
Emiratske investitore interesuje cijela površina: Velika plaža, Foto: Sami Adrović
Tvrdnja premijera Milojka Spajića da je Predlog sporazuma koji Vlada treba da potpiše sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) sličan onima koje je Crna Gora potpisala sa Francuskom i Italijom, nije istinita jer nijedan od njih nije uključivao odredbe o netransparentnoj dodjeli državne zemlje bez javnog poziva, tendera ili konkurencije.
Za “Vijesti” je to kazala direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.
“Netačna je izjava premijera Spajića da je Crna Gora već potpisivala slične sporazume sa Francuskom i Italijom, kao i da je Evropska unija imala sličan sporazum sa Emiratima. Nijedan od tih sporazuma ne sadrži odredbe koje bi se mogle uporediti sa najspornijim dijelovima sporazuma između Crne Gore i UAE – posebno kada je riječ o netransparentnoj dodjeli državnog zemljišta bez javnog poziva, tendera ili konkurentske procedure”, navela je Ćalović Marković.
Spajić je tvrdnje o sličnosti ovog sa sporazumima koje je Vlada već potpisala, iznio na premijerskom satu prije dva dana, kada je kazao da se kroz njega omogućava dolazak najozbiljnijih investitora u Crnu Goru radi razvoja biznisa. Dodao je da u ovom sporazumu nema mjesta korupciji i prljavom kapitalu, jer će se cijeli proces raditi unutar Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, a UAE garantuje za projekte…
“Vrlo sličan sporazum koji će potpisati Crna Gora, potpisala je Evropska unija sa UAE. Svaki međudržavni sporazum koji Crna Gora potpiše ima klauzulu koja se tiče javnih nabavki i tendera, međutim to je jedna standardna formulacija koju smo potpisali i sa Francuskom, Izraelom, Italijom, Mađarskom i svakom drugom evropskom državom kada smo potpisivali međudržavne sporazume. Ta formulacija da je specijalno namijenjena bilo kome nije tačna. Najbitnija stvar je da UAE direktno garantuju i stoje iza projekta”, naglasio je Spajić i dodao da će “sličan sporazum sa UAE uskoro potpisati i Sjedinjene Američke Države, kako bi u sljedećih deset godina uložili 1.100 milijardi eura”.
Vladina Delgacija koju predvodi Spajić boravi u službenoj posjeti Emiratima, dok se u usvojenoj platformi navodi da će se susresti sa predsjednikom UAE Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom, predsjednikom Vlade, potpredsjednikom UAE i vladarem Dubaija šeikom Mohamed Rašidom Al Maktumom, kao i sa ministrom za spoljnu trgovinu Tanijem bin Ahmedom Al Zejoudijem.
“Premijer će tokom posjete potpisati i sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade UAE o ekonomskoj saradnji i Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Ovim dokumentima uspostaviće se pravni okvir za dinamiziranje ekonomske saradnje u oblastima koje su definisane kao obostrano korisne”, piše u platformi.
Upravo je ovaj Sporazum sa UAE o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, izazvao burnu reakciju u javnosti i Opštini Ulcinj jer je planiran kao osnov za pregovore o izgradnji megaprojekta na tamošnjoj Velikoj plaži, koja bi se dala na zakup od 99 godina investitoru Mohamedu Alabaru radi izgradnje hotela i drugih turističkih sadržaja.
“Vijestima” juče nije stigao odgovor Spajićevog Kabineta o sličnostima ovog i sporazuma koje je Vlada prethodno potpisivala sa Francuskom, Italijom i Evropskom unijom, te da li su procedure za tendere i konkurenciju identične…
Ćalović Marković je istakla da su sa Italijom potpisani sporazumi o naučnoj i tehnološkoj saradnji, izgradnji podmorskog elektroenergetskog kabla, pomorskom prevozu i drugim infrastrukturnim i razvojno-tehničkim temama, kao i sporazum sa regijom Abruco, ali da ni on ne predviđa posebne pravne privilegije za strane investitore, niti izuzeća od zakonskih procedura za raspolaganje državnim resursima.
“Što se tiče navodnog ‘sličnog sporazuma’ između Evropske unije i Emirata, premijer se najvjerovatnije referisao na Sporazum o saradnji između Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) i Ministarstva spoljnih poslova UAE, koji je potpisan 31. januara 2018. godine. Međutim, taj dokument se odnosi isključivo na jačanje političkog dijaloga i saradnje u oblastima kao što su energija, klimatske promjene, trgovina, bezbjednost i istraživanje. Sporazum ne uključuje nikakve ekonomske aranžmane koji bi predviđali prodaju ili dugoročno ustupanje državne imovine, niti sadrži bilo kakve izuzetke od pravila javnih nabavki i konkurencije”, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, sa Francuskom je 2024. godine zaključen sporazum o nabavci patrolnih brodova, sporazum o saradnji sa Francuskom razvojnom agencijom, kao i sporazum o razmjeni tajnih podataka, te da nijedan od tih sporazuma ne sadrži odredbe o privilegovanom statusu francuskih investitora niti zaobilaženje domaćeg zakonodavstva o javnim nabavkama i upravljanju državnom imovinom”.
Ona je naglasila da je međudržavni sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji Vlada planira da potpiše sa UAE, predviđa da država direktno pregovara o prodaji i dugoročnom zakupu državnog zemljišta.
“Odnosno da državno zemljište bude dato investitoru koga izabere vlada druge države, bez javnog tendera na kome bi se omogućila konkurencija među investitorima i njihovim projektnim idejama, odnosno koristima koje bi država Crna Gora imala od tih poslova. Veoma je problematična i odredba tog Sporazuma kojom se Vlada obavezuje da će zakone prilagođavati interesima investitora. Naime, u članu 3 stav jedan alineja tog Sporazuma se navodi da će, u svrhu realizacije projekata Vlada Crne Gore “sprovoditi sve zakonodavne mjere koje su potrebne za uspješnu realizaciju projekata”. Prvo, takvu obavezu Vlada ne može preuzeti, jer je donošenje zakona u nadležnosti Skupštine. Drugo, preuzimanje takve obaveze može biti direktno suprotno procesu evropskih integracija koji ima jasne standarde kada je u pitanju transparentnost i konkurencija u raspolaganju sa državnom imovinom”, navela je Ćalović Marković.
Skupština opštine Ulcinj je izrazila zabrinutost zbog netransparentnog postupka i najava da bi firma “Eagle Hills Properties” koja je u vlasništvu Alabara, mogla uz blagoslov Vlade da zakupi Veliku plažu.
Odbornici su juče tokom rasprave istakli da ih zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa, te da ih to upućuje na opreznost i strah na moguće negativne posljedice koje bi mogle da imaju sadašnje i buduće generacije.
“Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona i prostornih planova i utvđenih procedura koja se tiču područija Velike plaže i Opštine Ulcinj, i ovime izražavamo naše apsolutno protivljenje. Obavezuje se Opština Ulcinj da o ovim zaključcima obavjesti investitora, Ambasadu UAE u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije”, stoji u zaključcima.
IZVOR: Vijesti
Demokratski senator Kori Buker ušao je u istoriju, održavši najduži govor ikada u Senatu. Maratonsko obraćanje demokrate iz Nju Džersija bio je simboličan protest protiv američkog predsjednika Donalda Trampa u kojem je upozorio na “ozbiljan i hitan” trenutak u američkoj istoriji. Govor je trajao, vjerovali ili ne, 25 sati i pet minuta.
Iako nije bila riječ o takozvanom “filibasteru“, govoru osmišljenom da ometa usvajanje nekog zakona, ipak je usporio zakonodavne poslove u Senatu koji je pod kontrolom Republikanaca. Pravila za takve govore zahtijevaju da govornik ostane na nogama i odustane od svojih pauza za toalet.
Buker je rekao da će govoriti dokle god bude fizički sposoban, kada je započeo svoj govor u ponedjeljak u oko 19 časova po lokalnom vremenu. Završio ga je u utorak u večernjim satima.
Buker (55), koji je četvrti po rangiranju demokrata u Senatu, dio vremena je iskoristio da pročita pisma svojih birača, koji su rekli da su pretrpjeli štetu zbog politika predsjednika Trampa.
Bivši predsjednički kandidat takođe je iskoristio vrijeme govoreći o sportu, recitujući poeziju i odgovarajući na pitanja svojih kolega. Buker, koji je Afroamerikanac, govorio je o svojim korijenima kao potomak i robova i vlasnika robova, prenosi BBC.
Rekord za najduži filibuster pripada američkom senatoru Stromu Turmondu iz Južne Karoline, koji je, prema zapisnicima Senata Sjedinjenih Američkih Država, govorio 24 sata i 18 minuta protiv Zakona o građanskim pravima iz 1957. godine.
Noviji u istoriji bio je filibuster Teda Kruza iz 2013. godine, koji je držao govor 21 sat. Ovaj republikanac tada je govorio protiv Obamakera.
izvor: Agencije, BBC
U Crnoj Gori u četvrtak, 3. aprila, u južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Na sjeveru Crne Gore umjereno do potpuno oblačno, ponegdje slaba kiša.
Vjetar povremeno umjeren, a ponegdje pojačan, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 13 stepeni.
Najviša dnevna do 22 stepena.
U eri digitalne komunikacije, kada poruke putuju brzinom svjetlosti, učenici VIII-2 odjeljenja Osnovne škole ,,Lovćenski partizanski odred” sa Cetinja, imali su priliku da otkriju ljepotu i posebnost tradicionalnog pisma.
Posjetom Pošti na Cetinju, upoznali su se sa pravilnim načinom adresiranja pisma i osjetili draž rukom pisanih poruka, koje nose osobitu emociju.
O ovoj zanimljivoj aktivnosti učenici i njihova nastavnica crnogorskog jezika i književnosti, Ana Borozan, govorili su u izjavi za Radio Cetinje, ističući da ljepotu i intenzitet najrazličitijih osjećanja u pismima ne može zamijeniti mobilni telefon sa SMS porukama ili internet komunikacija.
Posjeta je imala je za cilj da podsjeti mlađe generacije na značaj tradicionalne pisane komunikacije, koja se, uprkos savremenim tehnologijama, i dalje smatra dragocjenim oblikom izražavanja – kazala je profesorica Borozan.
Kroz razgovor i praktične primjere, učenici su spoznali su da tekstualne poruke, mejlovi i drugi digitalni servisi, iako praktični, nikada ne mogu u potpunosti zamijeniti emocije i značaj rukom napisanog pisma, koje je kroz vijekove bilo način čuvanja pisane riječi – zaključila je Borozan.
Nakon edukativne posjete Pošti, učenici su se pridružili grupi roditelja u obilježavanju Međunarodnog dana autizma. Puštajući plave balone sa gradskog trga, u znak podrške ovom važnom datumu i Udruženju, pokazali su svoju nesebičnost i izraženu empatiju koja je svima i potrebna.
Izložba akademske slikarke Marije Radusinović, pod nazivom „Izvan granice”, otvorena je večeras u Galeriji Centra za kulturu.
Mlada crnogorska umjetnica u svojim radovima koristi crtež i sliku kako bi, prema riječima Milene Latković iz Centra za kulturu, istraživala savremene probleme i deformitete ljudske prirode.
Njen rad prikazuje neobične, dehumanizovane likove u stalnoj promjeni, koji odražavaju haotični svijet u kojem živimo. Kroz svoja djela ona se bavi temama kao što su sudbina, smrt i unutrašnji svjetovi ljudi u savremenom društvu. Umjetnost Marije Radusinović se protivi jednostavnim rješenjima i poziva nas da razmislimo o dubljim pitanjima postojanja i života u današnjem svijetu – poručila je Latković.
Inspiraciju, za postavku radova nastalih tokom posljednje tri godine, umjetnica nalazi u ljudima.
Dosta istražujem njihovu unutrašnjost, taj neki unutrašnji svijet i upravo je to bila inspiracija da napravim ovu izložbu – objasnila je Radusinović.
Sam naziv izložbe poziva na lična preispitivanja.
Izložba govori o tome kako treba da pređemo sve granice i kako ne treba da se bojimo sebe. Treba više da istražujemo sebe i našu unutrašnjost koja zna biti i lijepa i ružna na neki način – kazala je umjetnica.
Izložba Marije Radusinović organizovana je u okviru inicijative za podršku mladim i neafirmisanim likovnim umjetnicima sa Cetinja, a biće otvorena do 9. aprila.
Marija Radusinović rođena je 1997. godine u Podgorici. Diplomirala je 2020. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Ratka Odalovića. Trenutno je na magistarskim studijama pod mentorstvom istog profesora. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2020. godine.
Njeno obrazovanje uključuje i međunarodne studije, kao što su Fakultet likovnih umjetnosti u Lisabonu (Portugal) 2019. godine, te Academy of Fine Arts u Gdanjsku (Poljska) 2022. godine. Njena umjetnička karijera bogata je nagradama, a ističe se osvojenim prvim nagradama za slike i grafike na međunarodnim izložbama u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini, kao i Crnoj Gori.
Marija Radusinović je imala nekoliko samostalnih izložbi, među kojima se izdvajaju izložbe u Podgorici, Tivtu i Budvi 2020. godine, kao i brojne kolektivne izložbe širom Crne Gore i Evrope.
Takođe, aktivno je angažovana i u teatarskoj sceni, kao dio projekta “Bunt” (Bunt Scena).
Zbirka pjesama za djecu „Vrapci na raskrsnici“, autorke Olivere Banović, predstavljena je večeras u čitaonici i biblioteci „Njegoš”, na Cetinju, povodom Međunarodnog dana dječije knjige.
Ova jedinstvena knjiga, nastala još dok je autorka bila djevojčica, osvježena je ilustracijama mališana, koji su svojim crtežima dodatno obogatili ovo izdanje.
Knjiga, ispisana rukopisom dječje mašte same autorke, sadrži 24 pjesme raspoređene u sedam tematskih ciklusa, uz dodatni ciklus proznih minijatura koji joj daje poseban poetski ritam i toplinu.
Ilustracije djece ovom izdanju daju poseban pečat i čine ga još autentičnijim – kazala je Banović, naglašavajući koliko su originalni crteži mališana obogatili njenu knjigu.
U izjavi za Radio Cetinje kniževnica je podijelila svoje oduševljenje što je imala priliku predstaviti svoju knjigu cetinjskim mališanima upravo na Svjetski dan dječije knjige.
Kako je istakla, bilo je to nezaboravno iskustvo koje je obogatila iskrena interakcija s mladim čitaocima.
Bilo izuzetno prijatno i lijepo druženje, dok su drugari pjesme toplo prihvatili i bili jako raspoloženi za čitanje. Događaj je upotpunio i moj prijatelj Žare Žabac, a najiskrenije se zahvaljum bibliotekarkama Kseniji i Vanji koje su se potrudile, pa će mi ovo druženje zasigurno ostati u sjećanju kao jedno od najljepših – kazala je Banović.
Veliko interesovanje za promociju potvrdila je i puna čitaonica, ispunjena djecom od predškolskog uzrasta do trećeg razreda osnovne škole.
Mališani su oduševljeni pratili program, a posebnu radost donio im je dječiji animator Žarko Žabac (Žarka Stanišića), koji ih je svojim prepoznatljivim stilom zabavio, ali i podstakao na čitanje pjesama i kreativne aktivnosti.
U programu su učestvovale viša bibliotekarka Ksenija Janković i bibliotekarka Vanja Boroe.
One su podsjetile goste da biblioteka nije samo prostor koji čuva knjige, već i mjesto gdje se rađaju maštoviti svjetovi, i da se kroz knjige djeca uče važnim životnim vrijednostima, uz nadu da će svaki dolazak u bublioteku biti inspiracija za nova čitanja i saznanja – saopšteno je iz bibioteke „Njegoš”.
Organizatori su istakli da je cilj ovakvih događaja podsticanje djece na čitanje i razvijanje mašte kroz književnost.
N. K.
Ogromna “streaming” platforma koja prikazuje seksualno zlostavljanje djece, s oko 1,8 miliona korisnika iz cijelog svijeta, deaktivirana je nakon trogodišnje istrage koja je rezultirala racijom u 31 zemlji, objavile su u srijedu njemačke vlasti, prenose HRT i Hina.
Ukidanje platforme “KidFlix”, stvorene 2021, najveći je poduhvat kada je u pitanju dječija pornografija od osnivanja Europola 1999, agencije EU-a za koordinaciju policije njenih članica – rekao je Gvido Limer, zamjenik upravnika bavarske kriminalističke policije na konferenciji za novinare u Minhenu.
Identifikovano je gotovo 1400 osumnjičenih. Na platfomi je navodno bilo prijavljeno ukupno 1,8 miliona korisnika od aprila 2022. Platforma se nalazila na darknetu, internetskim stranicama koje nijesu svima dostupne.
Ovo su užasni, mogući i nažalost nezamislivi činovi seksualnog zlostavljanja počinjeni nad djecom, vrlo malom djecom, čak i nad bebama, a bili su dostupni na videozapisima s vrlo dobrim kvalitetom slike – rekao je Limer.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske saopštilo je kako je Hrvatska sprovela dva kriminalistička istraživanja u kojima je utvrđeno da su počinioci koristili digitalnu platformu namijenjenu za činjenje krivičnih djela na štetu djece.
Nakon plaćanja registracije u kriptovaluti korisnici su imali pristup za više od 91.000 videozapisa u ukupnom trajanju od 6288 sati. U prosjeku su svaki sat postavljana oko tri i po nova videozapisa na sada deaktiviranu platformu.
Istraga, koja je započela 2022, u martu je rezultirala velikom policijskom operacijom uz potporu Europola.
U njoj su učestvovale vlasti ukupno 38 zemalja, većinom iz Evrope, ali i iz Sjedinjenih Država, Kanade, Kolumbije, Australije i Novog Zelanda.
Njemačka novinska agencija DPA, navodeći Europol, piše da se radi o jednoj od najvećih svjetskih pedofilskih mreža i dosad najopsežnijom operacijom protiv seksualnog zlostavljanja djece u Evropi.
Dodaje da je 79 osoba privedeno, a one nisu samo osumnjičene za gledanje ili preuzimanje video sadržaja seksualnog zlostavljanja djece, već su neki od njih osumnjičeni i za aktivno učestvovanje u zlostavljanju.