Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas u Bukureštu sa Francuskom utakmicu osmine finala kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.

Crnogorski vaterpolisti kao drugoplasirani, sa polovičnim učinkom, završili su takmičenje u B grupi.

Poraženi su od Grčke 18:10, dok su slavili protiv Srbije 16:15.

Francuska je bila treća u A grupi, nakon poraza od Mađarske (15:10) i Španije (13:11).

Duel osmine finala počeće u 16 sati i 30 minuta.

Izvor: Agencija Mina

Znanje učenika četvrtog razreda iz matematike i prirodnih nauka nije dovoljno da bi zadovoljilo standarde TIMSS-a. To se pokazalo nakon rezultata Međunarodnog testiranja TIMSS 2023 za Crnu Goru kada je od 4.690 testiranih učenika samo 2% postiglo napredni nivo u matematici i 1% u prirodnim naukama. Komentarišući ovaj izvještaj iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, za Portal RTCG, su kazali da je on signal da se za prirodnu grupu predmeta mora obratiti posebna pažnja u realizaciji nastave.  

Nakon sprovedenog testiranja osnovaca zaključeno je da je ostvaren bolji rezultat nego u prethodnom ciklusu, ali opet ispod TIMSS prosjeka.

Ovo je drugi ciklus istraživanja u kojem učestvuje Crna Gora, a testiranje je sprovedeno u četvrtom razredu, u 141 osnovnoj školi. 

Učenici četvrtog razreda iz Crne Gore na testu iz matematike ostvarili su 477 bodova, a iz prirodnih nauka 461 poen, što je bolji rezultat u odnosu na prethodni ciklus TIMSS 2019, a opet statistički niže u odnosu na TIMSS prosjek koji iznosi 500 bodova.   

Ni osnovni nivo iz matematike nije postiglo 16% učenika, dok iz prirodnih nauka njih 20%.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da su zadovoljni rezultatima iz matematike jer je procenat onih koji su postigli napredni nivo duplo veći.

Što se tiče matematike i prosjeka, zadovoljni smo povećanjem sa prethodnih 453 boda prosjeka koliko je bilo u prethodnom ciklusu na sadašnjih 477 gdje je Crna Gora prešla sa osnovnog na srednji nivo u ovoj oblasti – istakli su iz Ministarstva.

Kankaraš: Loša nastava matematike u prvoj fazi osnovnog školovanja

Profesor matematike u podgoričkoj gimnaziji Mato Kankaraš smatra da je TIMSS-ov izvještaj pokazao da nastava matematike u prvoj fazi osnovnog školovanja nije na nivou.

To je problem sa kojim se susrijeće svaki nastavnik matematike osnovne škole kada preuzme đake od učitelja u šestom razredu. Ipak, ne može se cijeli problem svaliti na učitelja kako i nastavni plan i program ima svojih bitnih nedostataka na svakom nivou školovanja – istakao je Kankaraš.

Nezgodno je, dodaje on, procijeniti šta nam ovaj rezultat govori o opštem stanju u crnogorskoj prosvjeti, prije svega zbog uzrasta učenika nad kojima je sprovedeno istraživanje a to je u njihovoj desetoj godini, što je prije uvođenja predmetne nastave.

“Poznavanje prirodnih nauka kao da nije sastavni dio opšte kulture”

Kankaraš ističe da nastavni plan i program za matematiku i prirodne nauke nije dobar.

Primjedbe koje imam odnose se prije svega na metodologiju raspoređivanja gradiva tokom nastavnog procesa koja nerijetko nema nikakvog smisla. Samo ako bismo analizirali jezik koji se upotrebljava u tim planovima, štrči nam u oči prekomjerna upotreba riječi “automatizam”, kao da je to cilj nastavnog procesa. Uopšte rečeno, jezički formalizam i nedostatak suštine tih planova govori o tome kako su nabrzinu sklopljeni.

Naglašava da je veliki nedostatak potpuna neuhodanost programa prirodnih nauka što otežava nastavni proces na opštu štetu.

Da se mora dodatno raditi na nastavi prirodnih nauka saglasni su i iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Kada govorimo o prirodnim naukama, povećanje je bilo sa 453 na sadašnjih 461 u čemu je Crna Gora ostala i dalje na osnovnom nivou što nam ukazuje da je potrebno za prirodnu grupu predmeta da se obrati posebna pažnja u realizaciji nastave – objašnjavaju iz MPNI.

Profesor Kankaraš je mišljenja da poznavanje prirodnih nauka gotovo kao da nije sastavni dio opšte kulture.

Dok se ovo ne izmijeni na nivou stanja svijesti mi mrdnuti ne možemo – ističe Kankaraš.

Komentarišući procent učenika koji nije odstigao ni osnovni nivo znanja u matematici (16%) i  prirodnim naukama (20%), Kankaraš kaže da nažalost to nije novina, niti iznenađenje.

Nažalost, ništa novo. Ovo trend koji je već poodavno počeo, a prispijećem zamamnih novih tehnologija i u kombinaciji sa preopterećenim školama nije čudo da galopira – tvrdi on.

Nastavnička organizacija da se pozabavi nastavnim planom

O promjeni nastavnog plana i programa trebalo bi ozbiljno da se razmotri, smatra Kankaraš i predlaže osnivanje samostalne nastavničke organizacije koja će se baviti isključivo gradivom i pratiti usklađenost sa potrebama učenika.  

Na sistemskom nivou bi planiranje programa trebalo da spada u nadležnost neke samostalne nastavničke organizacije na nacionalnom nivou kao i pojednostavljenje strukture ministarstva – dodaje on.

Ovakva organizacija trebala bi, kaže Kankaraš, samostalno da sprovodi istraživanja o stepenu razumijevanja gardiva i stepenu razumijevanja naučnog ili stručnog teksta odgovarajućeg nivoa radi sticanja objektivne slike znanja.

Smatra da se i dio rješenja može pronaći u vannastavnim aktivnostima koje predviđaju primjenu naučenog gradiva.

Vremenski resursi u učionici su neveliki, i očekivanje da se tokom održavanja časa može sve postići nije realistično – zaključuje Kankaraš.

Neorganizovana dopunska i dodatna nastava

Profesori matematike su najažurniji u održavanju dopunske i dodatne nastave ali ih uslovi u kojima se ona organizuje opučaju, kaže Kankaraš.

Recimo, ako predajete u više razreda – svakom razredu bi trebao da se održi po jedan čas dopunske nastave iako je zakonom predviđen samo jedan. Često je organizaciona poteškoća uklopiti da vam učenici jednog razreda, a različitih odjeljenja, dođu u jedan termin. U osnovnim školama se dešava da jednog nastavnika zaduže da drži dopunsku nastavu za čitavi razred, nebitno što svaki profesor ima svoju dinamiku rada – objašnjava on.

Dopunska nastava je, ističe, predviđena za slabije učenike – što ne bi trebalo da je tako, a dodatna za takmičare.

Naglašava da bi dopunska nastava trebalo da bude veoma važan dio nastavnog procesa, i budući da zbog organizacionih poteškoća predstavlja dodatno opterećenje ono bi, kako kaže, zakonski trebalo da bude prepoznato kao dodatni rad.

Takođe, Kankaraš smatra da na dopunsku nastavu svaki učenik treba da bude dobrodošao.

Ministarstvo najavljuje reforme: Fokus na STEM oblasti u obrazovanju

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da je njihov tim u saradnji sa Ispitnim centrom i Zavodom za školstvo, otpočeo cjelovitu analizu rezultata, kako sa ovog, tako i sa ostalih međunarodnih testiranja.

Analiza će obuhvatiti upoređivanje rezultata sa testiranja sa rezultatima u svakodnevnom nastavnom procesu, kako bismo markirali slabe tačke i pružili podršku nastavnicima i učenicima u pogledu dodatnih obuka, motivisanja, savjetovanja i plasiranja adekvatnih materijala za pripremanje učenika za proces testiranja – naglašavaju iz Ministarstva.

Vlada Crne Gore prepoznala je, ističu, značaj ove teme i izdvojila budžetska sredstva za organizaciju i realizaciju TIMSS istraživanja. U prethodnom periodu finansiranje se odvijalo zahvaljujući podršci evropskih partnera (EK).

Iz Ministarstva uvjeravaju da su svi ovi podaci i istraživanja, odnosno rezultati koje smo dobili dio Strategije za sveobuhvatnu reformu obrazovnog sistema za period 2025-2035, koja će podrazumijevati izmjenu nastavnih planova i programa i poboljšanje infrastrukture, sa posebnim akcentom na STEM oblasti.

Izvor: RTCG

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je Srbiju u grupnoj fazi Svjetske lige, međutim, selektor „Ajkula”, Dejan Savić, nije bio zadovoljan tokom meča.

Crna Gora je imala prednost od osam golova (14:6), ali se opustila i potom dozvolila seriju rivala od pet golova, u trećoj četvrtini.

Potom je Dejan Savić, pozvao tajmaut gdje nije imao dlake na jeziku.

Dođi ovamo. Je li, bre šmekeri, jel vi mislite da je gotova utakmica, šta. Kao z********* se, šta? Ne budeš li me slušao znači mmm... – Selektor se na tome nije zaustavio.

Pored grubih riječi upućenih ekipi, obratio se i igraču lično:

Opet ti ulaziš, izgubili me u prvu… E, ljudi treba da igrate i dalje. Glumimo plažu, šta? Jeste normalni bre? Idemo – kazao je Savić.

Crna Gora je pobijedila 16:15. 

Za plasman u četvrtfinale boriće se sa Francuskom, u četvrtak, od 16 časova i 30 minuta.

Izvor: Sportklub.rs

U Crnoj Gori, u četvrtak, 9. januara, biće umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz južni vjetar i iznadprosječnu temperaturu vazduha, za ovo doba godine.

Od sredine dana očekuje se mjestimično slaba kiša, saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Kako su naveli više uslova za padavine krajem dana i tokom noći.

Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od dva do 13 stepeni.

Dnevna temperatura vazduha do proljećnih 18 stepeni.

Već tri dana u funkciji je SOS linija za psihološku pomoć nakon tragedije na Cetinju. Iako nemaju tačan broj poziva, kažu da je interesovanje veliko i da građani za psihološku pomoć zovu najviše iz centralnog dijela Crne Gore.

Ukoliko se desi da pozovete i budete na čekanju, to znači da su psiholozi trenutno zauzeti pa mole sve za strpljenje.

Ako ovih dana osjećate stres, tugujete ili se nosite sa intezivnim emocijama nakon tragičnih događaja na Cetinju, pozivom na besplatan broj 1555 možete dobiti stručnu pomoć. 

Mi smo tu za sve. Da kažemo informativno i da im pružimo neke, da kažemo, informacije za servise podrške u zajednici, da podijele neki svoj utisak, neko svoje zapažanje. Tu smo, ali takođe i ako se osjećaju prilično uznemireno, anksiozno, u stanju visokog stresa ili tuge, ili prosto ako su nekako pod emocijama koje ometaju njihovo funkcionisanje – kaže psihološkinja u SOS call centru, Branka Nikočević. 

SOS linija za psiholosku pomoć funkcionise već tri dana. Iako ne znaju tačno koliko su imali poziva, kažu da je interesovanje veliko. Osim sa Cetinja,  najviše pomoć traže građani iz centralnog dijela naše države.   

Zovu nas ljudi koji su nekako pogođeni ovom situacijom, koji su jako uznemireni, koji nekako osjećaju da je njihova sigurnost i bezbijednost ugrožena kako zbog događaja koji se konkretno desio tog dana, tako i zbog svega onoga što je slijedilo nakon toga. Zovu nas roditelji koji su zabrinuti, zovu nas ljudi koji osjećaju anksioznost i nemir, stanje visokog stresa, jako su uznemireni zbog svega ovoga – kaže  Nikočević. 

Ukoliko sami nismo u stanju da prepoznamo da nam treba psihološka pomoć, ljudi u našem okruženju trebalo bi da pomognu. 

Ukoliko nakon poziva budete na čekanju, iz Call centra apeluju na strpljenje. To znaci da su trenutno psiholozi zauzeti ali će svi dobiti psihološku podršku.

Na pozive građana kojima je potreban savjet i psihološka podrška odgovara 40 profesionalaca raspoređenih u smjenama. Sos linija za psiholosku pomoc aktivna je svakog dana od 9h do 18 časova.

Izvor: RTCG

Zastava 101 ili popularnije „Stojadin” bio je i ostao jedan od najprepoznatljivijih automobila jedne epohe. Svi su ga voljeli i rado vozili, neki ga imaju čak i danas, a puno je onih koji se pitaju kolika bi mu cijena bila s ulaskom u 2025.

Zastava 101 je model razvijen na osnovi Fiata 128, a svijetlo dana ugledao je daleke 1971. godine. S inovativnim konceptom petoro vrata, odnosno karavan-limuzine, ubrzo je naišao na odličan odjek među domaćim vozačima, prenosi Index.

Jedan od aduta Zastave 101, popularno poznate kao „Stojadin” i „Kec”, bila je i cijena.

Zastava 101 je 1988. godine dobila naziv Skala, koji je zadržan do kraja proizvodnje.

Prema dostupnim izvorima koje je objavio Zastava forum, cijena novog „Stojadin” objavljena 1972. u AVTO Magazinu iznosila je 40.040 dinara ili oko 2.084 dolara. Preračunato u današnje vrijednosti, uzimajući u obzir inflaciju, izračunali su da bi cijena tog automobila bila oko 15.500 dolara ili oko 15.000 eura.

Možda je još bolji pokazatelj kupovna moć građana kroz iznose prosječnih plata. Krajem osamdesetih „Stojadin” je spadao u jeftinije modele na tržištu, a za njega je trebalo izdvojiti 38 prosječnih plata.

Dostupan u dvije motorne varijante s 1.1 i 1.3 benzincima, snažnim 55 odnosno 65 konjskih snaga, te u dvije osnovne karoserijske verzije (s troja i petoro vrata), „Stojadin” je stekao respektabilne brojke.

Doživio je mnoge promjene, pravljene su razne varijante, milioniti je sa proizvodne trake sišao 1991. godine, a rekordna godišnja proizvodnja bila je 1979. kada je ukupno napravljeno 88.918 primjeraka vozila. Istina, nije doživio slavu kao brat mu Fićo (Zastava 750), ali je i dalje dosta popularan.

Posljednji, 1.273.532. primjerak Zastave 101 sišao je sa proizvodne trake kragujevačke fabrike 23. novembra 2008. godine.

Izvor: N1 Zagreb, Autoslavia.com, Index