Svijet

Grenlanđani glasaju, svijet prati – Trampove pretenzije ih vratile u žižu interesovanja

Grenland ima svega šezdeset hiljada stanovnika i ogromna rudna bogatstva. Oko na njega bacio je i Donald Tramp. Zato su regionalni izbori na ledenom ostrvu namah postali interesantni.
Grenlanđani glasaju, svijet prati – Trampove pretenzije ih vratile u žižu interesovanja

Foto. Reuters / Marko Djurica

Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća nezavisnost najvećeg svjetskog ostvra. Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje. 

Grenland ima svega šezdeset hiljada stanovnika i ogromna rudna bogatstva. Oko na njega bacio je i Donald Tramp. Zato su regionalni izbori na ledenom ostrvu namah postali interesantni.

Najveće ostrvo na svijetu jeste dio države Danske, ali uživa široku autonomiju. Jedino spoljnu politiku, bezbjednost i finansije Grenland još dijeli s Danskom, ali čak i to uz posebnosti.

Grenland je naime još 1985. odlučio da ne želi biti članica Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije kao što je Danska.

Ranije jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko šezdeset hiljada stanovnika Grenlanda bira 31 poslanika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta.

Ali, pred nove izbore u utorak (11. mart) interesovanje je ogromno, već i zbog teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da „dobije“ i Grenland kao područje Sjedinjenih Država.

Foto. Reuters / Marko Djurica

Vojno i strateški, Grenland odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola, piše Dojče vele.

Preko njegovog područja je najmanja udaljenost između SAD i današnje Rusije, tako da je još pedesetih godina Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD da na sjeverozapadu Grenlanda uspostavi vazdušnu bazu Tule – danas se ona zove Pitufik Space Base i služi za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.

Ranije jedva da su ikoga u svijetu zanimali ishodi regionalnih izbora gdje oko šezdeset hiljada stanovnika Grenlanda bira 31 poslanika Inatsisartuta, lokalnog parlamenta.

Ali, pred nove izbore u utorak (11. mart) interesovanje je ogromno i zbog teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da „dobije“ i Grenland kao područje Sjedinjenih Država.

Vojno i strateški, Grenland odavno nije tek ledena pustoš u blizini Sjevernog pola, piše Dojče vele.

Preko njegovog područja je najmanja udaljenost između SAD i današnje Rusije, tako da je još pedesetih godina Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD da na sjeverozapadu Grenlanda uspostavi vazdušnu bazu Tule – danas se ona zove Pitufik Space Base i služi za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.

I u prvom mandatu Tramp je ponudio Danskoj da „otkupi“ Grenland – što je Kopenhagen glatko odbio.

Ne sasvim različito od ruskog predsjednika, ni Tramp nema posebno poštovanje prema državnim granicama.

Početkom marta Tramp je pred američkim Kongresom doduše poručio građanima Grenlanda da „podržava njihovo pravo da sami odrede svoju budućnost“, ali ubrzo nakon toga dodao: „Mislim da ćemo dobiti Grenland. Ovako ili onako, dobićemo ga.“

Nakon Trampovih izjava, na društvenim mrežama se oglasio i predsjednik grenlandske vlade Mute Egede jasnom porukom: „Mi ne želimo biti ni Amerikanci, ni Danci, mi smo Kalaaliti. Amerikanci i njihov vođa to moraju da razumiju.“

Egede je vođa stranke Zajednica Inuita koja, zajedno sa socijaldemokratskom strankom Napredak, ima ubjedljivu većinu u regionalnom parlamentu.

Izvor: Dojče vele