Evropska komisija (Foto: Guliver)
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, koja je izabrana na čelo ove institucije na novi petogodišnji mandat, okupiće lidere zemalja Zapadnog Balkana na radnom ručku u Briselu 19. septembra.
Ovim susretom želi da dokaže da će i u novom mandatu posebnu pažnju posvetiti ovom regionu i procesu proširenja Evropske unije (EU) uopšte, piše RSE.
Međutim, glavna svrha ovog sastanka je da se razgovara o “agendama reformi i rasta”, koje su skoro sve zemlje regiona Zapadnog Balkana dostavile Evropskoj komisiji, kao preduslov za dobijanje prvih uplata iz Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je EU odobrila u maju ove godine.
Fon der Lajen se lično angažovala na promociji ovog plana, a podržali su ga i Evropski parlament i zemlje članice u Savjetu EU.
Prema izvorima u EU, sastanak fon der Lajen sa čelnicima zemalja Zapadnog Balkana biće dobra prilika da se vidi dokle su ove zemlje stigle sa pripremama da realizuju ciljeve iz ovog plana.
BiH jedina bez reformske agende
Svaka zemlja je morala pripremiti reformsku agendu, zasnovanu na preliminarnim preporukama tijela EU.
To je već učinilo pet zemalja u regionu, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) jedina koja to još nije učinila iz unutrašnjopolitičkih razloga.
Kosovo je, u međuvremenu, bilo među prvim zemljama koje su podnijele svoj plan Evropskoj komisiji.
Očekivanja u EU su bila da će sredinom septembra Evropska komisija odobriti ove agende zemalja regiona. Očekivalo se da će se to dogoditi i prije sastanka 19. septembra, ali je proces odgođen za oktobar.
Kao nezvanični razlog navodi se činjenica da Bosna i Hercegovina još nije dostavila svoj plan. A s obzirom na to da će u ovoj zemlji uskoro biti lokalni izbori, očekuje se da će to učiniti tek u oktobru.
Ova kašnjenja mogu, dakle, uticati na to da se ne ostvari cilj mađarskog predsjedavanja EU, da prve uplate najnaprednijim zemljama budu izvršene prije kraja ove godine.
Prema nezvaničnim procjenama, Kosovo će od Plana rasta moći da dobije više od 880 miliona eura. Preko 250 miliona biće dodijeljeno Kosovu kao bespovratni novac, dok će ostatak biti u vidu pristupačnih kredita.
Obračun finansijskog iznosa koji će biti dug svakoj zemlji zasniva se na bruto domaćem proizvodu (BDP), broju stanovnika i nekim drugim kriterijumima.
Bez reformi nema ni novca
Ali, prilikom predstavljanja ovog plana, zemljama regiona je jasno poručeno da će, ako ne sprovedu reforme nakon jedne ili dvije godine, taj iznos biti raspoređen na druge zemlje.
Kroz Plan rasta za zapadni Balkan, EU planira da u periodu od 2024. do 2027. godine državama ovog regiona izdvoji oko šest milijardi eura. Od ovog iznosa dvije milijarde će biti bespovratna bespovratna sredstva iz EU, dok će ostatak biti u vidu povoljnih kredita.
Cilj je pomoći privrednom rastu i na taj način ubrzati proces evropskih integracija ovog regiona.
Korisnici ovih sredstava su sve zemlje regiona: Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, BiH i Srbija.
Plan takođe ima za cilj promovisati regionalnu saradnju i razvoj zajedničkog tržišta u regionu, koje bi se postepeno integrisalo u zajedničko tržište EU.
Nije alternativa proširenju
Ovaj plan, prema zvaničnicima EU, ni na koji način nema za cilj da stvori alternativu proširenju EU, već da olakša članstvo ovih zemalja u EU.
U EU i dalje podsjećaju da za korištenje finansijskih sredstava iz Plana rasta zemlje regiona moraju ispuniti nekoliko uslova, od kojih se glavni odnose na vladavinu prava i osiguravanje procedura finansijske kontrole prema evropskim standardima.
Za Kosovo i Srbiju kao specifičan uslov pominje se i napredak na putu normalizacije odnosa – što podrazumijeva njihovo konstruktivno angažovanje u primjeni svih sporazuma postignutih u dijalogu uz posredovanje EU.
Ukoliko ne bude napretka u normalizaciji odnosa, prema mišljenju diplomata u EU, zemlje koje će biti identifikovane kao nekonstruktivne, mogu imati posljedice kroz blokiranje plaćanja iz Plana rasta.
Kosovo je trenutno pod nekoliko kaznenih mjera EU – zbog tenzija u sjevernom dijelu sa većinskim srpskim stanovništvom – koje uključuju obustavu plaćanja iz pretpristupnih instrumenata EU (IPA).
Plan rasta za Zapadni Balkan je odvojen i nije uključen u IPA. Kao paket od šest milijardi eura, smatra se najambicioznijim planom za ovaj region.
Iznos od blizu 900 miliona eura za Kosovo biće ujedno i najveći iznos koji će dobiti od EU u posebnom paketu.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Nova selektorka ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Suzana Lazović prije par dana saopštila je spisak igračica na koje računa za predstojeću EHF sedmicu.
Na spisku su četiri debitantnkinje, a među njima i Cetinjanka Andrijana Tatar.
Pivotkinja Baja Marea istakla je za Radio Cetinje da je dres nacionalnog tima veliki motiv da se pruži maksimum na terenu.
S obzirom na to da je ovo prvi poziv za reprezentaciju, mislim da to nosi sa sobom još veću čar i još veće uzbuđenje pošto je u pitanju seniorski tim. Okupljanje počunje u ponedjeljak, a dres nacionalnog tima je nešto što svakog može motiviisati da pruži svoj maksimum na terenu. To je ono što ja osjećam i što ču sigurno uraditi kako bih opravadala povjerenje selektorke Suzane Lazović kojoj se zahvaljujem što mi pruža šansu – kazala je Andrijana.
“Lavice” će od ponedjeljka trenirati u Podgorici čime će nastaviti ciklus priprema za EHF Evropsko prvenstvo koje se održava od 28. novembra do 15. decembra u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj.
Tokom ovog okupljanja nećemo imati utakmice, ali ćemo svakodnevno trenirati. Očekujem da će sve biti na visokom nivou. Naravno, sam poziv nije konačan, sigurna sam da će sve igračice koje su pozvane dati svoj maksimum da zasluže dres Crne Gore na predstojećem takmičenju, pa sam isto tako svjesna da me čeka još dosta dokazivanja – dodala je Tatar.
Cetinjanka godinama unazad igra u inostranstvu, ali uprkos tome do sada nije dobijala šansu da se pokaže u seniorskoj reprezentaciji.
Neko sam ko zaista smatra da nam se stvari dešavaju sa razlogom i u pravo vrijeme. Ovo je moj prvi poziv sto se tiče svih nacionalnih kategorija i baš zbog toga sa sobom donosi jos veću motivaciju i naravno jos veći ponos na sve postignuto do sada.
Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore ovog ljeta nije igrala na Olimpijskim igrama u Parizu i to je prvo veliko takmičenje koje su “lavice” propustili nakon punih 15 godina.
Svima nam je žao što nijesmo gledali našu reprezentaciju na Igrama u Parizu, ali isto tako svi znamo koliko je teško izboriti plasman na Olimpijske igre i koliko su same kvalifikacije teške. Ipak, znajući naš mentalitet, ne mislim da je to na bilo koji način loše uticalo ili demotivisalo bilo koga u nacionalnom timu, već bas naprotiv, sigurna sam da je to svima jos veći motiv za dalju borbu i rezultate sa nacionalnim timom – zaključila je ona.
Tatar je tokom svoje karijere igrala za Kragujevački Radnički, Naisu iz Niša, Jagodinu i poljski Lublin.
Rukomet je počela da igra kod Olge Sekulić u Devetki, a u Crnoj Gori je igrala za Berane, Nikšić i Levaleu.
L. Milošević
Radnici nekadašnje Košute obustaviće odmah proteste ukoliko sjutra postignu pisani sporazum sa predstavnicima Fonda rada i Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kazala je za Cetinjski list predstavnica radnika Dijana Vujović uoči sjutrašnjeg sastanka koji će biti održan u navedenom ministarstvu.
Ističe da je veliki optimista, jer je ministarka Naida Nišić u ponedjeljak tokom razgovora sa predstavnicima radnika pokazala, kako tvrdi Vujović, veliko razumijevanje za radničku klasu.
Ministarka je pokazala želju da se riješi problem i ispravi nepravda koju trpimo 30 godina. Zaista joj hvala na tome. Vjerujem da ćemo konačno sjutra postići pisani sporazum o načinu isplate 9 zaostalih zarada i povezivanju radnog staža, što znači da bi istog trenutka obustavili proteste, odnosno planirane blokade saobraćaja. Žao nam je što su građani trpjeli obustave saobraćaja, ali to je bio jedini način da skrenemo pažnju institucijama, da pokažemo da smo u pravu i da samo tražimo naše, zarađeno – kazala je Vujović za Cetinjski list.
Podsjetimo, na sastanku koji je ministarka Nišić sa saradnicima održala u ponedjeljak sa predstavnicima radnika IMO „Košuta“, dogovoreno je da će Fond rada, kao garantna instiitucija za isplatu potraživanja, preuzeti obavezu isplata po zahtjevu za 693 bivša radnika Košute.
Takođe, ova institucija preduzeće radnje u cilju povezivanja radnog staža radi ostvarivanja prava na penziju za preko 80 bivših radnika fabrike Košuta – saopštili su u ponedjeljak iz Ministarstva rada zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Na sjutrašnjem sastanku sa radnicima, pored ministarke Nišić biće prisutan i v. d. direktora Fonda rada Rašo Kožar.
Na danas održanoj godišnjoj Skupštini Medijskog savjeta za samoregulaciju razmatrano je više pitanja iz rada i aktivnosti ovog tijela, a odlučeno je da se u punopravno članstvo prime još 32 medija.
Kako je navedeno u saopštenju te medijske organizacije, u fokusu današnje sjednice bili su zahtjevi za prijem novih članova, pa je u tom kontekstu pozdravljeno povećano interesovanje medija za samoregulaciju, koje je posljedica prije svega posljednjih izmjena Zakona o medijima.
Istovremeno je naglašeno da će veći broj medija svakako više doprinjeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u našoj zemlji.
Poslije najnovijeg proširenja Medijski savjet za samoregulaciju sada ima ukupno 49 članova.
Skupština je posebno pozdravila informaciju da će Medijski savjet za samoregulaciju sljedeće godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. Kako je to jedina Asocijacija u svijetu koja okuplja savjete za štampu redovni učesnici ovih sastanaka su samoregulatorna tijela iz ostalih država van našeg kontinenta. U tom smislu naredni skup ima i ineternacionalnu dimenziju – navodi se u saopštenju.
Ocjenjeno je i da ova međunarodna konferencija može dodatno doprinjeti promovisanju i jačanju samoregulacije u nas.
Danas je dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, a izvršnom sekretaru organizacije je povjeren još jedan mandate za vođenje ove medijske organizacije.
Glumac Moamer Kasumović osuđen je na godinu dana zatvora zbog krivičnog djela bludničenje nad maloljetnikom, potvrđeno je za N1 iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.
“Na osnovu evidencija Tužilaštva KS informišemo Vas da se protiv navedene osobe vodio postupak zbog krivičnog djela bludne radnje koji je pravosnažno okončan pred Opštinskim sudom u Sarajevu. Proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine”, rečeno je za N1 iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Kako je objavio Raport, sve se saznalo 16. septembra nakon predstave Beogradskog narodnog pozorišta “Tiho, tiše”, koja je izvedena u sklopu 6. Sarajevo Festa u Narodnom pozorištu Sarajevo. Predstava govori o vršnjačkom nasilju i tada su upriličeni razgovori sa publikom.
Kako se navodi, tada se obratio mladić iz publike koji je rekao da je bio žrtva pedofilije kada je imao 14 godina, a da je počinilac poznati glumac. Na pitanje o kome se radi, mladić je rekao – Moamer Kasumović (43). Mladić je u svojoj potresnoj ispovijesti u Narodnom pozorištu kazao da je cijeli slučaj imao i sudski epilog i da za to postoji sudska presuda.
Kasumović je poznati glumac koji je glumio u brojnim predstavama i TV serijama, a široj regionalnoj publici poznat je po svojoj ulozi Damira Fazlinovića u hit seriji “Lud, zbunjen, normalan”.
Izvor: N1
Građanima u ulici Pavla Rovinskog sjutra će biti obustavljeno snabdijevanje vodom u periodu od devet do 14 sati, saopšteno je iz cetinjskog Vodovoda.
Kako dodaju, razlog obustave predstavlja prebacivanje kućnih priključaka na novoizgrađeni cjevovod u sklopu rekonstrukcije navedene ulice.
Radove izvodi Indel Inženjering iz Podgorice.
Cetinje će 20. septembra biti domaćin manifestacije pod nazivom „Samo me vidi,“ koja po drugi put okuplja djecu i mlade sa poteškoćama i invaliditetom iz cijele Crne Gore, najavile su organizatorke tog događaja Branka Otašević i Klara Radonjić.
Manifestacija će pružiti učesnicima priliku da kroz tri oblika umjetničkog izražavanja – glumu, muziku i crtanje – pokažu svoje talente i kreativnost.
Događaj će se održati u parku “13. jul” sa početkom u 12 časova, a organizatori vjeruju da će manifestacija poslati snažnu poruku o važnosti inkluzije i jednakih mogućnosti za sve.
Cilj je da djeca i mladi pokažu da njihove sposobnosti daleko nadmašuju prepreke s kojima se svakodnevno suočavaju. Manifestacija, koja je prošle godine privukla veliku pažnju i oduševila posjetioce, ove godine je ponovo podržana od strane Ministarstva kulture i medija, Prijestonice Cetinje – Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, kao i kompanije Alfa Ton Lekić. Svi su prepoznali značaj manifestacije, koja doprinosi afirmaciji prava djece i mladih sa poteškoćama u razvoju i invaliditetom na ravnopravno učešće u kulturnom životu zajednice – naglasile su organizatorke.
Nakon kreativnog dijela manifestacije, za sve učesnike organizovan je ručak u Gradskoj, gdje će se nastaviti druženje i proslava njihovih uspjeha.
Ovaj događaj predstavlja važan korak ka promociji inkluzije i pruža priliku da se šira javnost upozna sa izuzetnim sposobnostima djece i mladih s poteškoćama. Pozivamo sve zainteresovane da podrže ovaj događaj i svojim prisustvom doprinesu njegovom uspjehu -kazale su organizatorke događaja Branka Otašević i Klara Radonjić.