Đukanović: Elektronske vize od maja, Dašić upozorava da je Crna Gora na crvenoj liniji zbog broja stranaca
Foto: Građanska alijansa
Crna Gora planira da od maja naredne godine uvede elektronske vize, čime bi se pojednostavile procedure za strane državljane koji žele da posjete našu zemlju, najavila je generalna direktorica Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom u Ministarstvu vanjskih poslova Ivana Đukanović. Istovremeno, iz Ministarstva unutrašnjih poslova upozoravaju na izazove u upravljanju migracijama, navodeći da stranci već čine oko 15 odsto stanovništva Crne Gore.
O viznoj i migracionoj politici razgovarano je na panelu „Na granici evropskih ambicija i domaćih mogućnosti“, održanom u Bečićima, kojim je Građanska alijansa otvorila modul Škole političkih studija Crne Gore za alumniste i alumnistkinje pod nazivom „Na pragu Evrope – Između novih granica i odlaska ljudi“.
Na panelu su, pored Đukanović, govorili i vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Dašić, dok je razgovor moderirao ekspert za migracije Bojan Bugarin.
Đukanović je podsjetila da je usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom jedno od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24, te da su od 1. novembra uvedene vize za državljane Rusije, Bjelorusije, Kine, Turske i Saudijske Arabije.
Uvođenje viza nije bilo pitanje izbora, već obaveza koju smo preuzeli na evropskom putu. Nastojali smo da evropskim partnerima objasnimo koliko su pojedina tržišta važna za naš turizam i ekonomiju, što je rezultiralo prolongiranjem uvođenja viza – kazala je Đukanović.
Ona je najavila da bi novi vizni informacioni sistem, koji Ministarstvo vanjskih poslova razvija u saradnji sa UNDP-om, trebalo da bude spreman do početka naredne turističke sezone, dok je uvođenje elektronskih viza planirano od maja.
Ipak, upozorila je da modernizacija sistema mora biti praćena jačanjem kadrovskih i administrativnih kapaciteta Ministarstva, diplomatsko-konzularne mreže i drugih nadležnih institucija.
Govoreći o migracionoj politici, Đukanović je ocijenila da će obezbjeđivanje radne snage biti jedan od značajnijih izazova za crnogorsku ekonomiju, posebno u turizmu i djelatnostima koje se sve više oslanjaju na strane radnike.
Ne možemo čekati početak turističke sezone da bismo počeli da rješavamo pitanje nedostatka radne snage. Potreban nam je strateški pristup, jasna procjena potreba privrede i efikasnija saradnja institucija. Bilateralni sporazumi mogu omogućiti brže i uređenije procedure zapošljavanja, uz olakšane bezbjednosne provjere i mehanizme povratka radnika u zemlje porijekla – kazala je Đukanović.
Istakla je da u procjenu deficitarnih zanimanja i planiranje potreba tržišta rada moraju biti uključeni privredni sektor, Zavod za zapošljavanje i nadležna ministarstva.
Dašić je upozorio da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima u upravljanju migracijama, posebno imajući u vidu da, prema podacima koje je iznio, u zemlji živi oko 100.000 stranaca, na približno 600.000 stanovnika.
Ako uzmemo u obzir broj stanovnika i uporedimo se sa državama regiona, došli smo do crvene linije kada je riječ o broju stranaca. Moramo pažljivo voditi računa kome odobravamo privremeni, a kome stalni boravak, jer odluke koje danas donosimo imaju dugoročne posljedice – upozorio je Dašić.
Prema njegovim riječima, ulazak u Evropsku uniju mogao bi dodatno povećati pritisak na sistem azila, jer bi Crna Gora od pretežno tranzitne zemlje mogla postati privlačnija za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Najveći izazovi biće sprovođenje postupaka povratka stranaca, obezbjeđivanje smještajnih kapaciteta i integracija osoba kojima bude odobrena zaštita. Sve to zahtijeva značajna finansijska sredstva, ali i administrativne kapacitete koje moramo dodatno jačati – kazao je Dašić, ukazujući i na obaveze koje proizlaze iz novog evropskog Pakta o migracijama i azilu.
Kao jedan od ključnih problema izdvojio je nedovoljne kadrovske kapacitete i potrebu za boljom saradnjom institucija, naročito u postupcima odobravanja boravka i zapošljavanja stranaca.
Ne gradimo sistem samo za trenutne potrebe, već za narednih 20 godina. Zato su nam potrebni snažnije institucije, brže procedure i bolja razmjena podataka između nadležnih organa. Moramo obezbijediti da privreda funkcioniše, ali i da naši građani usluge dobijaju u zakonom propisanim rokovima – zaključio je Dašić.
Kao primjer brzih promjena migracionih tokova naveo je Hrvatsku, gdje je, prema njegovim podacima, broj radnih dozvola za strance porastao sa oko 2.000 u 2010. na približno 200.000 u 2024. godini.
Učesnici panela saglasili su se da evropske ambicije Crne Gore moraju biti praćene jačanjem institucija, dugoročnim planiranjem i politikama koje će istovremeno odgovoriti na potrebe građana i privrede.
Izvor: RTCG
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.


