Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u ponedjeljak, 27. januara u Mermernoj sali Njegoševe Biljarde biće organozovana radionica pod nazivom „Nikad ne zaboraviti“.

Kroz predavanje i analizu događaja koji su doveli do genocida nad Jevrejima i drugim narodima tokom Drugog svjetskog rata, učesnici će steći dublje razumijevanje uzroka i posljedica ovog stravičnog zločina. Radionica je osmišljena kako bi djeca i mladi shvatili važnost pamćenja ovih događaja i razvili svijest o opasnostima netolerancije, rasizma i antisemitizma, saopšteno je iz Narodnog muzeja Crne Gore koji organizuje radionicu.

Tokom trajanja radionice planirana je prezentacija radova Petra Lubarde iz Istorijskog muzeja, nastalih tokom njegovog boravka u logorima  kao i sesija  s psihologom koji će mladima objasniti kako trauma, poput one koju su preživjele žrtve Holokausta, utiče na pojedince i zajednice. Ova radionica će pomoći mladima da razviju empatiju i dublje razumijevanje uticaja koje ovakvi događaji imaju na ljude i društvo u cjelini – poručili su iz Muzeja.

Radionica počinje u 11 časova.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je danas da povodom Međunarodnog dana obrazovanja, upozorava na kontinuirani pad kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori.

“Iako su, u prethodnom periodu, zabilježeni pomaci u infrastrukturnim ulaganjima, ključni problemi poput pretrpanih škola, neadekvatne opreme, loših uslova rada nastavnika i nedostatka fokusiranog učenja ostaju neriješeni. Dodatno, i veoma važno, na obrazovanje se i dalje dominantno gleda kao na resurs za jačanje partijske i/ili ideološke strukture, a takav obrazovni sistem nije fokusiran na učenika, učenje i nastavu, niti doprinosi integritetu nastavničke profesije”, ističe se u saopštenju CGO koje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica.

Iz CGO su dodali da nalazi njihovog istraživanja, koji uključuju i korupciju u obrazovnom sektoru u Crnoj Gori, pokazuju da građani većinski – 55,4% prepoznaju srednji ili visok nivo korupcije u obrazovanju, dok 45,5% navodi da je to nizak ili vrlo nizak nivo.

“Pri tom, percepcija korupcije raste sa obrazovnim nivoima, pa je najmanja na nivou vrtića, a najveća kod univerziteta. Pretežno je negativan stav prema efikasnosti antikorupcijskih mjera – 56,5% ispitanika izražava nezadovoljstvo antikorupcijskim naporima u obrazovanju. Takođe, snažna je percepcija da se zapošljavanje i napredovanje u obrazovanju odvija putem političkih (35,7%) ili prijateljskih i rodbinskih veza (34,7%), a značajno je manje onih koji vjeruju da se to radi zakonito, na osnovu znanja i sposobnosti (17,8%)”, ističe se u saopštenju CGO.

Iz CGO su kazali da “obrazovni sistem ne priprema učenike i studente za tržište rada zbog preopširnih i prevaziđenih kurikuluma, kao i sistema ocjenjivanja koji ima fokus na memorisanje i puku reprodukciju, umjesto razvoja kritičkog mišljenja, kognitivnih vještina i kompetencija”.

“Nastavnici više funkcionišu kao redari i ocjenjivači, nego kao istinski učitelji i mentori. Platforme poput elektronskog dnevnika se ne koriste u punom kapacitetu, dok česte promjene nastavnika i stresne procjene negativno utiču na učenike. I pored brojnih stvari koje nedostaju za obrazovni sistem, treba podsjetiti i na praksu nedomaćinskog trošenja sredstava za stavke koje nijesu prijeka potreba u obrazovanju, poput finansiranja vjerskih škola. Državna revizorska institucija (DRI) je donijela negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, zbog čega je CGO podnio SDT krivičnu prijavu protiv NN lica koja su u periodu od 2019. do 2023. godine isplatili 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, suprotno zakonskim procedurama za finansiranje ustanova koje izvode javno važeće obrazovne programe”, kazali su iz CGO.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su rekli da je rastuće vršnjačko nasilja u školama širom Crne Gore, otvorilo ozbiljna pitanja o sigurnosti i dobrobiti učenika, poput primjera u barskoj Gimnaziji “Niko Rolović”, gdje je učenik ranjen ubodom noža u školskom dvorištu.

“Istraživanje CGO-a među opštom populacijom opominje na izraženu percepciju povremene ili česte prisutnosti vršnjačkog nasilja kod 65,7% ispitanika, dok istovremeno 58,2% srednjoškolaca navodi da je vršnjačko nasilje prisutno u njihovim školama ili sredinama. Pored toga, slučajevi seksualnog uznemiravanja od strane nastavnika očito nijesu prepoznati kao problem dok se šira javnost ne uključi, na što ukazuje i slučaj u podgoričkoj Gimnaziji ‘Slobodan Škerović’. Iako se očekuje usvajanje ključnih zakona i strategija u oblasti obrazovanja, iz predloženih dokumenata nije vidljivo da će doći do značajnih reformi koje bi omogućile moderan i efikasan obrazovni sistem, usmjeren ka učeniku”, navode iz CGO.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naložio je načelniku Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ da bez odlaganja pokrene odgovarajuće postupke protiv 10 policijskih službenika među kojima su i tri odgovorne starješine, za koje postoji sumnja da nijesu preduzeli sve mjere i radnje koje su bili dužni u vezi sa slučajem dvostrukog ubistva za koje je osumnjičen Alija Balijagić.

Saopštenje prenosimo integralno: 

“Juče sam izvršio obilazak Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ u sjedištu, u Bijelom Polju, kao i Regionalnog centra granične policije ,,Sjever“, gdje sam održao kolegijum sa načelnicima regionalnih centara i Odjeljenja bezbjednosti i njihovim saradnicima.

Ključna tema je bila sveobuhvatna analiza stanja bezbjednosti kao i analiza Izvještaja Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije kao i Izvještaja Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove, koji su sačinjeni po nalogu ministra unutrašnjih poslova, Danila Šaranovića ,u vezi zakonitosti u postupanju policijskih službenika prije izvršenja dvostrukog ubistva od strane okrivljenog Alije Balijagića.

Na osnovu izvršene sveobuhvatne analize, a zbog nepreduzimanja u dovoljnoj mjeri radnji, naložio sam načelniku Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ da bez odlaganja pokrene odgovarajuće postupke protiv 10 policijskih službenika među kojima su i tri odgovorne starješine, za koje postoji osnov sumnje da nijesu preduzeli sve mjere i radnje koje su bili dužni da preduzmu u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima.

Protiv 10 policijskih službenika je pokrenut disciplinski postupak, gdje sam u daljem naložio da se sa izvještajima Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije i Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove upozna nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, kako bi isti cijenili da li u radnjama policijskih službenika ima elemenata bića krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Istovremeno, uputio sam dopis Tužilačkom savjetu Crne Gore radi ocjene postupanja postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je rukovodio izviđajnim mjerama i radnjama povodom izvršenog krivičnog djela teška krađa u mjestu Sokolac kojom prilikom je otuđeno vatreno oružje za koje se sumnja da je korišćeno kao sredstvo izvršenja u dvostrukom ubistvu.

Na održanom kolegijumu donešena je odluka da se izvrše određene kadrovske promjene u Regionalnom centru bezbjednosti ,,Sjever“ u cilju podizanja nivoa operativnosti, proaktivnosti i spremnosti kako bi policijski službenici adekvatno odgovorili svim bezbjednosnim izazovima, sa primarnim fokusom na zaštitu lične i imovinske sigurnosti građana kao i sprovođenju aktivnosti u istaknutim prioritetima u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala.

S tim u vezi, u cilju jačanja kadrovskih potencijala, kadrovske promjene su izvršene na pozicijama: prethodni komandir kriminalističke policije, rukovodilac opšteg kriminaliteta i zamjenik komandira policije su smijenjeni i protiv njih su pokrenuti disciplinski postupci, kao i protiv šest uniformisanih policijskih službenika i jednog inspektora kriminalističke policije.

Na mjesto Pomoćnika načelnika Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“ za borbu protiv kriminala raspoređen je Dalibor Jeremić, dosadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, dok je na mjesto Šefa Jedinice za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Bijelom Polju raspoređen Dalibor Marković, a na poslovima Komandira stanice policije u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje raspoređen je Srđan Šćekić. 

Takođe, u cilju unaprijeđenja bezbjednosti na području nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti ,,Sjever“, na mjesto Načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane raspoređen je Željko Babović, koji je obavljao poslove komandira kriminalističke policije u Odjeljenju bezbjednosti Berane, dok će na mjesto Komandira stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Berane biti raspoređen Marjan Babović, bivši službenik Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije.

Takođe, kadrovske promjene izvršene su u Odjeljenju bezbjednosti Rožaje gdje je na mjesto Načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje raspoređen Vladimir Delević, dugogodišnji službenik Sektora za borbu protiv kriminala, dok je na mjesto komandira stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Rožaje raspoređen Senad Mujević, a na mjesto komandira Stanice policije Elvis Kurpejović.

Istovremeno, izvršene su i određene kadrovske promjene u Odjeljenjima bezbjednosti Kolašin i Mojkovac na pozicijama komandira stanica policije, dok će u daljem biti izvršene i kadrovske promjene u Regionalnom centru granične policije ,,Sjever“.

Uprava policije podsjeća da je ministar unutrašnjih poslova nakon dešavanja u Bijelom Polju u slučaju Balijagić naložio unutrašnju kontrolu i kazao da će se saglasno nalazu unutrašnje kontrole utvrditi i snositi odgovornost za eventualne propuste.  

Uprava Policije ostaje pouzdan ključni partner i garant bezbjednosti svih građana u cilju jačanja vladavine prava, zaštite lične i imovinske sigurnosti građana, očuvanju javnog reda i mira, kao i pružanja adekvatnog odgovora na bezbjednosne izazove, sa posebnim fokusom na saradnju i razvijanje odnosa u zajednici u jedinstvenim naporima ka stvaranju sigurne i stabilne sredine za sve”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Tokom protekle tri i po godine, pokrenuti su značajni poslovi na reorganizaciji i zaštiti vrijednih fondova Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević” koji su smješteni u bivšem Francuskom poslanstvu, ali i na uređenju enterijera i eksterijera ovog istorijskog zdanja, kazala je u razgovoru za Cetinjski list direktorica Biblioteke mr Dragica Lompar.

Prema njenim riječima, posebna pažnja posvećena je očuvanju autentičnosti objekta, uz istovremeno prilagođavanje modernim potrebama korisnika i zaposlenih.

Objekat nekadašnjeg Francuskog poslanstva nije samo mjesto gdje se čuva dragocjena bibliotečka građa, već i kulturno-istorijski simbol Cetinja i Crne Gore. U proteklom periodu, pored stručnih bibliotečkih i konzervatorskih radova, završeni su značajni infrastrukturni zahvati koji su unaprijedili funkcionalnost i estetiku ovog prostora – naglasila je Lompar.

Lompar ističe da je završeno uređenje ulaznog hola i čitaonice, nabavljen je nedostajući mobilijar i oprema za zaposlene i korisnike, dok su prostori poput kuhinje i stražarske službe opremljeni novim plakarima.

Poseban fokus stavljen je na unaprjeđenje smještajnih kapaciteta bibliotečkih fondova, uključujući dogradnju nedostajućih polica za bibliotečku građu, kao i nabavku specijalizovanih zastakljenih ormara za čuvanje stare crnogorske periodike – novina i časopisa do 1945. godine – kazala je Lompar.

Takođe, navela je da su preduzeti koraci za osiguranje dugotrajne zaštite građe – izvršena je temeljna revizija i čišćenje publikacija pod stalnim nadzorom konzervatora, dok su dotrajali drveni podovi u potkrovlju, koji su predstavljali potencijalnu opasnost za knjižnu građu, u potpunosti zamijenjeni.

Prema riječima Lompar, sa Centrom za konzervaciju i arheologiju potpisan je ugovor o restauraciji četiri velika fenjera na glavnom i bočnom ulazu u objekat, ulaznih vrata i dvije kapije koje su značajno oštećene zbog nepreduzimanja adekvatnih mjera za njihovu zaštitu.

Na donjim djelovima kapija nalazi se utisnut žig – Cartier, posebno interesantan turistima, koji se skoro više i ne vidi zbog djelovanja višedecenijske korozije. Početak ovih radova se očekuje čim to vremenske prilike budu dozvoljavale. Njihova restauracija, najvjerovatnije će biti realizovana u aprilu ove godine – kazala je direktorica Nacionalne biblioteke.

Ističe da je završeno čićenje fasade i kamenog dijela ograde prema Njegoševoj ulici.

U razgovoru za Cetinjski list podsjeća da je krajem prošle godine započeta rekonstrukcija svih toaleta u objektu koja podrazumijeva kompletnu zamjenu vodoinstalacionih cijevi, keramičke radove i opremanje potrebnim sanitarnim mobilijarom. Saopštila je da je objekat dobio savremeni uređaj za elektronsku evidenciju zaposlenih i četiri nova protivpožarna aparata.

Planirano je da uovoj godini nastavimo sa uređenjem enterijera, prvenstveno glavnog stubišta, koje predstavlja arhitektonski ukras objekta, kao i sa trajnim smještajem Rukopisne zbirke i drugog dijela Legata dr Dušana Martinovića. Takođe, nastavićemo sa oplemenjivanjem parka oko Francuskog poslanstva, čime želimo dodatno istaknuti njegovu jedinstvenost i ljepotu – kazala je Lompar.

Kako dodaje, svi ovi poslovi realizovani su od redovnih sredstava Nacionalne biblioteke sa pozicija investiciono i tekuće održavanje objekata, uporedo sa radovima na restauraciji fasadne stolarije koja je u toku, a realizuje se od sredstava Ministarstva kulture i medija – Program zaštite kulturnih dobara, uz prethodno pribavljene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Lompar je izrazila zahvalnost zaposlenima i rukovoditeljki Danijeli Radulović, koji su, kako je naglasila, svojom posvećenošću doprinijeli realizaciji svih planiranih aktivnosti, često i više od toga.

Radovi na ovom objektu, koji nosi značajnu kulturnu vrijednost, predstavljaju nastavak nastojanja da se nekadašnje Francusko poslanstvo očuva kao simbol bogate istorije Cetinja i Crne Gore, zaključila je Lompar u razgovoru za Cetinjski list.

M. Jovanović

Jedna do deset godina zatvora zaprijećene su kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, predviđene izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koji je od juče na javnoj raspravi.

Istim tekstom, kako je predloženo, femicid se uvodi kao krivično djelo, napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći vraća se u Krivični zakonik kao poseban član, a listi poslova od javnog značaja dodaje se i “obrazovno-vaspitna djelatnost”.

Iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi Bojan Božović, navode da je više razloga za donošenje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.

“Prvenstveno, stvorila se potreba za unapređenje bezbjednosne situacije u zemlji, kojim povodom je Vijeće za nacionalnu bezbjednost održalo vanrednu sjednicu Vijeća na kojoj je razmatrana bezbjednosna situacija u zemlji povodom tragičnih događaja koji su se dogodili na Cetinju, na kojoj su usvojeni zaključci i preporuke za poboljšanje kontrole držanja i nošenja vatrenog oružja i zaštite građana”, navode u obrazloženju.

Na Cetinju je 1. januara Aco Martinović ubio 13, ranio tri osobe i presudio sebi. U istom gradu, dvije i po godine ranije, 12. avgusta 2023, Vuk Borilović je ubio deset ljudi, a ranio šest osoba.

“Ministarstvo pravde je prepoznalo potrebu za pooštravanjem kaznene politike za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za isključivanjem mogućnosti ublažavanja kazni za ova krivična djela. Oštrije kazne služe kao snažan faktor prevencije i odvraćanja, štiteći društvo od mogućih posljedica koje mogu nastati iz njegovog neovlašćenog posjedovanja i upotrebe”, navode iz resora pravde.

Izmjenama i dopunama predloženo je da za neovlašćeno držanje vatrenog oružja, umjesto tri mjeseca do tri godine, kazna bude od jedne do pet godina. Za neovlašćeno nošenje, važeća kazna je jedna do pet, odnosno osam godina zatvora. Nacrtom je predviđeno da ubuduće kazna bude tri do osam, odnosno deset godina zatvora.

Nacrtom izmjena i dopuna predviđeno je i da krivično djelo napad na ljekar ponovo bude posebno tretirano u Krivičnom zakoniku.

Član koji je predviđao da, u slučaju napada na ljekara tokom pružanja ljekarske pomoći, osnovno državno tužilaštvo reaguje po službenoj dužnosti, uveden je 2021. godine, zahvaljujući amandmanskom djelovanju tadašnje potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak. Taj član ukinut je u vrijeme kad je ministar pravde bio Andrej Milović.

Nacrtom koji je na javnoj raspravi, napad na ljekare ponovo se posebno tretira u Krivičnom zakoniku. Iz resora Bojana Božovića navode da je takva odluka zasnovana “na prepoznavanju značaja zaštite ljekara, kao ključnih aktera zdravstvene zaštite, koji se suočavaju sa sve većim prijetnjama, nasiljem i napadima u obavljanju svojih profesionalnih dužnosti”.

“Ovaj zakonodavni pristup ima za cilj pružanje adekvatne zaštite ljekarima pri pružanju ljekarske pomoći, očuvanje integriteta zdravstvenog sistema i smanjenje nasilja u zdravstvenim ustanovama, kao i jačanje povjerenja građana u zdravstveni sistem, stvarajući sigurnije radno okruženje što je ključno za efikasno i kvalitetno pružanje zdravstvene zaštite”, navodi se u obrazloženju.

Nacrtom izmjena i dopuna predviđeno je i da se kaznom zatvora u trajanju najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kazni lice koje “liši života žensko lice iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti”.

Izmjene i dopune uzimaju u obzir više društvenih grupa kad su u pitanju sankcije koje se odnose na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Visina kazne, kako je predloženo, ostaje ista – kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Izmjenama i dopunama, kako stoji u nacrtu, ta kazna predviđena je za one koji javno ispoljavaju mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, ili zbog političkog ili drugog ubjeđenja, ili podstiče na nasilje prema takvoj grupi ili članu grupe.

“Javna ispoljavanja mržnje, koja nisu nužno vezana samo za podsticanje nasilja, već i za verbalne i druge oblike diskriminacije, predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvenoj koheziji i miru. Takođe, Akcionim planom za period 2023-2024. Medijske strategije 2023-2027. predviđena je aktivnost koja se odnosi na definisanje govora mržnje”, navode iz Ministarstva pravde u obrazloženju.

Javna rasprava na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore objavljena je juče i traje dvadeset dana od dana objavljivanja na internet stanici Ministarstva pravde i portalu e-uprave.

Za implementaciju tog zakona, kako stoji u izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, iz budžeta Crne Gore nije potrebno obezbjeđivati dodatna sredstva.

IZVOR: Vijesti

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa kišom.

Od sredine dana u većini predjela očekuje se prestanak padavina i djelimično razvedravanje.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na sjeveru još tokom jutra, ponegdje pojačan južnih smjerova.

Jutarnja temperatura od dva do deset, najviša dnevna od sedam do 18 stepeni.