a. To se pokazalo nakon rezultata Međunarodnog testiranja TIMSS 2023 za Crnu Goru kada je od 4.690 testiranih učenika samo 2% postiglo napredni nivo u matematici i 1% u prirodnim naukama. Komentarišući ovaj izvještaj iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, za Portal RTCG, su kazali da je on signal da se za prirodnu grupu predmeta mora obratiti posebna pažnja u realizaciji nastave.
Nakon sprovedenog testiranja osnovaca zaključeno je da je ostvaren bolji rezultat nego u prethodnom ciklusu, ali opet ispod TIMSS prosjeka.
Ovo je drugi ciklus istraživanja u kojem učestvuje Crna Gora, a testiranje je sprovedeno u četvrtom razredu, u 141 osnovnoj školi.
Učenici četvrtog razreda iz Crne Gore na testu iz matematike ostvarili su 477 bodova, a iz prirodnih nauka 461 poen, što je bolji rezultat u odnosu na prethodni ciklus TIMSS 2019, a opet statistički niže u odnosu na TIMSS prosjek koji iznosi 500 bodova.
Ni osnovni nivo iz matematike nije postiglo 16% učenika, dok iz prirodnih nauka njih 20%.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da su zadovoljni rezultatima iz matematike jer je procenat onih koji su postigli napredni nivo duplo veći.
Što se tiče matematike i prosjeka, zadovoljni smo povećanjem sa prethodnih 453 boda prosjeka koliko je bilo u prethodnom ciklusu na sadašnjih 477 gdje je Crna Gora prešla sa osnovnog na srednji nivo u ovoj oblasti – istakli su iz Ministarstva.
Kankaraš: Loša nastava matematike u prvoj fazi osnovnog školovanja
Profesor matematike u podgoričkoj gimnaziji Mato Kankaraš smatra da je TIMSS-ov izvještaj pokazao da nastava matematike u prvoj fazi osnovnog školovanja nije na nivou.
To je problem sa kojim se susrijeće svaki nastavnik matematike osnovne škole kada preuzme đake od učitelja u šestom razredu. Ipak, ne može se cijeli problem svaliti na učitelja kako i nastavni plan i program ima svojih bitnih nedostataka na svakom nivou školovanja – istakao je Kankaraš.
Nezgodno je, dodaje on, procijeniti šta nam ovaj rezultat govori o opštem stanju u crnogorskoj prosvjeti, prije svega zbog uzrasta učenika nad kojima je sprovedeno istraživanje a to je u njihovoj desetoj godini, što je prije uvođenja predmetne nastave.
“Poznavanje prirodnih nauka kao da nije sastavni dio opšte kulture”
Kankaraš ističe da nastavni plan i program za matematiku i prirodne nauke nije dobar.
Primjedbe koje imam odnose se prije svega na metodologiju raspoređivanja gradiva tokom nastavnog procesa koja nerijetko nema nikakvog smisla. Samo ako bismo analizirali jezik koji se upotrebljava u tim planovima, štrči nam u oči prekomjerna upotreba riječi “automatizam”, kao da je to cilj nastavnog procesa. Uopšte rečeno, jezički formalizam i nedostatak suštine tih planova govori o tome kako su nabrzinu sklopljeni.
Naglašava da je veliki nedostatak potpuna neuhodanost programa prirodnih nauka što otežava nastavni proces na opštu štetu.
Da se mora dodatno raditi na nastavi prirodnih nauka saglasni su i iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Kada govorimo o prirodnim naukama, povećanje je bilo sa 453 na sadašnjih 461 u čemu je Crna Gora ostala i dalje na osnovnom nivou što nam ukazuje da je potrebno za prirodnu grupu predmeta da se obrati posebna pažnja u realizaciji nastave – objašnjavaju iz MPNI.
Profesor Kankaraš je mišljenja da poznavanje prirodnih nauka gotovo kao da nije sastavni dio opšte kulture.
Dok se ovo ne izmijeni na nivou stanja svijesti mi mrdnuti ne možemo – ističe Kankaraš.
Komentarišući procent učenika koji nije odstigao ni osnovni nivo znanja u matematici (16%) i prirodnim naukama (20%), Kankaraš kaže da nažalost to nije novina, niti iznenađenje.
Nažalost, ništa novo. Ovo trend koji je već poodavno počeo, a prispijećem zamamnih novih tehnologija i u kombinaciji sa preopterećenim školama nije čudo da galopira – tvrdi on.
Nastavnička organizacija da se pozabavi nastavnim planom
O promjeni nastavnog plana i programa trebalo bi ozbiljno da se razmotri, smatra Kankaraš i predlaže osnivanje samostalne nastavničke organizacije koja će se baviti isključivo gradivom i pratiti usklađenost sa potrebama učenika.
Na sistemskom nivou bi planiranje programa trebalo da spada u nadležnost neke samostalne nastavničke organizacije na nacionalnom nivou kao i pojednostavljenje strukture ministarstva – dodaje on.
Ovakva organizacija trebala bi, kaže Kankaraš, samostalno da sprovodi istraživanja o stepenu razumijevanja gardiva i stepenu razumijevanja naučnog ili stručnog teksta odgovarajućeg nivoa radi sticanja objektivne slike znanja.
Smatra da se i dio rješenja može pronaći u vannastavnim aktivnostima koje predviđaju primjenu naučenog gradiva.
Vremenski resursi u učionici su neveliki, i očekivanje da se tokom održavanja časa može sve postići nije realistično – zaključuje Kankaraš.
Neorganizovana dopunska i dodatna nastava
Profesori matematike su najažurniji u održavanju dopunske i dodatne nastave ali ih uslovi u kojima se ona organizuje opučaju, kaže Kankaraš.
Recimo, ako predajete u više razreda – svakom razredu bi trebao da se održi po jedan čas dopunske nastave iako je zakonom predviđen samo jedan. Često je organizaciona poteškoća uklopiti da vam učenici jednog razreda, a različitih odjeljenja, dođu u jedan termin. U osnovnim školama se dešava da jednog nastavnika zaduže da drži dopunsku nastavu za čitavi razred, nebitno što svaki profesor ima svoju dinamiku rada – objašnjava on.
Dopunska nastava je, ističe, predviđena za slabije učenike – što ne bi trebalo da je tako, a dodatna za takmičare.
Naglašava da bi dopunska nastava trebalo da bude veoma važan dio nastavnog procesa, i budući da zbog organizacionih poteškoća predstavlja dodatno opterećenje ono bi, kako kaže, zakonski trebalo da bude prepoznato kao dodatni rad.
Takođe, Kankaraš smatra da na dopunsku nastavu svaki učenik treba da bude dobrodošao.
Ministarstvo najavljuje reforme: Fokus na STEM oblasti u obrazovanju
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da je njihov tim u saradnji sa Ispitnim centrom i Zavodom za školstvo, otpočeo cjelovitu analizu rezultata, kako sa ovog, tako i sa ostalih međunarodnih testiranja.
Analiza će obuhvatiti upoređivanje rezultata sa testiranja sa rezultatima u svakodnevnom nastavnom procesu, kako bismo markirali slabe tačke i pružili podršku nastavnicima i učenicima u pogledu dodatnih obuka, motivisanja, savjetovanja i plasiranja adekvatnih materijala za pripremanje učenika za proces testiranja – naglašavaju iz Ministarstva.
Vlada Crne Gore prepoznala je, ističu, značaj ove teme i izdvojila budžetska sredstva za organizaciju i realizaciju TIMSS istraživanja. U prethodnom periodu finansiranje se odvijalo zahvaljujući podršci evropskih partnera (EK).
Iz Ministarstva uvjeravaju da su svi ovi podaci i istraživanja, odnosno rezultati koje smo dobili dio Strategije za sveobuhvatnu reformu obrazovnog sistema za period 2025-2035, koja će podrazumijevati izmjenu nastavnih planova i programa i poboljšanje infrastrukture, sa posebnim akcentom na STEM oblasti.
Izvor: RTCG
Sport
Savić vikao na igrače: Je li, bre, šmekeri, mislite da je gotova utakmica?
E, ljudi treba da igrate i dalje. Glumimo plažu, šta? Jeste normalni bre? Idemo – kazao je Savić.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je Srbiju u grupnoj fazi Svjetske lige, međutim, selektor „Ajkula”, Dejan Savić, nije bio zadovoljan tokom meča.
Crna Gora je imala prednost od osam golova (14:6), ali se opustila i potom dozvolila seriju rivala od pet golova, u trećoj četvrtini.
Potom je Dejan Savić, pozvao tajmaut gdje nije imao dlake na jeziku.
Dođi ovamo. Je li, bre šmekeri, jel vi mislite da je gotova utakmica, šta. Kao z********* se, šta? Ne budeš li me slušao znači mmm... – Selektor se na tome nije zaustavio.
Pored grubih riječi upućenih ekipi, obratio se i igraču lično:
Opet ti ulaziš, izgubili me u prvu… E, ljudi treba da igrate i dalje. Glumimo plažu, šta? Jeste normalni bre? Idemo – kazao je Savić.
Crna Gora je pobijedila 16:15.
Za plasman u četvrtfinale boriće se sa Francuskom, u četvrtak, od 16 časova i 30 minuta.
Izvor: Sportklub.rs
Servisi
U četvrtak mjestimično kiša i južni vjetar, temperatura do 18 stepeni
Južni vjetar i iznadprosječna temperatura vazduha, za ovo doba godine, do 18 stepeni.
U Crnoj Gori, u četvrtak, 9. januara, biće umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz južni vjetar i iznadprosječnu temperaturu vazduha, za ovo doba godine.
Od sredine dana očekuje se mjestimično slaba kiša, saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako su naveli više uslova za padavine krajem dana i tokom noći.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 13 stepeni.
Dnevna temperatura vazduha do proljećnih 18 stepeni.
Društvo
Za psihološku pomoć najviše zovu iz centralnog dijela zemlje
Ako ovih dana osjećate stres, tugujete ili se nosite sa intezivnim emocijama nakon tragičnih događaja na Cetinju, pozivom na besplatan broj 1555 možete dobiti stručnu pomoć – poručuju iz SOS call centra.
Već tri dana u funkciji je SOS linija za psihološku pomoć nakon tragedije na Cetinju. Iako nemaju tačan broj poziva, kažu da je interesovanje veliko i da građani za psihološku pomoć zovu najviše iz centralnog dijela Crne Gore.
Ukoliko se desi da pozovete i budete na čekanju, to znači da su psiholozi trenutno zauzeti pa mole sve za strpljenje.
Ako ovih dana osjećate stres, tugujete ili se nosite sa intezivnim emocijama nakon tragičnih događaja na Cetinju, pozivom na besplatan broj 1555 možete dobiti stručnu pomoć.
Mi smo tu za sve. Da kažemo informativno i da im pružimo neke, da kažemo, informacije za servise podrške u zajednici, da podijele neki svoj utisak, neko svoje zapažanje. Tu smo, ali takođe i ako se osjećaju prilično uznemireno, anksiozno, u stanju visokog stresa ili tuge, ili prosto ako su nekako pod emocijama koje ometaju njihovo funkcionisanje – kaže psihološkinja u SOS call centru, Branka Nikočević.
SOS linija za psiholosku pomoć funkcionise već tri dana. Iako ne znaju tačno koliko su imali poziva, kažu da je interesovanje veliko. Osim sa Cetinja, najviše pomoć traže građani iz centralnog dijela naše države.
Zovu nas ljudi koji su nekako pogođeni ovom situacijom, koji su jako uznemireni, koji nekako osjećaju da je njihova sigurnost i bezbijednost ugrožena kako zbog događaja koji se konkretno desio tog dana, tako i zbog svega onoga što je slijedilo nakon toga. Zovu nas roditelji koji su zabrinuti, zovu nas ljudi koji osjećaju anksioznost i nemir, stanje visokog stresa, jako su uznemireni zbog svega ovoga – kaže Nikočević.
Ukoliko sami nismo u stanju da prepoznamo da nam treba psihološka pomoć, ljudi u našem okruženju trebalo bi da pomognu.
Ukoliko nakon poziva budete na čekanju, iz Call centra apeluju na strpljenje. To znaci da su trenutno psiholozi zauzeti ali će svi dobiti psihološku podršku.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psihološka podrška odgovara 40 profesionalaca raspoređenih u smjenama. Sos linija za psiholosku pomoc aktivna je svakog dana od 9h do 18 časova.
Izvor: RTCG