
Foto. Reuters / Marko Djurica
Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća nezavisnost najvećeg svjetskog ostvra. Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje.
Grenland ima svega šezdeset hiljada stanovnika i ogromna rudna bogatstva. Oko na njega bacio je i Donald Tramp. Zato su regionalni izbori na ledenom ostrvu namah postali interesantni.
Najveće ostrvo na svijetu jeste dio države Danske, ali uživa široku autonomiju. Jedino spoljnu politiku, bezbjednost i finansije Grenland još dijeli s Danskom, ali čak i to uz posebnosti.
Grenland je naime još 1985. odlučio da ne želi biti članica Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije kao što je Danska.
Ranije jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko šezdeset hiljada stanovnika Grenlanda bira 31 poslanika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta.
Ali, pred nove izbore u utorak (11. mart) interesovanje je ogromno, već i zbog teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da „dobije“ i Grenland kao područje Sjedinjenih Država.
Vojno i strateški, Grenland odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola, piše Dojče vele.
Preko njegovog područja je najmanja udaljenost između SAD i današnje Rusije, tako da je još pedesetih godina Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD da na sjeverozapadu Grenlanda uspostavi vazdušnu bazu Tule – danas se ona zove Pitufik Space Base i služi za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.
Ranije jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko šezdeset hiljada stanovnika Grenlanda bira 31 poslanika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta.
Ali, pred nove izbore u utorak (11. mart) interesovanje je ogromno i zbog teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da „dobije“ i Grenland kao područje Sjedinjenih Država.
Vojno i strateški, Grenland odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola, piše Dojče vele.
Preko njegovog područja je najmanja udaljenost između SAD i današnje Rusije, tako da je još pedesetih godina Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD da na sjeverozapadu Grenlanda uspostavi vazdušnu bazu Tule – danas se ona zove Pitufik Space Base i služi za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.
I u prvom mandatu Tramp je ponudio Danskoj da „otkupi“ Grenland – što je Kopenhagen glatko odbio.
Ne sasvim različito od ruskog predsjednika, ni Tramp nema posebno poštovanje prema državnim granicama.
Početkom marta Tramp je pred američkim Kongresom doduše poručio građanima Grenlanda da „podržava njihovo pravo da sami odrede svoju budućnost“, ali ubrzo nakon toga dodao: „Mislim da ćemo dobiti Grenland. Ovako ili onako, dobićemo ga.“
Nakon Trampovih izjava, na društvenim mrežama se oglasio i predsjednik grenlandske vlade Mute Egede jasnom porukom: „Mi ne želimo biti ni Amerikanci, ni Danci, mi smo Kalaaliti. Amerikanci i njihov vođa to moraju da razumiju.“
Egede je vođa stranke Zajednica Inuita koja, zajedno sa socijaldemokratskom strankom Napredak, ima ubjedljivu većinu u regionalnom parlamentu.
Izvor: Dojče vele
Unija slobodnih sindikata organizovala je danas na Cetinju tribinu i potpisivanje Predloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Unija je pokrenula kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan” i „Nije sve na prodaju.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da se kampanja „Za miran san, socijalni stan” odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
Kampanja „Nije sve na prodaju” odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima.
Predsjednica Sindikata službenika i namještenika Državnog arhiva Nataša Pejović koja je bila zainteresovana za tribinu, kaže da od 1951. godine nije riješen nijedan stambeni problem zaposlenih u Državnom arhivu.
Unija slobodnih sindikata donijela je odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Predloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma. Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa organizovane su do sada u više gradova Crne Gore.
opširnije u izveštaju RTV Cetinje
Prethodna dva dana smo svjedoci stotina požara koji su izazvani nemarom i neodgovornošću pojedinaca širom Crne Gore, kazali su iz NVO Green Home.
Najugroženija su bila područja oko Danilovgrada, Žabljaka i Gusinja gdje su brojni požari zahvatili velike površine. Prvi proljećni vikend sa lijepim vremenom i mi imamo stotine požara širom Crne Gore, a da niko za to nije odgovarao, čime se šalje poruka da ova država nije sposobna da spriječi uništavanje njenih prirodnih resursa – poručili su iz ove nevledine organizacije.
Dodaju da podržavaju najavu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da će predvidjeti u Prijedlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih kazni za čišćenje livada paljenjem, jer ovakvi postupci izazivaju ogromnu štetu prirodnom okruženju.
Međutim, želimo ukazati i podsjetiti nadležne da i sada postoje zakonom propisane kaznene mjere koje niko u ovoj državi ne pominje i ne primjenjuje, jer da ih primjenjuje mi ne bismo u jednom vikendu imali na stotine požara van kontrole širom Crne Gore – kazala je izvršna direktora NVO Green Home, Azra Vuković.
Najave novih kaznenih mjera koje će tek biti usvojene u zakonskoj proceduri smanjuju pritisak i odgovornost sa nadležnih za primjenu postojećih zakonskih propisa i skreću pažnju sa postojećih mogućnosti.
Znamo da u Crnoj Gori usvajanje zakona traje i po nekoliko godina, pa će, sve su prilike, i donošenje novog Zakon o zaštiti prirode na kojem se radi već 4 godine još trajati. Za to vrijeme odgovorni za izazivanje požara ne mogu i ne smiju ostati nekažnjeni – saopštili su Iz NVO Green Home.
Pozivali su Direkciju za inspekcijski nadzor Direktorata za zaštitu i spašavanje da u skladu sa svojim nadležnostima intenzivira primjenu kaznenih mjera koje se odnose na paljenje vatre na otvorenom i izazivanje požara.
Član 104, stav 1 Zakona o zaštiti i spašavanju jasno precizira da je „zabranjeno ložiti vatru i ostavljati zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja i širenja požara (u parkovima, putnim pojasevima i na drugim mjestima na kojima postoji sasušena trava, lišće i drugi lako zapaljivi predmeti i materijali).“ Član 119, propisuje da će se „novčanom kaznom u iznosu od 30 eura do 1000 eura kazniti za prekršaj fizičko lice, ako: (…) loži vatru i ostavlja zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja požara…“
Iz ovoga je jasno, kako ističu, da postoji zakonom definisan mehanizam kojim se odgovorni mogu kazniti i kojim se može spriječiti da se vrše ovako ozbiljne devastacije prostora, samo što ih niko ne primjenjuje – naveli su u saopštenju iz NVO.
Imajući sve to na umu, pozivaju nadležne da iskoriste zakonske mogućnosti i kazne neodgovorne građane koji svojim djelovanjem doprinose povećanom riziku od nastanka i širenja požara koji sa sobom mogu donijeti razarajuće posljedice.
Iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa upravo su saopštili da će od ponoći sve vrste goriva pojeftiniti šest, odnosno pet centi po litru.
Litar obje vrste benzina biće jeftiniji šest centi i koštaće BMB 98 1,50 eura, a BMB 95 1,46 eura.
Pogledajte nove cijene goriva.
Cetinjski bend „Prizma”, predstavio je svoj novi singl pod nazivom „Sam”.
Tekst je napisao Matija Đurović, a muzika i aranžman su djelo frontmena Danila Radunovića.
Produkcijski pečat pjesmi dao je Goran Antović, dok je snimanje obavljeno u studijima Secret World i M Sound.
Bend je uz singl objavio spot, čiju režiju potpisuje Miodrag Mika Marković, uz montažu Đura Mihaljevića i vizuelnu podršku ekipe iz Atomic Studija Podgorica.
Mladi bend, crnogorskoj javnosti, krajem 2021. predstavio je prvijenac „Mislim na nas” – kao nagradu za osvajanje 3. mjesta na takmičenju gimnazijskih rok bendova „DanilovGradation”, pripremio je veoma kvalitetan novitet.
Projekat su podržali Sekretarijat za kulturu Prijestonice Cetinje i PAM.
Edukativna radionica pod nazivom „Upoznaj svoje tijelo – čula” , održaće se u četvrtak, 13. marta, u JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš”, sa početkom u 17 časova.
U drugoj radionici ciklusa ,,Upoznaj svoje tijelo” učenici će imati priliku da upoznaju građu uha i oka, saznati kako vidimo, čujemo, ali i kako osjećamo miris, ukus, toplo i hladno – saopšteno je iz ove ustanove kulture.
Radionicu će voditi profesor biologije Petar Špadijer, a predviđena je za mlađi uzrast osnovnih škola
Sindikat uslužnih djelatnosti u ponedjeljak je pozvao zaposlenike u glavnim njemačkim vazdušnim lukama na štrajk, uz potpunu obustavu planiranih letova u Berlinu, u vrijeme napetih pregovora oko plata u tom sektoru.
Prema udruženju njemačkih aerodroma ADV-u, 3400 letova bit će otkazano, što će uticati na pola miliona putnika.
U Frankfurtu, najvećoj njemačkoj vazdušnoj luci, operativna kompanija Fraport upozorila je da se nijedan putnik neće moći ukrcati u tom tranzitnom čvorištu, što će “gotovo sigurno” utjicati na međunarodne letove, prenosi Bild.
Aerodromi u Minhenu, Bremenu, Kelnu, Dortmundu, Dizeldorfu, Hamburgu, Hanoveru, Lajpcigu i Štutgartu takođe će biti “pogođeni”.