
Aleksandar Radović autizam Crna Gora dijagnoze djeca Klinički centar Crne Gore KCCG
U Centru za rani razvoj Kliničkog centra (KCCG) raste broj dijagnoza autizma, pa je prošle godine postavljeno 167 dijagnoza tog poremećaja, u poređenju sa 105 u 2023. godini, kazao je direktor KCCG Aleksandar Radović.
Centar za rani razvoj KCCG danas u Naučno tehnološkom parku organizuje četvrti simpozijum o poremećajima iz spektra autizma, u susret 2. aprilu, Međunarodnom danu autizma.
Kako je saopšteno iz KCCG, ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma”, nastala je sa idejom upoznavanja autizma iz različtih aspekata, u društvu koje teži jednakim šansama za sve.
Navodi se da je sa simpozijuma poslata jasna poruka da šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
Radović je na otvaranju simpozijuma kazao da Crna Gora za sada nema registar osoba koje imaju neki od poremećaja iz spektra autizma.
Medicina, po sebi, ne može pružiti trenutni maksimum, bez konkretnog doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru – poručio je Radović.
On je naglasio da je u Centru moguće uraditi kompletnu dijagnostiku zlatnog standarda, kao bilo gdje drugo u razvijenom svijetu.
Međutim, informacije Centra za rani razvoj jesu veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu – rekao je Radović.
On je poručio da će u KCCG uraditi sve što je u njihovoj moći da unaprijede stanje u toj oblasti, svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari.
Podaci Centra za rani razvoj iz januara ove godine kažu da su kolege radile sa 557 djece. Od toga, dječaka je 439, a djevojčica 118 – rekao je Radović.
Kako je naveo, značajan broj te djece i dalje je u procesu dijagnostike, dio odlazi u inostranstvo, a uz to, dio roditelja i staratelja, uslijed stigme i straha, nekada odbija da prihvate postavljenu dijagnozu, pa je to proces koji potraje.
Radović je istakao da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste.
Tokom 2023. godine, postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle, 2024. godine bilo ih je 167 – naveo je Radović.
On se zahvalio zaposlenima Centra za rani razvoj, koji, kako je naglasio, i pored ograničenih kapaciteta, požrtvovano rade.
Kako je saopšteno iz KCCG, u Centru je 26 zaposlenih, od čega tri psihijatra, tri logopeda, po jedan defektolog-somatoped, defektolog-oligofrenolog, kao i klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije medicinske sestre sa visokom školom i šest zdravstvenih tehničara, uz troje zaposlenih iz administracije.
Milena Cojić iz Ministarstva zdravlja kazala je da je Vlada u oktobru 2023. godine, uz veliku pažnju stručne zajednice, usvojila Strategiju ranog razvoja djeteta 2023-2027.
U posljednjim godinama, u Crnoj Gori je prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja – kazala je Cojić.
Kako je rekla, Strategija ranog razvoja djeteta je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem uzrastu.
Posebno važno je što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivnosti usmjerenih ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma – istakla je Cojić.
Ona je navela da kroz različite obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge, kao i kroz sistem podrške porodicama, ta strategija ima za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva.
Cojić je dodala da će Ministarstvo zdravlja nastojati da rješava izazove po pitanju kadra, kao i u pružanju podrške djeci u tretmanima koji su zasnovani na naučnim metodama.
Specijalistkinja dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj, Iva Ivanović, naglasila je da su rana intervencija, individualizovani pristupi i kontinuirano obrazovanje stručnjaka ključni za poboljšanje kvaliteta života osoba sa autizmom.
Ovaj skup je za nas mnogo više od stručnog događaja. On je prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva, učimo jedni od drugih i zajednički tražimo bolje načine da razumijemo i podržimo osobe iz spektra autizma i njihove porodice – kazala je Ivanović.
Ona je pojasnila da poremećaj iz spektra autizma predstavlja neurorazvojno stanje koje utiče na način na koji pojedinci percipiraju svijet, komuniciraju i interaguju s drugima.
Još ne znamo zašto nastaje autizam, ali rezultati naučnih istraživanja govore da kombinacija genetskih i faktora sredine doprinosi njegovom razvoju – rekla je Ivanović.
Ona je istakla da osobe sa autizmom često imaju komorbiditete, odnosno pridružena stanja, koja su češće razlog otežanog životnog funkcionisanja nego sam autizam.
Iz KCCG su kazali da će na simpozijumu domaći stručnjaci održati stručna predavanja o savremenim naučno-stručnim, ali i društvenim saznanjima o autizmu.
Pored predavanja, uz diskusije i kroz kroz igru, dijeliće iskustva što je ujedno i prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma – kaže se u saopštenju.
Izvor: Mina
Demokratski senator Kori Buker ušao je u istoriju, održavši najduži govor ikada u Senatu. Maratonsko obraćanje demokrate iz Nju Džersija bio je simboličan protest protiv američkog predsjednika Donalda Trampa u kojem je upozorio na “ozbiljan i hitan” trenutak u američkoj istoriji. Govor je trajao, vjerovali ili ne, 25 sati i pet minuta.
Iako nije bila riječ o takozvanom “filibasteru“, govoru osmišljenom da ometa usvajanje nekog zakona, ipak je usporio zakonodavne poslove u Senatu koji je pod kontrolom Republikanaca. Pravila za takve govore zahtijevaju da govornik ostane na nogama i odustane od svojih pauza za toalet.
Buker je rekao da će govoriti dokle god bude fizički sposoban, kada je započeo svoj govor u ponedjeljak u oko 19 časova po lokalnom vremenu. Završio ga je u utorak u večernjim satima.
Buker (55), koji je četvrti po rangiranju demokrata u Senatu, dio vremena je iskoristio da pročita pisma svojih birača, koji su rekli da su pretrpjeli štetu zbog politika predsjednika Trampa.
Bivši predsjednički kandidat takođe je iskoristio vrijeme govoreći o sportu, recitujući poeziju i odgovarajući na pitanja svojih kolega. Buker, koji je Afroamerikanac, govorio je o svojim korijenima kao potomak i robova i vlasnika robova, prenosi BBC.
Rekord za najduži filibuster pripada američkom senatoru Stromu Turmondu iz Južne Karoline, koji je, prema zapisnicima Senata Sjedinjenih Američkih Država, govorio 24 sata i 18 minuta protiv Zakona o građanskim pravima iz 1957. godine.
Noviji u istoriji bio je filibuster Teda Kruza iz 2013. godine, koji je držao govor 21 sat. Ovaj republikanac tada je govorio protiv Obamakera.
izvor: Agencije, BBC
U Crnoj Gori u četvrtak, 3. aprila, u južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Na sjeveru Crne Gore umjereno do potpuno oblačno, ponegdje slaba kiša.
Vjetar povremeno umjeren, a ponegdje pojačan, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 13 stepeni.
Najviša dnevna do 22 stepena.
U eri digitalne komunikacije, kada poruke putuju brzinom svjetlosti, učenici VIII-2 odjeljenja Osnovne škole ,,Lovćenski partizanski odred” sa Cetinja, imali su priliku da otkriju ljepotu i posebnost tradicionalnog pisma.
Posjetom Pošti na Cetinju, upoznali su se sa pravilnim načinom adresiranja pisma i osjetili draž rukom pisanih poruka, koje nose osobitu emociju.
O ovoj zanimljivoj aktivnosti učenici i njihova nastavnica crnogorskog jezika i književnosti, Ana Borozan, govorili su u izjavi za Radio Cetinje, ističući da ljepotu i intenzitet najrazličitijih osjećanja u pismima ne može zamijeniti mobilni telefon sa SMS porukama ili internet komunikacija.
Posjeta je imala je za cilj da podsjeti mlađe generacije na značaj tradicionalne pisane komunikacije, koja se, uprkos savremenim tehnologijama, i dalje smatra dragocjenim oblikom izražavanja – kazala je profesorica Borozan.
Kroz razgovor i praktične primjere, učenici su spoznali su da tekstualne poruke, mejlovi i drugi digitalni servisi, iako praktični, nikada ne mogu u potpunosti zamijeniti emocije i značaj rukom napisanog pisma, koje je kroz vijekove bilo način čuvanja pisane riječi – zaključila je Borozan.
Nakon edukativne posjete Pošti, učenici su se pridružili grupi roditelja u obilježavanju Međunarodnog dana autizma. Puštajući plave balone sa gradskog trga, u znak podrške ovom važnom datumu i Udruženju, pokazali su svoju nesebičnost i izraženu empatiju koja je svima i potrebna.
Izložba akademske slikarke Marije Radusinović, pod nazivom „Izvan granice”, otvorena je večeras u Galeriji Centra za kulturu.
Mlada crnogorska umjetnica u svojim radovima koristi crtež i sliku kako bi, prema riječima Milene Latković iz Centra za kulturu, istraživala savremene probleme i deformitete ljudske prirode.
Njen rad prikazuje neobične, dehumanizovane likove u stalnoj promjeni, koji odražavaju haotični svijet u kojem živimo. Kroz svoja djela ona se bavi temama kao što su sudbina, smrt i unutrašnji svjetovi ljudi u savremenom društvu. Umjetnost Marije Radusinović se protivi jednostavnim rješenjima i poziva nas da razmislimo o dubljim pitanjima postojanja i života u današnjem svijetu – poručila je Latković.
Inspiraciju, za postavku radova nastalih tokom posljednje tri godine, umjetnica nalazi u ljudima.
Dosta istražujem njihovu unutrašnjost, taj neki unutrašnji svijet i upravo je to bila inspiracija da napravim ovu izložbu – objasnila je Radusinović.
Naziv izložbe nosi posebnu simboliku.
Izložba govori o tome kako treba da pređemo sve granice i kako ne treba da se bojimo sebe. Treba više da istražujemo sebe i našu unutrašnjost koja zna biti i lijepa i ružna na neki način – kazala je umjetnica.
Izložba Marije Radusinović organizovana je u okviru inicijative za podršku mladim i neafirmisanim likovnim umjetnicima sa Cetinja, a biće otvorena do 9. aprila.
Marija Radusinović rođena je 1997. godine u Podgorici. Diplomirala je 2020. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. Ratka Odalovića. Trenutno je na magistarskim studijama pod mentorstvom istog profesora. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2020. godine.
Njeno obrazovanje uključuje i međunarodne studije, kao što su Fakultet likovnih umjetnosti u Lisabonu (Portugal) 2019. godine, te Academy of Fine Arts u Gdanjsku (Poljska) 2022. godine. Njena umjetnička karijera bogata je nagradama, a ističe se osvojenim prvim nagradama za slike i grafike na međunarodnim izložbama u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini, kao i Crnoj Gori.
Marija Radusinović je imala nekoliko samostalnih izložbi, među kojima se izdvajaju izložbe u Podgorici, Tivtu i Budvi 2020. godine, kao i brojne kolektivne izložbe širom Crne Gore i Evrope.
Takođe, aktivno je angažovana i u teatarskoj sceni, kao dio projekta “Bunt” (Bunt Scena).
Zbirka pjesama za djecu „Vrapci na raskrsnici“, autorke Olivere Banović, predstavljena je večeras u čitaonici i biblioteci „Njegoš”, na Cetinju, povodom Međunarodnog dana dječije knjige.
Ova jedinstvena knjiga, nastala još dok je autorka bila djevojčica, osvježena je ilustracijama mališana, koji su svojim crtežima dodatno obogatili ovo izdanje.
Knjiga, ispisana rukopisom dječje mašte same autorke, sadrži 24 pjesme raspoređene u sedam tematskih ciklusa, uz dodatni ciklus proznih minijatura koji joj daje poseban poetski ritam i toplinu.
Ilustracije djece ovom izdanju daju poseban pečat i čine ga još autentičnijim – kazala je Banović, naglašavajući koliko su originalni crteži mališana obogatili njenu knjigu.
U izjavi za Radio Cetinje kniževnica je podijelila svoje oduševljenje što je imala priliku predstaviti svoju knjigu cetinjskim mališanima upravo na Svjetski dan dječije knjige.
Kako je istakla, bilo je to nezaboravno iskustvo koje je obogatila iskrena interakcija s mladim čitaocima.
Bilo izuzetno prijatno i lijepo druženje, dok su drugari pjesme toplo prihvatili i bili jako raspoloženi za čitanje. Događaj je upotpunio i moj prijatelj Žare Žabac, a najiskrenije se zahvaljum bibliotekarkama Kseniji i Vanji koje su se potrudile, pa će mi ovo druženje zasigurno ostati u sjećanju kao jedno od najljepših – kazala je Banović.
Veliko interesovanje za promociju potvrdila je i puna čitaonica, ispunjena djecom od predškolskog uzrasta do trećeg razreda osnovne škole.
Mališani su oduševljeni pratili program, a posebnu radost donio im je dječiji animator Žarko Žabac (Žarka Stanišića), koji ih je svojim prepoznatljivim stilom zabavio, ali i podstakao na čitanje pjesama i kreativne aktivnosti.
U programu su učestvovale viša bibliotekarka Ksenija Janković i bibliotekarka Vanja Boroe.
One su podsjetile goste da biblioteka nije samo prostor koji čuva knjige, već i mjesto gdje se rađaju maštoviti svjetovi, i da se kroz knjige djeca uče važnim životnim vrijednostima, uz nadu da će svaki dolazak u bublioteku biti inspiracija za nova čitanja i saznanja – saopšteno je iz bibioteke „Njegoš”.
Organizatori su istakli da je cilj ovakvih događaja podsticanje djece na čitanje i razvijanje mašte kroz književnost.
N. K.
Ogromna “streaming” platforma koja prikazuje seksualno zlostavljanje djece, s oko 1,8 miliona korisnika iz cijelog svijeta, deaktivirana je nakon trogodišnje istrage koja je rezultirala racijom u 31 zemlji, objavile su u srijedu njemačke vlasti, prenose HRT i Hina.
Ukidanje platforme “KidFlix”, stvorene 2021, najveći je poduhvat kada je u pitanju dječija pornografija od osnivanja Europola 1999, agencije EU-a za koordinaciju policije njenih članica – rekao je Gvido Limer, zamjenik upravnika bavarske kriminalističke policije na konferenciji za novinare u Minhenu.
Identifikovano je gotovo 1400 osumnjičenih. Na platfomi je navodno bilo prijavljeno ukupno 1,8 miliona korisnika od aprila 2022. Platforma se nalazila na darknetu, internetskim stranicama koje nijesu svima dostupne.
Ovo su užasni, mogući i nažalost nezamislivi činovi seksualnog zlostavljanja počinjeni nad djecom, vrlo malom djecom, čak i nad bebama, a bili su dostupni na videozapisima s vrlo dobrim kvalitetom slike – rekao je Limer.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske saopštilo je kako je Hrvatska sprovela dva kriminalistička istraživanja u kojima je utvrđeno da su počinioci koristili digitalnu platformu namijenjenu za činjenje krivičnih djela na štetu djece.
Nakon plaćanja registracije u kriptovaluti korisnici su imali pristup za više od 91.000 videozapisa u ukupnom trajanju od 6288 sati. U prosjeku su svaki sat postavljana oko tri i po nova videozapisa na sada deaktiviranu platformu.
Istraga, koja je započela 2022, u martu je rezultirala velikom policijskom operacijom uz potporu Europola.
U njoj su učestvovale vlasti ukupno 38 zemalja, većinom iz Evrope, ali i iz Sjedinjenih Država, Kanade, Kolumbije, Australije i Novog Zelanda.
Njemačka novinska agencija DPA, navodeći Europol, piše da se radi o jednoj od najvećih svjetskih pedofilskih mreža i dosad najopsežnijom operacijom protiv seksualnog zlostavljanja djece u Evropi.
Dodaje da je 79 osoba privedeno, a one nisu samo osumnjičene za gledanje ili preuzimanje video sadržaja seksualnog zlostavljanja djece, već su neki od njih osumnjičeni i za aktivno učestvovanje u zlostavljanju.