Nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“ za 2024. godinu, Fonda za aktivno građanstvo (FAKT), dodijeljene su večeras na tradicionalnoj svečanosti, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Ove godine žiri je odlučio da dodijeli četiri nagrade i osam specijalnih priznanja kompanijama, udruženjima i izuzetnim pojedincima koji su svojim nesebičnim zalaganjem unaprijedili svoje zajednice i inspirisali druge na filantropske aktivnosti.
Na pravom smo putu, onda kad shvatimo da smo svi odgovorni i da svi možemo nešto da uradimo. Zato smo i upalili Iskru, ali ne zaboravljamo da su na prvom mjestu odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i njaveći uticaj. Odgovorna je država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje društvo, zajednicu. Mi odavno ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijeva a suštnski je u izvornom smislu nestajala. Stoga je krajne vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva – kazala je izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, Anica Maja Boljević, ističući da se nagrada „Iskra“ već šesnaest godina dodjeljuje s ciljem podsticanja ulaganja u opšte dobro i izgradnje građanskog društva.
Kompanija One Crna Gora dobitnik je nagrade za doprinos filantropiji na nacionalnom nivou, dok je NLB banci Podgorica uručena nagrada za doprinos lokalnoj zajednici.
U kompaniji One vjerujemo da dobra djela nijesu samo velika finansijska ulaganja i veliki projekti. Ona su i oni mali koraci koji prave razliku u svakodnevnom životu. Naš projekat „Jedan mijenja svijet” temelji se upravo na toj ideji, da svako od nas svojim primjerom i djelima može pokrenuti promjene – kazala Tina Raičevic.
Nagradu za dopinos dijaspore dobila je porodica Hajdari koja u kontinuitetu pomaže ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, i organizuje aktivnosti za djecu i mlade. Postuhmno priznanje za doprinos opštem dobru dobio je Petar Sinanović Nagib.
Među dobitnicima specijalnih priznanja su filantropi iz Kluba mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, čiji članovi, njih 35, organizuju edukativne aktivnosti, pomažu socijalno ugroženim porodicama i učestvuju u međunarodnim kampovima.
Okupila nas je i pokrenula želja da pomažemo drugima, da tražimo dobro u svemu što radimo. Da mijenjamo, a ne da ravnodušno prihvatamo društvo kakvo jeste. U ime mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, zahvaljujem se onima koji su prepoznali naš rad trud i volju, i predložili nas za ovo važno prizanje – kazao je volonter Aleksa Vukmirović.
Specijalna priznanja za građanski doprinos opštem dobru dobili su Vuk Vujisić, Pavle Pepđonović, Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ i Centar za prava djeteta, dok je specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom iz Nikšić.
Za medijski doprinos filantropiji nagrađene su novinarke Tijana Perović (TV7) i Željka Mirković (TV Nova).
Ova nagrada nije samo moj lični uspjeh već i prizanje za sve nas koji svakodnevno ulažemo u medijski rad, koji vjerujemo u snagu riječii slike, koji se trudimo da istinu donesemo u domove naših sugrađana. Ovaj trenutak je za mene duboko emotivan, jer mi je oduvijek bilo važno da u svom radu kao novinarka, u svom doprinosu medijima, budem glas istine, odgovornostini solidarnosti – kazala je Perović.
Dodjelu nagrade „Iskra” organizuje FAKT, u saradnji i uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“.
U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uglavnom u noćnim satima ponegdje se očekuje kiša, prvenstveno na jugu.
Po kotlinama na sjeveru magla, koja će se u nekim mjestima zadržati duže tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru, ponegdje i duž obale pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do osam, a najviša dnevna od devet do 18 stepeni.
Vlada je u proteklih 15 mjeseci rada održala 146 sjednica, od kojih više od polovine – 58 odsto, telefonskih, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da sve treba da zabrine činjenica da se upravo na telefonskim sjednicama, često održanim vikednom ili noću, donose važne, ali i problematične odluke.
“Kako iz oblasti nacionalne bezbjednosti, međunarodnih odnosa, obrazovanja, finansijskih pitanja, strateških državnih projekata, ili onih koji adresiraju neke od ranjivih grupa”, naveli su iz CGO.
Prema njihovim riječima, mijenjani su brojni zakoni i usvajane odluke koje direktno utiču na kvalitet života građana Crne Gore, za koje nije bilo jasno koja je to hitnost uticala da se tako procesuiraju, ali je za neke bilo jasno da tu ima posla i za istražne organe.
“Ilustracije radi, iako je država u redovom stanju, što vlasti često podvlače, na telefonskoj sjednici, u noćnim satima, razriješen je jedan, a postavljen drugi direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, a na sličan način određen je i vršilac dužnosti direktora Uprave policije”, kaže se u saopštenju.
Iz CGO su rekli da je redovna praksa i da se na telefonskim sjednicama donose desetine kadrovskih rješenja, smjenjuju i postavljaju javni funkcioneri, a da ni članovi Vlade ili zainteresovana javnost nemaju priliku da se blagovremeno upoznaju sa motivima tih izmjena, ili biografijama onih koji se tako postavljaju na odgovorne pozicije.
“Preovlađujuće telefonske sjednice, uz ranije ukidanje direktnih prenosa sjednica Vlade, potvrđuje trend arogantnog odnosa izvršne vlasti prema građanima uz zidanje zidova netransparentnosti, kojima se ne doprinosi ni kvalitetu odluka od javnog interesa niti demokratskoj konsolidaciji”, navodi se u saopštenju.
U organizaciji neformalne grupe studenata “Kamo Śutra?” večeras je ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih oslova MUP više hiljada građana trinaestominutnom ćutnjom odalo poštu stradalima na Cetinju.
Nakon 13 minuta tišine organizovana je protestna šetnja do Skupštine Crne Gore gdje su održani govori. Organizatori su poručili da nisu sluge režima, i traže od premijera Milojka Spajića da se izjasni o zahtjevu za smjenu Danila Šaranovića i Alekse Bečića.
“Ako se premijer ne izjasni do 1. februara i ako naši zahtjevi ne budu ispunjeni spremni smo na građansku neposlušnost koju će predvoditi studenti”, poručili su studenti.
Tokom šetnje do Skupštine okupljeni su uzvikivali “Ubice”, “Ostavke”, “Foteljaši”, “Vidiš li nas dobro Danilo”, “Nema predaje”…
Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo: “Mir je naša racija”, “Crna i napaćena Gora”, “Studenti protiv nasilja”, “Šetamo danas, da nam đeca ne bježe sjutra”…
“Naši političari nas decenijama prave budalama ali neće više jer ćemo im reći da ovako više ne može. Nećemo da živimo u zemlji u kojoj se ne osjećamo sigurno. Nećemo stati dok svi naši zahtjevi ne budu ispunjeni”, poručili su studenti.
Naglašavaju da je ovo samo početak, “jer svidjelo se to njima ili ne, na nama svijet ostaje”.
“Ima nas dosta. Fotelja je samo obična stolica i nije moneta, ali kako biste to vi znali kad za vas sve ima cijenu ali nema vrijednost. Tražimo od premjera Milojka Spajića smjenu Danila Šaranovića i Alekse Bečića“, kazali su oni.
Meksički zaliev zvanično je preimenovan u Američki zaliv, dok će se planina Denali od sada zvati McKinley, saopšteno je iz američkog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Po naređenju predsjednika, Meksički zaliev će sada zvanično biti poznat kao Američki zaliev, a najviši vrh Sjeverne Amerike ponovo će nositi ime McKinley – navodi se u saopštenju.
Promjene će stupiti na snagu odmah, dok Američki odbor za geografska imena radi na ažuriranju zvanične savezne nomenklature u Informacionom sistemu geografskih imena.
Planina Denali (McKinley) se nalazi na Aljasci i najviša je u Sjevernoj Americi. Ime je dobila 1917. godine u čast predsjednika McKinleyja. Administracija predsjednika Baracka Obame je 2015. godine promijenila ime planine u Denali.
Ranije ove sedmice, zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Haq rekao je da nijedna zemlja ne treba da jednostrano mijenja ustaljena geografska imena bez konsultacija sa relevantnim međunarodnim tijelima.
Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum Pardo rekla je da će se Trumpova inicijativa za preimenovanje Meksičkog zaljeva odnositi samo na kontinentalni pojas SAD-a i da će zalev i dalje biti globalno poznat kao Meksički.
U subotu je potvrđeno da je u 74. godini poslije teške bolesti preminuo Dražen Dalipagić, jedan od najvećih košarkaša u istoriji Evrope. Odlazak ovog košarkaškog giganta prava je prilika da se prisjetimo njegove monumentalne karijere.
Utakmica koja je obilježila njegovu karijeru, jeste ona u kojoj je postigao čak 70 poena.
To je bio rekord Dalipagićeve karijere i ostvaren je 1987. godine. Jugoslovenski reprezentativac nosio je dres Venecije (drugi mandat u tom klubu), a rival je bio čuveni Virtus iz Bolonje.
“Italijanska liga tada je bila najbolja u Evropi, iza nje je bila jugoslovenska”, rekao je Dražen Dalipagić u intervjuu za Sport klub.
U čitavoj sezoni 1986/1987. Dalipagić je u prosjeku bilježio 36,5 poena po utakmici.
Kuriozitet je da je Dalipagić tek sa 29 godina napustio Partizan i jugoslovensku ligu, iako je tadašnja regulativa nalagala da domaći igrači moraju da ostanu u domaćem prvenstvu do 28. godine.
Izmjenama Krivičnog zakonika kojima se napad na nastavničke profesije svrstava u krivično djelo pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Iz MPNI su pohvalili aktivnosti Ministarstva pravde koje je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, prepoznalo ovu oblast kao posao od javnog značaja.
Poslovi od javnog značaja su prema Krivičnom zakoniku, poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost lica koja ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u ovu kategoriju, pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad – navode u saopštenju.
Izvor: DAN