Sport
Imaju dobar razlog da se trgnu
“Teško je vratiti se nakon poraza, ali smo pričale između sebe i naravno da ćemo sve što imamo da damo za našu državu i grb” – poručila je Bulatović.
Mandatory Credit © Jozo Cabraja / kolektiff
Crna Gora je u posljednja dva meča glavne runde Evropskog prvenstva izgubila 34 lopte! Umor je, kažu naše rukometašice, jedan od glavnih razloga zbog čega su protiv Mađarske i Francuske promašile više od 20 zicera. Do posljednjeg meča bile su i na visini zadatka u šutevima sa sedam metara, protiv svjetskih šampionki – promašile su četiri iz sedam pokušaja!
Ovakav učinak nije približio ,,lavice“ do završnice šampionata Evrope, ali su saglasne da su propustile priliku da savladaju Mađarice na startu glavne runde. Prednost od 7:3 i promašeni zicer okrenuo je utakmicu onako kako niko nije želio. Kao da je sve dobro od 16. minuta gumicom izbrisano. ,,Lavice“ su od prednosti od 9:6 – do kraja poluvremena postigle samo dva, a primile 10 golova. U nastavku meča, brzim golovima su probale da uhvate priključak, ali… Utakmicu velikog uloga naša ekipa nije uspjela da iznese, a bez šansi je bila protiv Francuske.
Misle na Beč
Do kraja glavne faze šampionata crnogorske rukometašice odigraće još dva meča. Ako danas (15.30) pobijede Poljsku i Švedsku u utorak će putovati u Beč, gdje će se boriti za peto mjesto. Ova pozicija, u nekoj varijanti, Crnogorkama bi mogla da donese direktan plasman na Svjetsko prvenstvo. Ima, znači, još dobrih razloga da se razmišlja pozitivno i da se sve igračice trgnu, kako bi došle do mjesta koje apsolutno nije za potcjenjivanje.
Želja nije upitna, ali pitanje je koliko imaju snage i jesu li ih dva posljednja poraza uzdrmala. Od svježine će, definitivno, zavisiti u kojem će pravcu utakmica da ode. A odbrana će ponovo, prvenstveno od strane poljskih bekova, biti na velikom zadatku.
Umor je bio prisutan, posebno kod igračica koje su po 60 minuta igrale grupnu fazu. U posljednja dva meča puno faktora se nije pogodilo. Puno dogovora nijesmo sprovele i ispoštovale, ali nema prostora za žaljenje i nervozu. Slijede dva meča i borba za peto mjesto u Beču, tako da se spremamo za Poljsku i za nove pobjede – poručila je Katarina Džaferović.
Kod mlade ljevoruke reprezentativke očigledno nema prostora za negativno razmišljanje, optimizam izbija iz riječi.
To što je izgubljena šansa za medalju ne znači da ćemo odustati od narednog cilja, a to je peto mjesto.
Od Poljakinja se sve može očekivati. A ono najbolje pokazale su protiv Španije, kada su pobjedom u posljednjem kolu grupne faze izborile prolaz u glavnu rundu prvenstva Evrope.
Očekujem prvo da uđemo mirne glave. Znamo da ništa nije izgubljeno. Imamo šansu za nešto drugo, nešto novo. Biće zahtjevan meč jer je Poljska dobra ekipa, a u odbrani je ključ. Vjerujem da ćemo u napadu manje promašivati zicere i da ćemo opet ući u ritam pobjeda – poručila je Džaferović.
Umor vezao ruke
Ne mogu da zaborave ,,lavice“ na poraz od domaćina šampionata. Ova utakmica je bila ključ za velike stvari.
Osjećamo najveći žal zbog poraza od domaćina. Mislim da smo sebe pobijedile, a osjećale smo se tako i znale smo da možemo mnogo bolje. Protiv Francuske… E tu je stvarno umor bio prisutan i bilo je teško da se izborimo sa njihovim ritmom. Onda da se vratimo, igramo našu igru i da sve bude kako je zamišljeno – istakla je Nina Bulatović.
Dvije ključne igračice u odbrani, ali u ofanzivnim zadacima Tatjana Brnović i Đurđina Jauković su gotovo neprestano bile na terenu. Jauković je doživjela težak udarac u predjelu vrata protiv Mađarske (u drugom minutu) i tada je počelo da škripi u oba pravca. Sa Francuskinjama se jasno vidjelo da nijesu svježe, a kako bi bile kada su dobile veliki broj udaraca, a nesebično se trošile u defanzivi, što ih je sljedovalo kao dva glavna stuba.
Koliko je bekovska linija umorna (konkretno sredina i lijeva strana) pokazao je broj postignutih golova u posljednjem meču – devet iz 22 pokušaja.
Bilo je dosta tehničkih grešaka, a umor je sigurno prisutan. Teško je kada samo sa jednom postavom dođete na turnir uz ovakav raspored utakmica. To ne znači da sa Poljskom nećemo pokušati da se saberemo i odradimo utakmicu na najbolji način.
Imate li snage?
Pokušaćemo da je nađemo. Hoćemo. Teško je vratiti se nakon poraza, ali smo pričale između sebe i naravno da ćemo sve što imamo da damo za našu državu i grb – poručila je Bulatović.
Ogromna potrošnja
Mi se pitamo i sve od nas zavisi – poručila je debitantkinja Andrijana Tatar. Imala je dobre role u odbrani, napadački je dobila povjerenje selektorke Suzane Lazović. Veliki je teret od prve utakmice bio na defanzivi. Ogromna potrošnja od strane kompletne postave, što je, vjerovatno, uticalo na slabiju koncentraciju prilikom ,,čistih“ šuteva i olako izgubljenih lopti.
U suštini, sve zavisi od nas i naše igre. Umor je glavni razlog poraza. Naravno, drugi igraju, ali mi nemamo takvu rotaciju kao što imaju drugi, što je bilo vidljivo u posljednja dva meča.
Teško je bilo odigrati dvije utakmice za manje od 24 sata i to protiv reprezentacija koje su u igri za prolaz u polufinale. Fokus se gubio, manje su se slušali savjeti selektorke…
Važno je da uđemo fokusirane. Poljakinje dobro igraju, mada u ovoj fazi nema loših protivnika. Očekujemo jak meč i za to se spremamo. San je da dođemo do Beča, a još nije ništa gotovo – jasna je naša pivotkinja.
Danas
15.30 – CRNA GORA – POLJSKA
18.00 – Mađarska – Rumunija
20.30 – Švedska – Francuska
Izvor: Pobjeda
Aktuelnosti
Društvo
Crna Gora na 35. mjestu najmirnijih zemalja svijeta
Šesnaestu godinu zaredom Island zauzima prvo mjesto, sa rezultatom od 1.112 prema Globalnom indeksu mira.
Globalni indeks mira objavio je svoju listu najmirnijih zemalja svijeta za 2024. godinu, a Crna Gora se nalazi na 35. mjestu. Prema Globalnom indeksu mira, tu je sa rezultatom 1.746.
Rangiranje je zasnovano na 23 različita faktora, uključujući političku nestabilnost, terorističke aktivnosti, smrt u sukobima i vojne akcije.
Šesnaestu godinu zaredom Island zauzima prvo mjesto, sa rezultatom od 1.112 prema Globalnom indeksu mira.
Irska je na drugom mejstu zahvaljujući niskom broju raseljenika, dok je Austrija na trećem, zahvaljujući vrlo malom broju nasilnih demonstracija.
Na devetom mjestu liste nalazi se Slovenija.
U stvari, Evropa ima sedam od 10 najmirnjih mesta, pri čemu su Novi Zeland, Singapur i Malezija jedine van kontinenta.
Zanimljivo je da se Hrvatska nalazi na 15. mjestu, a Sjeverna Makedonija na 38. mjestu.
Društvo
Nikola Lekić Goranin – sto petnaest godina od rođenja
Poginuo je herojskom smrću, kao što je herojski i živio. A mi, komunisti – zapisao je Svetozar Vukmanović Tempo – još nijesmo priznali ono što je on učinio za Partiju.
Policijska uprava izvještava: “Nikola Lekić se stalno viđa u društvu radničke klase i eksponiranih komunista. Cijelom građanstvu je zbog svojih veza koje na Cetinju održava poznat kao komunistički nastrojena osoba. Lekić se za sve svoje slobodno vankancelarijsko vrijeme viđa u društvu sa Kostom Ćufkom, obućarskim majstorom, koji je poznat kao vođa komunista. Još do danas, Nikola Lekić, kao državni činovnik, nije primijećen da za vrijeme državnih praznika posjećuje crkvu i druge nacionalne svečanosti, nego tih dana, sa komunistički eksponiranim elementima, sjedi pred kafanom ili u radnji Ćufke Kosta”.
Sto petnaest je godina od rođenja revolucionara i predvodnika komunističkog pokreta u Crnoj Gori Nikole Lekića – Goranina (Cetinje, 25. decembar 1909 – Pljevlja, 1. decembar 1941). “Neće biti novo ako kažem da je istorija bila često nepravedna prema Nikoli Lekiću. Bolje rečeno, mi komunisti bili smo nepravedni, čak i surovi prema njemu“, zapisao je jednom prilikom Svetozar Vukmanović Tempo i dodao da je bio izvanredno jaka ličnost, veliki revolucionar, s kakvim se do tada nije srijetao. I Vlado Dapčević je govorio da je zahvaljujući njegovoj aktivnosti, organizatorskoj sposobnosti i smjelosti napravljena najmoćnija partijska organizacija u Jugoslaviji. „Mi smo snabdijevali kadrovima cijelu Jugoslaviju – od Zagreba do Skoplja. Ti kadrovi su stvoreni pod rukovodstvom Nikole Lekića. Ja sam njega izvanredno cijenio kao komunistu. I ne samo ja, nego svi ljudi koji su ga poznavali. Bio je to izuzetan čovjek. U svemu. Mi smo Crnogorci plahoviti, a on je bio miran, promišljen, dobro je vagao stvari dok ne ocijeni. Bio je miljenik naroda, ne samo komunista…“
Nikola Lekić je rano ostao bez oca koji je poginuo januara 1916. godine u Danilovgradu, kao major Crnogorske vojske i načelnik štaba Hercegovačkog odreda. Na Cetinju je završio osnovnu školu i nižu gimnaziju. Na Sušaku je počeo da uči trgovačku akademiju, ali je nedugo zatim prešao u Novi Sad, gdje je maturirao. Od rođenja je bio veoma slabog vida. Zbog kratkovidosti oslobođen je vojnog roka, pa je 1929. godine pokušao da studije nastavi u Francuskoj, ali se veoma brzo vratio i upisao, a kasnije i završio Ekonomsko-komercijalnu visoku školu. Nakon toga, počeo je da radi u Državnoj hipotekarnoj banci u Novom Sadu, da bi ubrzo prešao da radi u istoj banci na Cetinju. Dobio je otkaz kao komunista i “opasan za okolinu” na intervenciju bana Zetske banovine Muja Sočice. Od tada se profesionalno posvetio revolucionarnom radu.
Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1932. godine. Sa 24 godine postao je sekretar cetinjske skojevske organizacije, sekretar Mjesnog komiteta cetinjske partijske organizacije, da bi 1934. bio izabran za političkog sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru i Boku. Njegovim dolaskom na čelnu poziciju u crnogorskoj partijskoj organizaciji ponovo se pokreću akcije komunista i dolazi do omasovljavanja revolucionarnog pokreta. Obnovio je rad sindikata, pojačao rad Partije na selu, oživio rad Crvene pomoći i SKOJ-a i poveo niz akcija koje su popularisale KPJ.
Pokrenuo je ilegalni partijski list “Udar”, čiji je bio urednik. Štampano je 6 brojeva tokom 1935. godine. List su pored Lekića uređivali Kosto Ćufka i Boško Radanović, a tekstove su pisali i Risto Lekić, Savo Brković, Boco Lazović, Sava Kovačević, Veljko Zeković, Boško Strugar, Božo Ljumović i drugi.
“Crnogorsku omladinu muče, prebijaju, ubijaju i šalju na robiju. Radnik u Crnoj Gori ostao je bez posla, a ako radi, radi i kuluči pod najgorim uslovima. Zanatlija i mali trgovac je propao, činovnik je potčinjen, iskorišćen i služi državu za bijednu platu, a od njega se traži da bude špijun. Kaže se da je Crna Gora dobila reparacije, a te reparacije pokrala je beogradska gospoda. Od 280 miliona zlatnih maraka Crnoj Gori su bacili svega pet miliona. (…) To je politika kundaka, nasilja, pljačke i ubijanja crnogorskog naroda i ostalih nacionalno i klasno potlačenih naroda u zemljama Jugoslavije. (…) Crnogorski radni narod i njegova omladina pokazali su svojim dosadašnjim otporom, demonstracijama po svim većim mjestima Crne Gore, sukobima sa žandarmima i egzekutorima, svojim časnim poštenjem, da su spremni i sposobni za borbu protiv fašističkog nasilja beogradske gospode, pljačkaša i nasilnika…” (List Udar, broj 2, „Za masovni narodni front slobode“)
Poslije velike policijske provale u partijsku organizaciju u Crnoj Gori, polovinom 1936. godine, otišao je u ilegalu. Pokušao je brodom “La Corse”, sa još 300 članova Partije, da ode u Španiju, kako bi se borio u redovima španske republikanske armije. Prilikom policijske racije uspio je da se probije iz obruča i zajedno sa Ristom Lekićem pobjegne u Albaniju. Odlaskom u Albaniju završen je četvorogodišnji period plodnog revolucionarnog rada Nikole Lekića – od marta 1933, kada se vratio sa studija u Zagrebu, do marta 1937, kada je pokušao da ode u borbu za špansku republiku.
Po povratku u zemlju, krajem iste godine, po partijskom zadatku se legalizovao, zbog čega je bio uhapšen i osuđen zbog komunističke delatnosti na dvije godine zatvora. Nakon izlaska iz Lepoglave, septembra 1939, postavljen je za sekretara Sreskog komiteta KPJ za Cetinje. Zatekao je razdor, frakcionaške borbe i nezdrave odnose unutar pokreta. Došao je u sukob sa Pokrajinskim komitetom sa čijim pojedinim odlukama se nije slagao. Zbog toga je krajem 1940. smijenjen i nedugo nakon toga isklučen iz Partije. Početna neslaganja po određenim pitanjima u vođenju praktične politike, prerasla su u oštar sukob sa ozbiljnim političkim posljedicama.
Uoči 13. jula 1941. godine izašao je iz grada pridruživši se gerilskom odredu u Konaku, koji je blokirao grad sa južne strane. U odredu je Lekić bio običan borac, ili kako je sam govorio „vanpartijski boljševik“.
„Nikolina vjera u ostvarivanju komunističkih ideja nije se, kao što je to tada često bilo, zasnivala na snazi i revolucionarnoj snazi i misiji Sovjetskog saveza i Kominterne, već je on vjerovao u komunizam kao društvenu epohu, koja se ostvaruje i koja će se ostvarivati snagom svoje istorijske neminovnosti i revolucionarnog preobražaja i progresa. U danima kada su fašističke armije nadirale prema Moskvi i Lenjingradu, negdje na Meterizima kod Cetinja, rekao je svojim drugovima: Komunizam će pobijediti. Fašizam neće dobiti ovaj rat“, zapisao je Milorad Marković, autor knjige „Nikola R. Lekić Goranin“.
Odlučio je da ide kao borac Lovćenskog bataljona prema Pljevljima i Sandžaku. Nadao se – kako je pisao Svetozar Vukmanović – da će mu se tamo pružiti prilika da svojim radom dokaže da je komunista. A možda je htio da to dokaže svojom smrću. Jer odbio je ponudu druga da se zadrži kod njega u štabu, a priključio se drugovima koji su, isto kao i on, bili isključeni iz Partije i zajedno s njima pošao u prve borbene redove. Poginuo je, 1. decembra, jurišajući na bunkere i mitraljeska gnjijezda italijanskog garnizona u Pljevljima, zajedno sa još 74 “Lovćenca”. Iako slabog vida, želio je da ide u taj juriš i pokaže odanost Komunističkoj partiji Jugoslavije. Posljednje njegove riječi, pisao je prvoborac Špiro Lagator, bile su: „Naprijed drugovi! Živjela Komunistička partija Jugoslavije! Živjela Crvena armija!“
Tako se završio revolucionarni put Nikole Lekića. Poginuo je herojskom smrću, kao što je herojski i živio. A mi, komunisti – zapisao je Svetozar Vukmanović Tempo – još nijesmo priznali ono što je on učinio za Partiju. Ostali smo mu dužni.
Priredio Ivan Mijanović
Društvo
MPNI: Obezbijeđena sredstva za isplatu stipendija i studentskih kredita za novembar i decembar
Studenti koji nemaju potpisane ugovore, a dobili su studentski kredit, ukoliko dostave ugovore i prateću dokumentaciju, sljedeće isplate će imati u februaru 2025. godine kada će im biti isplaćene četiri mjesečne rate kredita.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštilo je danas da je obezbijedilo sredstva za isplatu stipendija i studentskih kredita za novembar i decembar školske 2024/2025. godine u iznosu 997.318 eura.
Za isplatu studentskih kredita za novembar i decembar studijske 2024/2025. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 724,31 eura. Rata studentskog kredita kreće se od 150 do 215 eura u zavisnosti od godine studija i uspjeha iz prethodne godine studija. Ovom isplatom su obuhvaćeni studenti dobitnici studentskog kredita koji od ranije imaju potpisane ugovore sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i studenti koji po prvi put primaju studentski kredit, a ugovore sa Ministarstvom su potpisali zaključno sa 23. decembrom 2024. godine – ističe se u saopštenju.
Studenti koji nemaju potpisane ugovore, a dobili su studentski kredit će ukoliko dostave ugovore i prateću dokumentaciju, sljedeće isplate imati u februaru 2025. godine kada će im biti isplaćene četiri mjesečne rate kredita, saopštili su iz MPNI.
Ugovore je moguće potpisati zaključno sa 1. septembrom 2025. godine. Dobitnici stipendije za najbolje studente ne mogu koristiti i studentski kredit – navodi se u saopštenju.
Iz MPNI su kazali da se studentski krediti isplaćuju prema početnom slovu prezimena i to u filijalama Addiko banke (A,B,C,Č,Ć,D,Đ,DŽ, E,F,G,H,I,J,K,L,LJ), NLB banke (M,N,NJ,O,P) i Erste banke (R,S,Š,T,U,V,Z,Ž).
Sredstva su obezbijeđena i za stipendije za najbolje studente za novembar i decembar studijske 2024/2025. godine u iznosu 273.000 eura. Iznos rate stipendije za najbolje studente je 300 eura mjesečno. Stipendije najboljim studentima se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke – zaključuje se u saopštenju MPNI.
Zabava
Makadam nastupio na Cetinju
Jedna od najdugovječnijih crnogorskih grupa.
Makadam live band nastupio je večeras na Cetinju u okviru manifestacije “Novogodišnja priča u Prijestonici”.
Makadam je jedna od crnogorskih grupa sa najdužim stažom.
Nizali su se kako stari hitovi tako i pjesme sa novog, prošlogodišnjeg albuma: “Balerina”, “Evo zora”, “Stara maslina” , “Dulja obućar” , “Cvijet iz kamena”, “Da mi je znati”, “Palo je sidro u more”, …
Pored glavnog vokala osnivača i frontmena Mirsada Serhatlića večeras su nastupili: Milica Kaluđerović Kosić, Renata Perazić i Milica Vučinić (vokali), zatim Josip Jozo Kestner (udaraljke) Dario Maršić (bubnjevi), Marko Perić (bas gitara), Stefan Rakočević (gitara), Stefan Galetić (truba), Milutin Barbul (saksofon) i Božidar Bole Martinović (klavijature).
Prošle godine grupa proslavila je 45 godina postojanja koncertom u Podgorici.
Grupa Makadam osnovana je 1978. u Titogradu. Prvu postavku činili su Mirsad Serhatlić, Miodrag Radonjić, Savino Batanov, Zlatko Zakrajšek i Josip Kestner.
S. L.
Servisi
U četvrtak vjetrovito, na sjeveru slab snijeg
Temperatura vazduha u centralnim predjelima do šest stepeni.
Na sjeveru Crne Gore u četvrtak, 26. decembra biće oblačno uz slab snijeg na prekide. Sjeverni vjetar umjeren do jak, izuzev po kotlinama na sjeveru i sjeveroistoku. Temperatura vazduha u centralnim predjelima do šest stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na jugu promjenljivo oblačno s dužim sunčanim periodima i veoma vjetrovito. Sjeveroistočni vjetar umjeren do jak, na udare olujan.
Jutarnja temperatura vazduha od -5 do 10 stepeni.
Najviša dnevna do 14 stepeni.
Društvo
MUP izdao upozorenje zbog vremenskih nepogoda: Očekuje se jak vjetar
Direktorat za zaštitu i spašavanje apeluje na građane da prate zvanična saopštenja.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pozvao je sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja da podignu operativnu spremnost, zbog najavljenog jakog vjetra.
Direktorat za zaštitu i spašavanje apeluje na građane da prate zvanična saopštenja i preduzmu mjere zaštite kako bi umanjili potencijalne posljedice ovih vremenskih nepogoda.
Preporuke za građane:
1. Pratite zvanična saopštenja: Redovno pratite informacije i upozorenja nadležnih institucija putem medija.
2. Pripremite se za nepogode: Osigurajte vašu imovinu, posebno ako živite u područjima koja su podložna jakim udarima vjetra.
3. Izbjegavajte putovanja: Ukoliko nije neophodno, izbjegavajte putovanja, naročito u planinskim predjelima i područjima koja su sklona ciklonima i odronima.
4. Budite spremni na prekide u snabdijevanju: Pripremite osnovne namirnice u slučaju prekida u snabdijevanju vodom, strujom ili komunikacijama.