
Megalodoni su najverovatnije bili veći nego što se ranije mislilo i rasli i preko 24 metra u dužinu, skoro pet metara više od ranijih procjena. Takođe su bile i vitkije.
Međunarodni tim naučnika predvođen Kenšu Šimadom sa Univerziteta „DePol“ u SAD u novoj studiji, najvećoj te vrste do sada, utvrdio je da su megalodoni bili veći i vitkiji nego što se ranije procjenjivalo.
„Prethodne procjene na osnovu zuba dolazile su do zaključka o maksimalnoj dužini od 18 do 20 metara“, navodi koautor studije Filip Stems iz centra “SeaWolrd” u San Dijegu.
Megalodoni su vladali morima u razdoblju od prije 20 do prije 3,6 miliona godina. Nijedan potpuni kostur nije otkriven, pa se naše znanje o ovim morskim džinovima zasniva na fosilima njihovih pršljenova i zuba.
Najveći otkriveni fosil megalodona je 11 metara dugački dio kičme.
U novoj studiji istraživači su proučili fosile megalodona i uporedili ih sa više od 150 živih i izumrlih vrsta ajkula kako bi napravili kompletniju sliku o tome koliko je ova džinovska ajkula bila velika.
Pretpostavljajući da je megalodon proporcionalan građi većine vrsta ajkula, istraživači su procijenili da je jedinka, čiji je 11 metara dugačak dio kičme otkriven, imala glavu dugačku 1,8 metara i 3,6 metara dugačak rep.
To bi značilo da je ukupno bila dugačka 16,4 metara.
Međutim, najveći otkriveni pršljen nekog megalodona bio je prečnika 23 centimetra – 7,6 centimetara veći od najvećeg pršljena na 11 metara dugačkom fosilu kičme. Na osnovu toga, megalodon kom je pripadao vrlo vjerovatno je bio dugačak 24,3 metra.
Takođe, megalodoni su rađali žive mlade dužine 3,6 do 3,9 metara.
Naučnici su željeli i da ispitaju tačan oblik drevne ajkule. Zubi megalodona najviše liče na one koji se mogu pronaći na današnjim velikim bijelim ajkulama, što je ranije navelo naučnike da pretpostavljaju da je megalodon ličio na njih.
„Prethodne studije su pretpostavljale da je megalodon ličio na gigantsku verziju današnje velike bijele ajkule“, ističe Šimada.
Međutim, prema novoj studiji megalodon je vjerovatno bio mnogo vitkiji i „hidrodinamičniji“.
Na osnovu revidirane maksimalne tjelesne veličine, kao i hidrodinamičnih modela kako se velika stvorenja (poput kit-ajkula i kitova) pomjeraju kroz vodu, naučnici su zaključili da megalodon nije imao tako masivan trup kao velika bijela ajkula, već bio izduženiji kao limun-ajkula.
Ipak, sve dok ne bude otkriven neki veći fosilizovani dio tijela megalodona ili možda čitav kostur, neće moći sa potpunom sigurnošću da se kaže koju veličinu su dostizale ili koji oblik imale ove drevne morske nemani.
Izvor: RTS
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prethodnih mjesec dana organizovao niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, a na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini, tvrde iz Fonda reagujući na navode Stomatološke komore Crne Gore, iznijete na današnjoj pres konferenciji za medije, o načinu ostavarivanja stomatološke zdravstvene zaštite crnogorskih osiguranika.
Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji – stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Jedan od prijedloga koji je zajednički razmatran je, navode oni, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
Naglašavaju da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine.
Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, Fond nije predložio ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Cilj je, svakako, da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka – pojašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zaključno sa današnjim danom, dodaju oni, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način, kako kažu, pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.
Nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, Fond će blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu. Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom – zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Pobjeda
Samostalna izložba slika crnogorske slikarke iz Budve, Jelene Papović predstavljena je večeras u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić otvorio je izložbu „Pogledaj kroz mene“ izrazivši ponos što mu je ukazano povjerenje da bude dio ovog događaja, i prisjećajući se prvog susreta s umjetnicom, prije tri decenije na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju.
U njenim radovima trenutak postaje pokret, a pokret postaje ples. Kroz svijet ispunjen simbolikom, refleksijama zarobljenih duša i njihovog oslobođenja, tame i svjetlosti, mitskih bića, svijet u kome jedno pero postaje toliko teško da može da pokrene tu beskrajnu masu čitavih okeana. Svijet gdje nestaje granica između fantazije i realnosti ili svijet onakav kakav stvarno jeste, ako napokon uspijemo da se oslobodimo nametnutih stega i stvarno progledamo – kazao je Radonjić.
Radonjić kaže da je, govoreći o radovima, želio da istakne pokret koji dominira kroz Jelenino stvaralaštvo.
Al nekome, ko je već prije rođenja u pokretu, nekada snažnom, nekada toliko slabim, opreznim, skoro neprimjetnim, objašnjavati pokret. Il vam objašnjavati ogledalo. Vama, koji se bar jednom susrijećete sa njim, ili možda on sa vama. Kao što će neki od vas tokom ove izložbe naići na puno pitanja, dok će drugi možda baš u istoj slici, naći bezbroj odgovora – objasnio je Radonjić.
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.
U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.
Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.
Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.
Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.
Izvor: Beta
Ujedinjeno Kraljevstvo, iako više nije članica Evropske unije (EU), želi da pomogne Crnoj Gori da se približi Uniji, jer zna koliko vrijednosti može donijeti zemljama poput Crne Gore, poručila je nova specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za region Zapadnog Balkana Karen Pirs.
Pirs je, u video obraćanju snimljenom tokom prve zvanične posjete Crnoj Gori, kazala da joj je stalo do zemalja Zapadnog Balkana i da je radila na njima tokom različitih faza svoje karijere.
Ona je rekla da joj je ovo prva posjeta Crnoj Gori i da je za sada veoma impresionirana.
Ne samo zadivljujućim pejzažima, već i nevjerovatnim napretkom koji Crna Gora postiže na putu ka EU, ali i naravno, kao cijenjenog partnera koji je Crna Gora u NATO savezu – navela je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo želi da pomogne Crnoj Gori da se približi EU.
Ujedinjeno Kraljevstvo podržava pristupanje Crne Gore EU. Mi, Britanci, više nijesmo članovi EU, ali znamo koliko vrijednosti Unija može donijeti zemljama poput Crne Gore – istakla je Pirs.
Ona je kazala da su oduševljeni napretkom Crne Gore.
Oduševljeni smo što Crna Gora napreduje više od nekih svojih susjeda i samo neka nastavi da napreduje – poručila je Pirs.
Kako je navela, uloga Ujedinjenog Kraljevstva je da pomogne u ekonomskom razvoju.
Takođe pomažemo u borbi protiv ozbiljnog i organizovanog kriminala u lukama, na granici, i blisko sarađujemo sa specijalnim tužilaštvom – dodala je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađuje sa Crnom Gorom na bezbjednosti i regionalnoj saradnji, i da veoma cijene njen doprinos toj bezbjednosti.
Radimo zajedno na obuci crnogorskih vojnika, dovodimo ih na naše univerzitete, jačamo kapacitete Crne Gore. To je veoma važan zadatak za britansku vladu – navela je Pirs.
Ona je kazala da će u oktobru Ujedinjeno Kraljevstvo imati čast da bude domaćin Samita Berlinskog procesa.
Želimo da ostvarimo napredak u evroatlantskoj integraciji regiona, da dopunimo ono što je već urađeno na putu ka EU, i da pomognemo Crnoj Gori i njenim susjedima u ekonomskom sazrijevanju i želimo da nam se pridružite na svjetskoj sceni – istakla je Pirs.
Ona je rekla da se raduju dolasku crnogorskih zvaničnika u London, zajedno sa ostalima sa Zapadnog Balkana, ističući da će to biti važan samit.
Izvor: Mina
Mlade košarkašice Ženskog košarkaškog kluba “Lovćen” nastavile su sjajan niz, savladavši na gostovanju u Nikšiću ekipu Sutjeske rezultatom 54:40.
U uzbudljivoj i borbenoj utakmici, Cetinjanke su još jednom pokazale kvalitet i timski duh, ostvarivši novu važnu pobjedu.
Najefikasnija na terenu bila je Nikolina Vujović, koja je postigla 21 poen. Pratila je Nikolina Tatar sa 18 poena, dok je Ena Ćupić odigrala zapaženu ulogu sa 10 poena i 11 skokova.
Iako su domaće košarkašice pružile jak otpor, Lovćen je odličnom igrom u drugom poluvremenu prelomio utakmicu u svoju korist.
Lovćen je u ovom meču nastupio u sastavu: Ivana Jovović, Slađana Jovović, Martina Perović, Anja Pejaković, Tamara Nikolić, Petra Mihaljević, Nikolina Tatar, Nikolina Vujović, Milica Mihaljević, Ena Ćupić, Milena Luković, Nina Vuksanović, Sunčica Strugar.
Na klupi cetinjskog tima je Vanja Mudreša, a asistira joj Milica Vujačić.
U Centru za rani razvoj Kliničkog centra (KCCG) raste broj dijagnoza autizma, pa je prošle godine postavljeno 167 dijagnoza tog poremećaja, u poređenju sa 105 u 2023. godini, kazao je direktor KCCG Aleksandar Radović.
Centar za rani razvoj KCCG danas u Naučno tehnološkom parku organizuje četvrti simpozijum o poremećajima iz spektra autizma, u susret 2. aprilu, Međunarodnom danu autizma.
Kako je saopšteno iz KCCG, ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma”, nastala je sa idejom upoznavanja autizma iz različtih aspekata, u društvu koje teži jednakim šansama za sve.
Navodi se da je sa simpozijuma poslata jasna poruka da šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
Radović je na otvaranju simpozijuma kazao da Crna Gora za sada nema registar osoba koje imaju neki od poremećaja iz spektra autizma.
Medicina, po sebi, ne može pružiti trenutni maksimum, bez konkretnog doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru – poručio je Radović.
On je naglasio da je u Centru moguće uraditi kompletnu dijagnostiku zlatnog standarda, kao bilo gdje drugo u razvijenom svijetu.
Međutim, informacije Centra za rani razvoj jesu veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu – rekao je Radović.
On je poručio da će u KCCG uraditi sve što je u njihovoj moći da unaprijede stanje u toj oblasti, svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari.
Podaci Centra za rani razvoj iz januara ove godine kažu da su kolege radile sa 557 djece. Od toga, dječaka je 439, a djevojčica 118 – rekao je Radović.
Kako je naveo, značajan broj te djece i dalje je u procesu dijagnostike, dio odlazi u inostranstvo, a uz to, dio roditelja i staratelja, uslijed stigme i straha, nekada odbija da prihvate postavljenu dijagnozu, pa je to proces koji potraje.
Radović je istakao da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste.
Tokom 2023. godine, postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle, 2024. godine bilo ih je 167 – naveo je Radović.
On se zahvalio zaposlenima Centra za rani razvoj, koji, kako je naglasio, i pored ograničenih kapaciteta, požrtvovano rade.
Kako je saopšteno iz KCCG, u Centru je 26 zaposlenih, od čega tri psihijatra, tri logopeda, po jedan defektolog-somatoped, defektolog-oligofrenolog, kao i klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije medicinske sestre sa visokom školom i šest zdravstvenih tehničara, uz troje zaposlenih iz administracije.
Milena Cojić iz Ministarstva zdravlja kazala je da je Vlada u oktobru 2023. godine, uz veliku pažnju stručne zajednice, usvojila Strategiju ranog razvoja djeteta 2023-2027.
U posljednjim godinama, u Crnoj Gori je prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja – kazala je Cojić.
Kako je rekla, Strategija ranog razvoja djeteta je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem uzrastu.
Posebno važno je što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivnosti usmjerenih ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma – istakla je Cojić.
Ona je navela da kroz različite obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge, kao i kroz sistem podrške porodicama, ta strategija ima za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva.
Cojić je dodala da će Ministarstvo zdravlja nastojati da rješava izazove po pitanju kadra, kao i u pružanju podrške djeci u tretmanima koji su zasnovani na naučnim metodama.
Specijalistkinja dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj, Iva Ivanović, naglasila je da su rana intervencija, individualizovani pristupi i kontinuirano obrazovanje stručnjaka ključni za poboljšanje kvaliteta života osoba sa autizmom.
Ovaj skup je za nas mnogo više od stručnog događaja. On je prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva, učimo jedni od drugih i zajednički tražimo bolje načine da razumijemo i podržimo osobe iz spektra autizma i njihove porodice – kazala je Ivanović.
Ona je pojasnila da poremećaj iz spektra autizma predstavlja neurorazvojno stanje koje utiče na način na koji pojedinci percipiraju svijet, komuniciraju i interaguju s drugima.
Još ne znamo zašto nastaje autizam, ali rezultati naučnih istraživanja govore da kombinacija genetskih i faktora sredine doprinosi njegovom razvoju – rekla je Ivanović.
Ona je istakla da osobe sa autizmom često imaju komorbiditete, odnosno pridružena stanja, koja su češće razlog otežanog životnog funkcionisanja nego sam autizam.
Iz KCCG su kazali da će na simpozijumu domaći stručnjaci održati stručna predavanja o savremenim naučno-stručnim, ali i društvenim saznanjima o autizmu.
Pored predavanja, uz diskusije i kroz kroz igru, dijeliće iskustva što je ujedno i prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma – kaže se u saopštenju.
Izvor: Mina