Foto: RTV Cetinje
U Crnoj Gori u nedjelju sunčano, uz povremeno slabu ili umjerenu visoku oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će tokom jutra ponegdje po kotlinama biti magle.
Vjetar najčešće sjeverni, slab do umjeren, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, pojačan do jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do deset, najviša dnevna od 8 do 22 stepena.
Umjetnik iz Crne Gore Abaz Dizdarević, dobitnik je Grand prix 46. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“, koji je večeras otvoren u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, na Cetinju.
Istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija za dodjelu nagrada, dr Maja Đurić, obrazlažući ovogodišnji Grand prix, Dizdarevićeva prostorna instalacija „Golden gate“, kazala je da je umjetnikov stvaralački fokus usmjeren na moć riječi i usta kao njihov operativni mehanizam koji posjeduje razornu snagu.
U alegorijskom smislu, portal sa niskama zlatanih usta je svojevrstan masmedijski oltar koji sve snažnije oblikuje brojne segmente naše stvarnosti, ne ostavljaući nam mogućnosti za bilo koju vrstu kritičke misli. Zato je u središtu instalacije smještena depersonalizovana sjenka, kao moguće ishodište ekvilibrijuma u kojem poslušno obitavamo – objasnila je dr Đurić.
Stručni žiri, na čelu sa predsjednicom, istoričarkom umjetnosti dr Majom Đurić, istoričarkom umjetnosti Ljiljanom Zeković i teoretičarkom savremene umjetnosti Selmom Đečević odlučio je da tri ravnopravne nagrade Salona budu dodijeljene Anki Gardašević, Adinu Rastoderu i Mileni Vukoslavović.
Ovogodišnja tema Salona je „Impresija budućeg”.
Selektorka Salona, teoretičarka savremene umjetnosti Selma Đečević, objasnila je da na izvjestan način ovaj izbor umjetničkih djela predstavlja pokušaj da se napravi potpuni otklon od prošlosti, kao prostora u kojem obitavaju mjere i određenja koja definišu ovaj trenutak i našu buduću stvarnost.
Đurašković: Cetinje je dom umjetnosti i kulture
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, otvarajući Salon istakao je da ova manifestacija, okupljajući umjetnike iz države i regiona, potvrđuje Cetinje kao mjesto gdje umjetnost i kultura, nalaze svoj dom.
Tako su decenijama u okviru Crnogorskog likovnog salona stasavali i stvarali brojni umjetnici, čineći da on postane simbol umjetničkog stvaralaštva, postojane i nepokolebljive duše naše Prijestonice. Zahvaljujući njegovom ugledu i značaju, naš grad je ponio titulu jednog od kulturnih centara bivše Jugoslavije. Kroz postavku Salona, ovogodišnja tema sugeriše potencijalne oblike buduće stvarnosti, otvarajući prostor za nove interpretacije i perspektive i potvrđuje da je umjetnost bila i ostala naš most između prošlosti i budućnosti, između tradicije i novih vizija – kazao je Đurašković.
Na Salonu su se predstavili umjetnici: Elisa Andessner, Marko Čakalović, Abaz Dizdarević, Stefan Doru Moscu, Vladimir Dado Đuranović, Darko Đurović, Tijana Gordić, Anka Gardašević, Nikola Marković, Tanja Markuš, Damir Murseljević, Lidija Nikčević, Adin Rastoder, Jovana Šarac Dakić, Milena Vukoslavović.
Crnogorski likovni salon „13. novembar“ realizuje se u organizaciji Prijestonice Cetinje i Društva istoričara umjetnosti Crne Gore. Sufinansijer događaja je Ministarstvo kulture i medija, a partner Narodni muzej Crne Gore.
Policija je uhapsila četiri osobe, koje se dovode u vezu sa dvostrukim ubistvom u Podgorici kada su ubijeni Cetinjani Petar Lipovina i Žarka Pejaković.
Policija je slobode lišila četiri osobe – A.D., M.M., S.K. i N.U. Oni se sumnjiče za krivična djela kriminalno udruživanje i teško ubistvo – saopšteno je iz UP.
Službenici Uprave policije, dodaju, nastavljaju sa preduzimanjem niza aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju potpunog rasvjetljavanja ovoga događaja i procesuiranja svih lica koja su učestvovala u izvršenju ovog teškog krivičnog djela.
Podsjećaju da je 6. novembra oko 15.20 časova u Podgorici, na kružnom toku na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica – Cetinje – Nikšić izvršeno je teško ubistvo na štetu P.L. (41) i Ž.P. (25) kada je iz vatrenog oružja u pravcu vozila u kojem su se nalazili oštećeni ispaljeno više projektila.
U interesu istrage i složenosti predmeta i kriivčnog postupka u ovom momentu ne možemo saopštavati više detalja – saopšteno je iz policije.
U ranije odloženoj utakmici 4. kola domaćeg šampionata rukometaši Lovćena savladali su na svom parketu Rudar sa 38:34.
Za akutelnog šampiona bila je ovo peta pobjeda, dok su Pljevljaci pretrpjeli prvi poraz.
Početak meča protekao je u igri gol za gol, da bi Lovćen sredinom prvog dijela stigao do plus tri -9:6. Rudar je relativno brzo uspio da se vrati (12:12), ali je domaćin do poluvremena vratio prednost (20:18).
Nakon pauze gosti su preuzeli rezultatsku prednost (22:21), ali je to bilo kratkog daha. Rukometaši Lovćena ostali su disciplinovani i smireni, napravili su seriju 5:1 za novu prednost od tri gola (26:23).
Pokušao je Rudar da se vrati, ali je njihove nalete odbio golman Savo Vujović koji je i večeras imao odličnu rolu.
Vujović je na kraju sakupio 14 odbrana, a najefikasniji je bio Đorđo Peruničić sa devet golova. Po šest su dodali Danilo Pajović i Božo Brnović, dok je Petar Radoičić četiri puta tresao mrežu Pljevljaka.
Kod Rudara se izdvojio Nemanja Vuković sa devet golova.
Veći broj djece nego što prostor dozvoljava, vaspitači koji godinama koriste iste materijale za rad sa djecom, nerazumijevanje mališana sa drugih govornih područja, nepoštovanje higijenskih, fizičkih, pedagoških i drugih normativa prilikom proširenja kapaciteta za prihvat u zakupljenim, nenamijenskim prostorima.
To su samo neki od faktora, zapazile su nadzorne službe Zavoda za školstvo, koji otežavaju organizaciju vaspitno-obrazovnog procesa i rad i negatovnu utiču na postignuća djece tokom predškolskog obrazovanja.
Zavod je objavio godišnji izvještaj o nadzoru za 2023. godinu, a on obuhvata sve segmente douniverzitetskog obrazovanja.
“Vijesti” su nedavno objavile da su nadzornici Zavoda za školstvo kontrolisali 91 osnovnu i srednju školu, da nije bilo ustanova sa nezadovoljavajućom ocjenom, dok su samo dvije bile na najvišem nivou.
U izvještaju objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore navodi se da je prošle godine kontrolisano ukupno 10 javnih i privatnih predškolskih ustanova, a državne su, i pored brojnih nedostataka, dobile bolju ukupnu ocjenu.
Iz Zavoda ističu da se dio državnih ustanova suočava sa infrastrukturnim problemima poput prokišnjavanja, dotrajalog inventara i elektroinstalacija, toaleta koji nisu prilagođeni djeci, a nemaju ni toplu vodu…
U nekoliko javnih predškolskih ustanova zakupljeni prostori za boravak djece nijesu sasvim adekvatni i mogu se smatrati privremenim rješenjem usljed povećanog broja upisane djece – nedostatak tople vode, čajna kuhinja, dvorišni prostor, slabo osvjetljenje, prisustvo vlage, neadekvatan i strm prilaz uz ulicu. U jednoj javnoj predškolskoj ustanovi se ne vrše analize vode, ispitivanje električnih i gromobranskih instalacija u vaspitnim jedinicama koje su u sklopu osnovnih škola… – primjedbe su nadzornika.
Pored prostornih i infrastrukturnih problema, iz Zavoda primjećuju i kadrovske – u pojedinim ustanovama nedostaju medicinske sestre za rad u jaslenim grupama, logopedi…
Manji broj vaspitača koristi istovjetan i šablonizirani radni materijal za rad sa djecom, što negativno utiče na razvoj mašte i kreativnosti, ispoljavanje individualnosti. U javnim ustanovama je otežana verbalna komunikacija sa djecom drugačijeg jezičkog porijekla. Prenaseljenost vaspitnih grupa brojem djece značajno iznad normativa u javnim ustanovama (centralne i južne regije), usložnjava njihovu adaptaciju, individualizirani pristup… – navodi se u izvještaju.
U Zavodu, međutim, primjećuju da “vaspitačice ostvaruju primjerenu komunikaciju sa djecom, trijažne medicinske sestre uglavnom redovno i sistematično vode evidenciju ukupnog zdravstvenog stanja djece, u ustanovama u južnoj i dijelom centralnoj regiji, integrisan je značajan broj djece drugačijeg kulturološko-jezičkog porijekla, a za većinu djece sa posebnim potrebama su urađeni IROP-i, ustanove (uglavnom javne) sarađuju sa resursnim centrima…”
Vaspitači treba da se edukuju iz domena praćenja i dokumentovanja razvoja djece, medicinske sestre u privatnim ustanovama treba redovnije i sadržajnije da vode evidenciju praćenja razvoja djece, a u ustanovama u kojima su integrisana djeca RE (Romi i Egipćani) populacije treba angažovati romske asistente – neke su od preporuka Zavoda.
Nadzornici Zavoda uočili su da u pojedinim privatnim predškolskim ustanovama nijesu korišćeni javno važeći obrazovni programi.
...Iako su licencom bili obavezani da ih koriste. U pojedinim privatnim predškolskim ustanovama isti model planiranja vaspitačice koriste za jaslene i za grupe vrtića. U pojedinim privatnim predškolskim ustanovama nije ispoštovana zakonska procedura usvajanja godišnjeg plana rada za tekuću godinu i ostalih dokumenata. U nekim grupama svoj djeci su ponuđena istovjetna sredstava i zadaci, kao i šablonizirani radni materijal, što sputava razvoj, pa i kreativnost i maštovitost djece – ocijenjeno je u izvještaju.
Zbog svega toga, ističu iz Zavoda, prosječna ocjena za privatne ustanove je 5,92, a za državne 8,20.
Posljedica ovakvog stanja u privatnim ustanovama dijelom može biti prouzrokovana često nestručnim zastupanjem radnog mjesta vaspitača, ali i izostankom stručnog usavršavanja nakon inicijalnog stručnog obrazovanja – naglasili su iz Zavoda.
Generalno, kvalitet rada u javnim ustanovama u većini segmenata je bolji u odnosu na privatne ustanove. Međutim, ključni problem koji se u kontinuitetu manifestuje kod javnih ustanova je deficit prostora za prihvat djece koji je kao posljedicu uslovio prenaseljenost vaspitnih grupa brojem djece, značajno iznad važećih normativa. Ovakvo stanje može biti prouzrokovano demografskim kretanjem stanovništva, prilivom stanovništva iz drugih država, ali i kampanjom povećanja obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjaem, bez značajnog proširivanja prostornih kapaciteta. U takvoj situaciji se pribjeglo uzimanju prostora pod zakup koji često ne zadovoljavaju fizičke, higijensko-sanitarne, a samim tim ni pedagoške standarde. Ovaj problem je izražen dijelom u srednjoj regiji, a značajnije u južnoj regiji. Za razliku od njih, u privatnim ustanovama prostorni kapaciteti i opremljenost su značajno bolji – zaključuje se u izvještaju.
Izvor: Vijesti
Edvin Kuč je u reprezentaciji Crne Gore nešto više od godinu, a već je postao jedan od važnijih igrača u igri našeg tima. U tom periodu postigao je tri gola. Pred posljednje utakmice u ovom izdanju Lige nacija protiv Islanda i Turske igrač Nefčija istakao je da stanje na tabeli nije najbolje, ali da vjeruje u bolja izdanja u preostala dva meča.
Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo, nakon četiri utakmice nismo osvojili bod. Sigurno da nam nije drago, nismo ovo očekivali, ne bih da tražim alibi, ali bilo je i dosta problema sa povredama i to kod važnih igrača – kazao je Kuč i dodao:
Svi koji smo tu pokušaćemo da popravimo utisak, idemo protiv Islanda na pobjedu, to nam je glavna utakmica i ako ih pobijedimo možemo da se nadamao nečemu protiv Turske i da izborimo ostanak u B diviziji. Island je kvalitetna ekipa, postigli su samo gol manje od Turske, ako želimo da ih pobijedimo moramo da igramo mnogo bolje nego što smo u Rejkjaviku – kazao je.
Crna Gora će u ovom ciklusu pokušati da dođe do prviih bodova u Ligi nacija i to pod vođstvom selektora Roberta Prosinečkog.
Mi idemo u svaku utakmicu na pobjedu, uvijek se spremamo na taj način. Mnogo bi bolja atmosfera bila da smo svi tu, kao što je bilo na debiju selektora Prosinečkog u Antaliji kada smo bili pravi na terenu. Nemamo vremena za žaljenje, moramo popraviti utisak kako znamo i umijemo – rekao je Kuč.
Kuč je dugo imao problema sa povredom, ali sada potpuno spreman stiže da pomogne reprezentaciji.
Dugo sam se mučio sa povredom, sada dolazim totalno spreman i nadam se da će svi biti zdarvi da ćemo odigrati najbolje što možemo. Svaki igrač koji je ovdje ima kvalitet i vjerujem da će nas u budućnosti zaobići povrede i da ćemo nekada napraviti veliki rezultat i odvesti Crnu Goru na neko veliko takmičenje – zaključio je Kuč.
Prvi meč naša reprezentacija odigraće u subotu protiv Islanda, dok je okršaj sa Turskom u utorak, oba u Nikšiću.
Izvor: RTCG
Crnogorsko narodno pozorište u saradnji s Kraljevskim pozorištem Zetski dom uskoro započinje rad na obnovi kiltne predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića”, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić.
Predstava će premijerno biti izvedena u Podgorici i na Cetinju u februaru naredne godine – saopštio je danas direktor CNP-a Ilija Subotić.
Otvarajući predavanje “Petrovići Njegoši i razvoj pozorišta u Crnoj Gori – legitimacija do danas”, povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, Subotić je istakao da će obnova predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore” osnažiti pozorišnu scenu Crne Gore i regiona, simbolizujući jedinstvo i zajedničke ciljeve jedina dva narodna pozorišta u državi.
Naslov predavanja: „Petrovići Njegoši i razvoj pozorišta u Crnoj Gori – legitimacija do danas“, kako je istakao Subotić, obavezuje da se navedena relaciju sagleda kao proces koji se odvijao u dva smjera – jednom koji pokazuje svijest ovih vladara o značaju pozorišne umjetnosti u procesu kulturne emancipacije Crne Gore i onom drugom koji otkriva kako su, ne samo po značaju već i po intrigantnosti, biografije predstavnika ove dinastije vremenom postajale tema same pozorišne umjetnosti.
Tokom sedam decenija rada Crnogorsko narodno pozorište bilježi više inscenacija i adaptacija Njegoševih djela, kao što su izvedeni i projekti koji su se bavili ili bili inspirisani životom i radom nekih od predstavnika dinastije Petrović. Rađene različitim rediteljskim rukopisima, kako onim bližim klasičnim pozorišnim konvencijama tako i onim istraživačkim, te predstave i danas čine nezaobilaznu zaostavštinu ne samo u crnogorskoj već i u regionalnoj pozorišnoj umjetnosti – istakao je Subotić.
O ulozi dinastije Petrović Njegoš u institucionalizaciji i profesionalizaciji pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori, govorio je istoričar i teatrolog Luka I. Milunović.
Na samoj razmeđi 15. i 16. stoljeća, sa početkom novoga vijeka, u Crnoj Gori sa političke i državne scene silazi dinastija Crnojevića. Počinje naglo zamirati osjetni renesansni zamah. To je ambijent u kojem, krajem 17. stoljeća, na čelo slobodne Crne Gore dolazi vladika Danilo, osnivač dinastije Petrović Njegoš, čiji će članovi, vodeći jasno usmjerenu stalnu borbu za jačanje unutrašnje kohezije i afirmaciju državne ideje, ostaviti i zanačajne spomenike crnogorske kulture – kazao je Milunović.
Podsjeća da će dva dinasta Petrović zadužiti crnogorsku književnost kao autori značajnih dramskih djela, te će svaki od Petrovića svojim izuzetnim životnim putem snažno inspirisati umjetnike, tako da će kao likovi bili obrađeni u značajnim djelima: književnosti (drami), muzici, likovnoj umjetnosti i filmu.
Kako je dodao, kao što je kraj 17. i početak 18. stoljeća sa vladikom Danilom i dinastijom Petrović donio značajano unapređenje državnog, društvenog i kulturnog ambijenta u Crnoj Gori, tako će od kraja 18. stoljeća sa vladikom Pertrom I Petrovićem biti učinjeni krupni pomaci u snaženju unutrašnje kohezije i formiranju države Crne Gore u punom značenju te riječi.
Prilike u naredne tri decenije od početka 19. stoljeća neće dozvoliti vladici Petru I da ostvari svoje želje i naume na prosvjetnom i kulturnom planu. Vrlo uočljivi iskorak u ovim oblastima ostvariće njegov nasljednik na duhovnom i državnom tronu Petar II Petrović – Njegoš. Tragati za saznanjima o zbivanjima vezanima za pozorište tokom 19. stoljeća u Crnoj Gori ustvari znači pomno pratiti ulaganje velikih napora jedne male, siromašne i ratnim naporima izmučene zemlje u nastojanju da u godinama mira premosti prohujala stoljeća kako bi se što prije približila aktuelnim razinama dešavanja u glumištima i kulturnom životu uopšte širom razvijene Evrope – dodao je Milunović.
Druga polovina 19. stoljeća na čelo Crne Gore dovodi prvog svjetovnog vladaoca, knjaza Danila I Petrovića, podsjeća Milunović.
Pored neposrednih aktivnosti koje je pokretao i sproveo na uređenju države i ubrzanom približavanju Evropi, knjaz Danilo I je sa suprugom Darikom intenzivno unosio evropske kulturne manire i atmosferu u crnogorsku svakodnevicu. Poslije knjaza Danila I Petrovića, na čelo Crne Gore dolazi mladi knjaz Nikola I. Tada su se odigrali krupni kulturni događaji: počeo je organizovani i kontinuirani pozorišni život; sagrađeno je, useljeno i svečano otvoreno pozorišno zdanje Zetski dom i konačno osnovano i počelo s radom državno profesionalno pozorište (1884, 1888, 1896. i 1910) – rekao je Milunović.
Članovi dinastije Petrović Njegoš, kao dramski autori i junaci savremenih drama predstavljaju osoben i nezaobilazan segment repertoara unutar crnogorskog pozorišnog sistema, rekao je mr Janko Ljumović, profesor FDU Cetinje u okviru predavanja „Crnogorski metaistorijski dramski pejzaž“.
Ljumović je podsjetio da su pet vladara dinastije Petrović Njegoš, od ukupno sedam, dramski akteri, odnosno autori dramskih djela i junaci u djelima savremenih autora.
To su Petar I Petrović Njegoš, Petar II Petrović Njegoš, knjaz Danilo I Petrović Njegoš i knjaz i kralj Nikola I Petrović Njegoš. U Gorskom vijencu, najizvođenijem djelu Petra II Petrovića Njegoša, glavni lik je vladika Danilo, rodonačelnik dinastije Petrović-Njegoš. Osim njih, crnogorski dramski pisci u fokus stavljaju knjeginju Darinku, suprugu knjaza Danila i crnogorske princeze Kseniju, Zorku i Jelenu, kao glavne likove savremenih dramskih tekstova. Takođe, imamo čitavu galeriju i drugih ličnosti dinastije – istakao je Ljumović.
Kada se to tako postavi, prema Ljumovićevim riječima, članove dinastije Petrović Njegoš čitamo kao dramatis personae, termin koji Patris Pavis zaključno definiše kao najširi generički pojam kojima se označava osoba (karakter, lik, tip, uloga, junak).
Dodajmo da je i još jedan vladar iz dinastije ostavio iza sebe književna djela, Petar I Petrović Njegoš, preko tri stotine sačuvanih Poslanica i sedam junačkih pjesama. S druge strane njihovo “pojavljivanje” uz druge likove iz djela dramske baštine i savremenih drama kreira galeriju antologijskih likova crnogorske dramske književnosti i pozorišta, bilo da su to fikcionalni likovi u književnim djelima, prije svega dramskim ili su to istorijske ličnosti – rekao je Ljumović.
Izvor: Portal Analitika