Politika
Glasaće u četvrtak hoće li ministar birati direktore
Skupština Crne Gore zakazala je vanrednu sjednicu u četvrtak na kojoj će se poslanici i poslanice ponovo izjasniti o predloženim izmjenama zakona kojim se propisuje da direktore škola ubuduće bira ministar, a ne školski odbor. Predsjednik države Jakov Milatović, nezadovoljan ponuđenim rješenjem, vratio je akt na ponovno odlučivanje. Ponuđene izmjene i dopune Opšteg zakona o
Foto: Skupština Crne Gore
Skupština Crne Gore zakazala je vanrednu sjednicu u četvrtak na kojoj će se poslanici i poslanice ponovo izjasniti o predloženim izmjenama zakona kojim se propisuje da direktore škola ubuduće bira ministar, a ne školski odbor. Predsjednik države Jakov Milatović, nezadovoljan ponuđenim rješenjem, vratio je akt na ponovno odlučivanje.
Ponuđene izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju dolaze od poslaničkog kluba Pokret Evropa sad. Akt je usvojen u Skupštini, uz saglasnost da je nužno to rješenje, jer su u praksi zabilježili razne probleme. Predlagači izmjena zakona govorili su da školski odbori ne funkcionišu kako treba, da štite direktore iako rade nezakonito i da ne postupaju po rješenjima inspekcije kojima se traži razrješenje čelnika ustanove. Predstavnici opozicije, međutim, smatraju da nije dobro da se centralizuje izbor direktora, te su predlagali da se unaprijedi zakon, ali da ostane model da čelnike obrazovnih ustanova bira školski odbor.
Centar za građansko obrazovanje pozvao je poslanike i poslanice Skupštine da prilikom novog glasanja o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, budu više privrženi javnom, a manje partijskom interesu i glasaju protiv takvog rješenja.
Predsjednik države Jakov Milatović zamjerio je što u ovom procesu nije bilo javne rasprave o tako važnom pitanju, te konstatovao da je loš prijedlog. Na ovaj način, kako je rekao, ponovo se uvodi loša praksa, tako što će se direktori škola birati po partijskoj liniji i biti predmet stranačkih kvota i trgovine.
Oko ove odredbe je već negativan stav izrazila zainteresovana javnost, a predsjednik države je iz istog razloga odbio da potpiše ovakvo zakonsko rješenje i time dao novu šansu poslanicima/ca da pokažu više razboritosti u odlučivanju – saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje.
CGO podsjeća da se radi o štetnoj odredbi koja povlači za sobom niz drugih loših posljedica, kojima smo svjedočili godinama unazad, i koje su značajno uticale na urušavanje obrazovnog sistema.
Partije koje su sada na vlasti su, dok su bili opozicija, glasno obećavale decentralizaciju ovog sistema, a sada glasaju za suprotna i usko-interesno zasnovana rješenja – zaključuju iz ove NVO.
Grupa nevladinih organizacija podsjeća da su oni doprinijeli da se 2023. godine usvoje izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i izmijeni ovlašćenje ministra da bira i razrješava direktore.
Ukazujemo i da je u toku rad na izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i da se radna grupa, koju je oformilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija intenzivno od juna bavila pripremom nacrta izmjena. Postavlja se pitanje čemu onda služe stručne radne grupe i javne rasprave, kada se ovako ozbiljna zakonska rješenja mijenjaju naprečac u parlamentu, samo na osnovu političkih dogovora – saopštili su oni.
Oni najavljuju da će insistirati da se vrati rješenje, koje je aktuelno, da direktore biraju školski odbori.
Insistiraćemo da se dodatno unaprijede odredbe koje će spriječiti opstrukcije školskih odbora koji ne smjenjuju direktore za koje prosvjetna inspekcija utvrdi kršenje zakona. Svjesni smo da u radu školskih odbora postoje brojni propusti i zloupotrebe. Međutim, ti se problemi mogu i moraju riješiti adekvatnim unapređenjem i preciziranjem zakonskih odredbi, umjesto vraćanja točka istorije unazad i nametanja prosvjeti nove političke kontrole – navode oni.
Opozicionari su nedavno u Skupštini tražili da se ponuđeno rješenje povuče, jer su i predlagači priznali da nije savršeno, ali se to nije desilo. Predlagači izmijenjenog zakona su uvjeravali da neće biti partijskog biranja direktora, da su izmjene nužne, jer školski odbori ne funkcionišu kako treba, niti postupaju po rješenjima inspekcije kada to zatraži od njih. Nijesu ubijedili opoziciju da će sve da bude u redu.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija formiralo je radnu grupu koja radi na nacrtu istog zakona, te su iz nevladinih organizacija najavili da će se njihova predstavnica u tom tijelu boriti da se poništi rješenje, odnosno vrati odredba da direktore biraju školski odbori, ukoliko je u Skupštini ponovo usvoje poslanici.
Izvor: Pobjeda
Sport
Dinar i ekipa u Košicama traže drugu pobjedu
“Oni igraju potpuno različito od Finske, mnogo su brži, prodorni su jako, a i vuku “brzi centar”, tako da ako to zaustavimo , bićemo blizu pobjede. Dobro smo ih analizirali. Spremni smo za borbu svih 60 minuta” – kazao je Vujović.
Crnogorski rukometaši igraju danas drugo kolo kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u Košicama gdje će snage odmjeriti sa neugodnom Slovačkom od 17 časova.
U prvom kolu naši momci su slavili protiv Finske 29:28, u meču koji je imao oscilacije, ali koji je i označio novu eru našeg muškog rukometa pod proslavljenim francuskim igračem i trenerom Didije Dinarom.
Francuski strateg je prije duela sa Fincima imao samo dva dana na raspolaganju da sa našim rukometašima pripremi meč, sad je imao koliko toliko više, ali ni u Košicama nije moglo bez problema u rosteru.
Vuko Borozan se povrijedio i neće moći biti na raspolaganju, dok zbog porodičnih razloga Vuk Lazović nije sa timom.
Njih dvojicu mijenjaju Mihailo Šćekić i Milorad Bakić.
Sa Slovacima smo do sada igrali četiri puta i imamo jedan trijumf i to u posljednjem meču 2017. godine kada smo slavili 31:30.
Jedan meč je završen remijem, a u dva su današnji domaćini zabilježili ubjedljive pobjede.
Slovačka je na prvom meču naše grupe poražena od Mađarske 37:32.
Stevan Vujović, bek naše reprezentacije smatra da u odbrani je ključ da se zaustavi brz centar domaćih.
Uvijek je lakše igrati kod kuće, nego u gostima. Slovaci su izgubili prvu utakmicu i sigurno će učiniti sve da se iskupe za taj poraz. Mi smo ovdje već dva dana i vjerujem da smo se dobro spremili, jer smo kroz snimke upoznali sve njihove igrače, te sistem kako igraju. Oni igraju potpuno različito od Finske, mnogo su brži, prodorni su jako, a i vuku “brzi centar”, tako da ako to zaustavimo , bićemo blizu pobjede. Dobro smo ih analizirali. Spremni smo za borbu svih 60 minuta – kazao je on.
Izvor: RTCG
Sport
Poraz Starsa u Bijelom Polju
Cetinjanke doživjele drugi neuspjeh ove sezone.
Rukometašice Starsa izgubile su na gostovanju Jedinstvu rezultatom 23:17 (11:7) u utakmici 6. kola Druge crnogorske lige.
Odličan start Bjelopoljki bio je ključan za ishod večerašnjeg meča.
Jedinstvo je sredinom prvog poluvremena imalo višak od šest golova (7:1) i do kraja meča je tu prednost rutinski sačuvao.
Najefikasnije u redovima cetinjske ekipe bile su Anja i Iva Božović sa po četiri gola.
Kod domaćina devet golova Marije Femić.
Sport
Lovćen od minus 14 do pobjede u Golubovcima
Druga pobjeda ekipe Petra Jovanovića
Košarkaši Lovćena upisali su drugi trijumf ove sezone. Cetinjani su, u meču šestog kola domaćeg šampionata, savladali u gostima ekipu Vukovi Zeta rezultatom 77:71 (18:32, 21:16, 17:11, 21:12).
Golubovčani su odigrali odlično prvu dionicu koju su dobili sa 32:18. Lovćen se konolidovao u drugom kvartalu, ali je domaćin uspio da održava solidnu prednost.
Nakon odmora igra izabranika Petra Jovanovića bila je znatno bolja. Do kraja trećeg kvartala Lovćen je smanjio zaostatak na tri poena (59:56), a onda početkom posljednjeg napravio seriju 13:0 i time riješio meč u svoju korist.
Igrači cetinjskog kluba odlično su raspodijelili poene u ovom meču. Najefikasniji je bio Miloš Latković sa 16, 14 je dodao Milutin Đukanović, a po deset Vasilije Ivančević, Alija Islamović i Nikola Parača.
Kod Zećana je ubjedljivo najbolji bio Aleksa Lađić sa 23 poena.
Svijet
Trideset pet godina od pada Berlinskog zida
Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin.
Berlinski zid koji je 28 godina bio simbol hladnoratovske podjele svijeta na kapitalistički zapad i komunistički istok, na današnji dan prije tri i po decenije zvanično je izgubio svoju važnost i funkciju.
Betonska prepreka duga čak 155 kilometara predstavljala je granicu između Zapadne i Istočne Njemačke, sagrađena je 1961. godine.
Zid, koji je dijelio i dva međusobno suprotstavljena ideološka bloka, trebalo je da spriječi bjekstvo radnika i političkih neistomišljenika.
Ogroman odliv radne snage umnogome je uticao na privredu Istočne Njemačke. Prema podacima portala Njemačka istorija u dokumentima i slikama (GHDI), koji kao izvor navodi zapadnonjemačke vlasti, od 1949. do 1962. u Zapadnu Njemačku prebjeglo je više od 2,7 miliona ljudi, dok se taj broj do 1989. godine sveo na oko 550.000.
Zvanična verzija istočnonjemačkih vlasti je bila da je zid “antifašistička zaštitna barijera”, sa ciljem da odvrati agresiju sa Zapada.
Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin. Tokom izgradnje zida, istočnonjemački vojnici i borbene grupe radničke klase su stajale na granici, sa naređenjem da pucaju na svakog ko pokuša da prebjegne.
Kompletna granica između Istočne i Zapadne Njemačke je zatvorena zidovima, minskim poljima i drugim preprekama.
Procjenjuje se da je u incidentima prilikom pokušaja prelaska zida poginulo najmanje 140 osoba, uključujući i graničare.
Liberalizacija kasnih osamdesetih, povezana sa velikim ekonomskim padom, sve slabijim uticajem Sovjetskog Saveza i zvanične politike Perestrojke, dovela je do slobodnijeg pograničnog režima u Istočnoj Njemačkoj, a kulminirala je masovnim demonstracijama i padom tamošnje komunističke vlasti.
Kada je 9. novembra 1989. emitovano saopštenje istočnonjemačke vlade da će prelazak u Zapadnu Njemačku biti dopušten, mase istočnih Njemaca su se približile i zatim i prešle zid, a njima je u susret sa druge strane došao i veliki broj zapadnih Njemaca u slavljeničkoj atmosferi.
U roku od nekoliko nedjelja veći dio zida uništila je euforična masa, a njegov pad je bio prvi korak ka ujedinjenju Njemačke, koje je zvanično završeno 3. oktobra 1990. godine.
Izvor: RTS
Servisi
U nedjelju sunčano
Najviša dnevna temperatura vazduha do 22 stepena.
U Crnoj Gori u nedjelju sunčano, uz povremeno slabu ili umjerenu visoku oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će tokom jutra ponegdje po kotlinama biti magle.
Vjetar najčešće sjeverni, slab do umjeren, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, pojačan do jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do deset, najviša dnevna od 8 do 22 stepena.
Svijet
UN: Sjevernom dijelu Pojasa Gaze prijeti glad
Izraelske snage pokrenule su prošlog mjeseca veliku operaciju visokog intenziteta u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, sa željom, kako je saopšteno, da spriječe islamistički pokret Hamas da reformiše borbene jedinice.
Sjeveru pojasa Gaze prijeti glad zbog intenziviranja operacija izraelske vojske i gotovo potpunog prestanka pružanja pomoći u hrani, navodi se danas u izvještaju UN.
Upozorava se na “neposrednu i veliku vjerovatnoću gladi, zbog brzog pogoršanja situacije u Pojasu Gaze”.
Pragovi gladi su možda već pređeni ili će biti u bliskoj budućnosti – ocjenjuje se u izvještaju.
U prethodnom izvještaju objavljenom 17. oktobra, procjenjuje se da će se oko 345.000 stanovnika Gaze suočiti sa glađu na “katastrofalnom” nivou između novembra i aprila 2025. godine, što je oko 16 odsto stanovništva.
Izraelske snage pokrenule su prošlog mjeseca veliku operaciju visokog intenziteta u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, sa željom, kako je saopšteno, da spriječe islamistički pokret Hamas da reformiše borbene jedinice.
Izvor: RTCG/Beta