Pretres protiv okrivljenog Miroslava Vukovića kome se na teret stavlja da je 5. septembra 2021. godine, tokom razbijanja barikade koju su postavili građani na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila, upravljajući bagerom kompanije ”Car invest”, nastavljen je danas u Osnovnom sudu na Cetinju – javlja Radio Cetinje.

Tokom današnjeg pretresa izvršen je pregled video snimaka koje je sudu dostavio svjedok odnosno policijski službenik Milan Bojić. Podsjetimo, on je u januaru ove godine pred sudom na Cetinju naveo da je snimao veći dio ovog događaja, ističući da posjeduje video snimak. Tada je saopštio da je uklanjanje vozila njemu djelovalo “krvnički” u smislu da vozila nijesu čuvana od štete, te da misli da su mogla da se uklone bez veće štete.

Zastupnica optužnice Sanja Radunović saopštila je danas da se iz Bojićevih snimaka vidi kako okrivljeni Vuković ulazi u radnu mašinu i upravlja istom, ali se ne vide konkretne radnje koje je u nastavku događaja isti preduzimao sa tom radnom mašinom u pravcu pričinjavanja štete na vozilima oštećenih.

Takođe se iz ovih snimaka može vidjeti i da se na okolnim brdima ne nalaze ljudi kako je to tvrdio okrivljeni Vuković i da su navodno sa istih pozicija gađali kamenicama policiju. Osim toga, iz izjave svjedoka Bojića proizilazi da on ima više snimaka pa predlažem da se isti na te okolnosti sasluša radi utvrđenja da li posjeduje snimke na kojima se vidi događaj u kojem okrivljeni Vuković sa radnom mašinom preduzima radnje na uklanjanju vozila sa puta – kazala je tužiteljka Radunović.

Branilac okrivljenog bageriste, Dejan Komnenović nije imao prigovor na sadržinu snimaka.

Primjećujemo da snimci potvrđuju da je na kritičnom mjestu bila jako slaba vidljivost a koja okolnost dovodi u pitanje vjerodostojnost iskaza Bojić Milana i Šćekić Marinka. Takođe, protivimo se da se u ovom postupku pribavljaju bilo kakvi video snimci jer je tužilaštvo imalo mogućnost da u postupku istrage sve snimke koje smatra relevantnim pribavi, pri čemu je tužilaštvu bilo očigledno poznato da isti postoje. Predlog da snimke sud naknadno pribavlja te da opet prolazimo kroz postupak vještačenja vrijeđa okrivljenom pravo na pravično suđenje i pravo na suđenje u razumnom roku – kazao je advokat okrivljenog, Dejan Komnenović.

Sudija Branislav Leković ipak je prihvatio predlog tužiteljke Sanje Radunović pa će saslušati svjedoka Milana Bojića radi utvrđenja posjedovanja video snimaka predmetnog događaja na kojima se vide radnje okrivljenog prilikom raščišćavanja terena i uklanjanja vozila sa puta.

Tokom pretresa danas su bili prisutni i građani čiji su automobili oštećeni na Adžića krivini: Boris Latković, Ivan Vicković, Duško Stanojević i Željko Roganović.

Oštećeni Boris Latković obratio se sudiji Leković rekavši da je ranije, tokom sudskog postupka, dostavljen snimak na kojem se iz daljine vidi kako se bagerista Vuković ”iživljava” nad vozilima.

Ovdje se radi o korupciji jer policajac Bojić koji je tvrdio da ima snimke, sada ih nema – kazao je Latković pred sudom.

Sudija Leković je nakon toga kazao da je policajac Bojić dostavio snimke koje ima, te da ukoliko posjeduje i druge snimke, sud će ga saslušati na te okolnosti.

Dakle, ako ima druge snimke u kojima se sve jasno vidi, tražićemo da ih dostavi, na predlog tužioca – ponovio je sudija Leković.

Suđenje se nastavlja 6. decembra, kada će biti saslušani okrivljeni Miroslav Vuković i policijski službenik Milan Bojić kojem je naloženo da dostavi dokazni materijal.

Podsjetimo, okrivljeni bagerista Miroslav Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva – Cetinje. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.

M. Jovanović

Crnogorski violinista, Cetinjanin Viktor Huter nastupiće u srijedu, 06.novembra u Dvorani Zajednice Talijana (CIRCOLO) u Rijeci.

Uz klavirsku pratnju profesora Alekseja Molčanova, Huter će izvesti Sonatu za violinu i klavir u A duru (Franck), kompoziciju Tzignae (Ravel) i Sonatu za solo violinu, br. 3 u D-mollu – Balllade (Ysaye).

Koncert, koji je na programu od 19 sati, organizuje Savez Crnogoraca Hrvatske i predstavnik crnogorske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije u saradnji sa Zajednicom Talijana Rijeke.

Huter je rođen 2003. godine na Cetinju gdje je završio osnovnu i nižu muzičku školu u klasi profesorice Tanje Bogdanović. Sa 13 godina je upisao srednju muzičku školu “Vasa Pavić” u Podgorici u klasi profesora Vilija Ferdinandija, a dvije godine nakon toga nastavio kao đak profesora Marka Simovića. Kao šesnaestogodišnjak upisuje Muzičku akademiju na Cetinju u klasi profesora Vujadina Krivokapića, kod koga je završio osnovne studije. Master studije nastavlja na istoj akademiji u klasi profesora Mihaila Bereznjickog.

Učestvovao je na brojnim muzičkim festivalima i takmičenjima, kako u zemlji tako i u inostranstvu i mahom osvajao prve i specijalne nagrade. 

U toku školovanja imao je priliku da se usavršava kod eminentnih muzičara kao što su: Roman Simović, Stefan Milenković, Arkadij Winokurow, Anton Martynov, Ivo Stankov, Anna Wandtke, Miša Berkut, Sreten Krstić, Dmitrii Prokofiev i Julia Fischer.

Nastupao je kao solista sa Crnogorskim orkestrom mladih, Revijskim orkestrom Allegro vivo i studnetskim orkestrom Muzičke akademije Cetinje.

Redovno nastupa kao član Crnogorskog simfonijskog orkestra, Crnogorskog orkestra mladih i regionalnog kamernog orkestra Camerata Balcanica. Član je klavirskog tria Aeternum i gudačkog kvarteta Gosl, osnovanih na Ljetnjem kampu za kamernu muziku na Ivanovim koritima. Redovno nastupa kao solista.

Građani Sjedinjenih Američkih Država danas biraju predsjednika. Kandidati za četverogodišnji mandat u Bijeloj kući su aktuelna potpredsjednica i kandidatkinja demokrata Kamala Harris (60) i bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Tramp (78). Analitičari ocjenjuju da bi 60. izbori, čiji ishod iščekuje cijela planeta, mogli biti presudni za američku politiku. Oko 80 miliona Amerikanaca već je glasalo ranije, ili poštom, a pratit će se rezultati glasanja u sedam ključnih država – Nevadi, Arizoni, Džordžiji, Sjevernoj Karolini, Viskonsinu, Mičigenu i – prije svih – Pensilvaniji.

Odluka o predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, iako tehnički zavisi od glasova svih birača, u velikoj mjeri će zavisiti od ishoda u samo sedam ključnih saveznih država. Uprkos činjenici da više od 240 miliona Amerikanaca ima pravo da glasa, mali broj država će zaista presuditi o tome ko će preuzeti Bijelu kuću – da li će to biti aktuelna potpredsjednica Kamala Haris ili bivši predsjednik Donald Tramp. Ove države, poznate kao “swing states“, one u kojima se političke preferencije često mijenjaju, i one će vjerovatno igrati ključnu ulogu u odlučivanju predsjedničke trke 2024. godine.

Sedam ključnih država

Iako se rezultati u većini država mogu predvidjeti na osnovu tradicionalnih preferencija birača, fokus kandidata usmjeren je na nekoliko država koje redovno mijenjaju svoju političku naklonost. Ove države su ključne za osvajanje potrebnih elektorskih glasova.

Arizona

Arizona je 2020. godine glasala za Dzozefa Bajdena sa razlikom od samo 0,3 procentna poena, što je bio prvi put od 1996. da je jedan demokratski kandidat osvojio ovu državu. Na ovim izborima, pitanja poput prava na abortus i imigracije biće presudna. Oko četvrtina birača u Arizoni su Latinoamerikanci, grupa koja je u velikoj mjeri podržavala Bajdena, ali nedavne ankete pokazuju da Haris ne uživa istu podršku među Hispanoamerikancima kao što je to bio slučaj s Bajdenom, prenosi Nova.rs. 

Džordžija

Pobjeda Bajdena u Džordžiji 2020. godine bila je istorijska jer je to bio prvi put da je jedan demokrata osvojio ovu državu još od Bila Klintona 1992. godine. Tramp je nakon toga uložio velike napore da ospori rezultate izbora, posebno kroz čuveni telefonski poziv državnom sekretaru Džordžije, Bred Rafenspergeru, tražeći da se “pronađe“ 11.780 glasova. Afroamerički birači odigrali su ključnu ulogu u Bajdenovoj pobjedi, a Harisina kampanja nastoji da ponovo pridobije ovu grupu, iako ankete pokazuju blagi porast podrške Trampu među crnim glasačima.

Mičigen

Mičigen, nekada sigurna država za demokrate, postala je neizvjesna u poslednje dvije predsjedničke trke, prvo birajući Trampa 2016. godine, a zatim Bajdena 2020. godine. Radnička klasa i birači iz industrijskih oblasti igraju presudnu ulogu u Mičigenu, dok je prisustvo arapsko-američke zajednice značajno, posebno u gradovima poput Dirborna. Pitanje izraelsko-palestinskih odnosa moglo bi da postane problematično za Haris, s obzirom na nepodijeljenu podršku demokrata Izraelu.

Nevada

Nevada je na poslednjih pet izbora oscilirala, ali je u dva prethodna ciklusa bila na strani demokrata. Ekonomska pitanja su ključna za glasače u Nevadi, gdje stopa nezaposlenosti iznosi 5,4 odsto, što je najviša stopa u zemlji. U Las Vegasu, stopa je još viša – 6,7 odsto. Iako republikanci tradicionalno imaju prednost kada su u pitanju ekonomske teme, neka istraživanja pokazuju da birači u Nevadi više vjeruju Haris nego Trampu u rješavanju ekonomskih izazova.

Sjeverna Karolina

Sjeverna Karolina se generalno smatra republikanskom državom, ali je Barak Obama uspio da je osvoji 2008. godine. Tramp je pobijedio 2020. godine, ali sa malom razlikom od 1,3 procentna poena. Neodlučni birači, koji čine 36 odsto populacije, čine predviđanja za 2024. godinu veoma komplikovanim. Haris je tokom godine posjetila Severnu Karolinu više puta, čime je pokazala da demokrate ozbiljno shvataju mogućnost pobjede u ovoj ključnoj državi.

Pensilvanija

Sa svojih 19 elektora, Pensilvanija je najveća neizvjesna država i ključna za obje strane. Tramp je osvojio ovu državu 2016. godine, ali je Bajden uspio da je povrati za demokrate četiri godine kasnije, dijelom zahvaljujući svom porijeklu iz pensilvanijskog grada Skrentona. Pravo na abortus, ekonomija i imigracija su ključne teme u ovoj državi, koja bi mogla odrediti ishod izbora.

Viskonsin

Viskonsin je još jedna država koja je nekada bila pouzdano demokratska, ali je prešla na Trampovu stranu 2016. godine. Bajden je uspio da vrati Viskonsin 2020. godine, ali s veoma malom razlikom. I demokrate i republikanci vide ovu državu kao ključnu, a Trampova kampanja je fokusirana na osvajanje njenih elektorskih glasova.

Uslovi za kandidaturu

Da bi se neko kandidovao za predsjednika Amerike mora da bude stariji od 35 godina, rođen kao Amerikanac i da u toj zemlji živi posljednjih 14 godina.

Donald Džon Tramp ima 78 godina. Rođen je 14. juna 1946. godine u Njujorku. Uz Džozefa Bajdena, najstariji je predsjednik SAD.

Trampov otac, Fred, bio je uspješan trgovac nekretninama, što je navelo Donalda da se uključi u porodični biznis.

Tramp je diplomirao ekonomiju na Univerzitetu Pensilvanije 1968. godine, a tokom sedamdesetih je preuzeo porodičnu kompaniju i proširio poslovanje kupovinom luksuznih nekretnina na Menhetnu, poput Tramp kule.

Popularnost je stekao tokom devedesetih, a medijski je zapažen i kao producent i voditelj rijaliti šoua “Šegrt”, koji se emitovao od 2004. do 2015. godine.

Kao kandidat Republikanske stranke, izabran je za 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 2016. godine, pobijedivši Hilari Klinton. Sprovodio je politiku “Amerika na prvom mjestu”, fokusirajući se na trgovinske sporazume i imigracionu reformu.

Tramp je 2020. izgubio na izborima od Džozefa Bajdena, ali nije priznao poraz i nije došao na inauguraciju nasljednika, suprotno običajima. Štaviše, sudi mu se za navodno podsticanje nemira u Vašingtonu 6. januara 2021. godine, kao i za nepoštovanje Ustava i izbornih zakona, nedolično ponašanje i seksualno uznemiravanje.

Iako se vjerovalo da je njegova karijera okončana odlaskom iz Bijele kuće, Tramp se vratio u trku i bez većih problema osvojio republikansku nominaciju za predstojeće izbore.

Kampanju za aktuelne izbore obilježio je atentat 13. jula u Pensilvaniji, kada je jedan posjetilac skupa ubijen, a Tramp lakše ranjen, dok je policija ubila atentatora. Sumnja se da je još jedan takav napad u posljednjem trenutku spriječen u septembru, u Teksasu.

Oženjen je Melanijom Tramp i ima petoro dece iz tri braka.

Kamala Haris – “kec iz rukava” demokrata

Iako je dugo u politici, bila je savezna senatorka i aktuelna je potpredsjednica SAD, Kamala Haris do prije par mjeseci nije bila ime koje Amerikanci lako prepoznaju.

Kada je u julu Džozef Bajden odustao od kandidature i predložio da ga zamijeni Harisova, najveći posao njene kampanje bio je da je birači upoznaju.

Kamala Haris ima 60 godina, rođena je 20. oktobra 1964. godine u Ouklandu, u Kaliforniji.

Njena majka, Šjamala Gopalan, bila je naučnica porijeklom iz Indije, a otac, Donald Haris, profesor ekonomije sa Jamajke. Zbog toga se smatra pripadnicom i azijskoameričke i afroameričke manjine.

Diplomirala je pravo na Univerzitetu Hauard i Pravnom koledžu Univerziteta Kalifornije u Hejstingsu.

Karijeru je započela kao zamjenica okružnog tužioca u okrugu Alameda, a 2003. godine postala je okružni tužilac San Franciska. Godine 2010. izabrana je za državnog tužioca Kalifornije, postavši prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj poziciji.

Kao senatorka Kalifornije od 2017. do 2021. godine, zalagala se za reformu krivičnog pravosuđa i zdravstvenu zaštitu.

U januaru 2021. postala je 49. potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država, prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj funkciji.

Tokom kampanje, koju je preuzela od Bajdena, fokusirala se na pitanja socijalne pravde, prava žena i imigracionu reformu.

Udata je za advokata Daglasa Emhofa od 2014. godine i maćeha je njegovoj djeci iz prethodnog braka.

Elektorski koledž – glasnik američkih birača

Predsjednika i potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država ne biraju građani neposredno, već svojim glasom biraju elektore u matičnoj državi, koji se potom izjašnjavaju o kandidatima u prijestonicama tih saveznih država, obrazajući instituciju Elektorskog koledža.

Zapravo, kada američki građanin glasa, on poručuje predstavnicima svoje savezne države, odnosno delegatima, za koga treba da glasaju.

Pobjednik je kandidat koji osvoji 270 elektorskih glasova od ukupno 538. Svaka savezna država ima određeni broj elektorskih glasova, proporcionalan broju njenih članova u Kongresu – kongresmena i senatora. Donji prag su dva senatora i jedan kongresmen iz svake savezne države.

Kandidat koji dobije većinu glasova u određenoj državi obično osvaja sve elektorske glasove te države, osim u slučaju Mejna i Nebraske, gdje elektori mogu biti podijeljeni.

Predsjednik, tako, može da postane i neko ko dobije manje glasova ukupno, što se dogodilo 2016. godine kada je Tramp pobijedio Hilari Klinton.

Istorija SAD pamti takvu pobjedu i Džordža Buša mlađeg nad Alom Gorom 2000. godine.

Pobjednik je onaj kandidat koji prvi dođe do 270 elektorskih glasova

Kada se utvrde glasovi novembarskih izbora, oni se prenose na elektore koji poslije izbora odlaze u Vašington, gdje se, formalno, bira predsjednik.

Elektori imaju nepisanu obavezu da poštuju volju građana, ali se događalo da su pojedini elektori kroz istoriju kršili pravilo, iako takvi presedani nikada nisu uticali na sam ishod izbora.

Ako nijedan kandidat ne osvoji potrebnih 270 elektorskih glasova, Predstavnički dom bira predsjednika među tri kandidata s najviše elektorskih glasova.

To se dogodilo dva puta. Najprije je 1800. godine tako izabran Tomas Džeferson, a potom i 1824, kada je između četiri kandidata izabran Džon Kvinsi Adams, koji je i inače osvojio više glasova od ostalih.

Istorijski, većina država je tradicionalno opredijeljena za jednu od stranaka, pa se kampanja fokusira na nekoliko kolebljivih država (swing states), gdje ishod glasanja nije očekivan.

Za razliku od, na primer, Kalifornije gdje obično pobjeđuju demokrate ili Teksasa koji je uobičajeno republikanski, kolebljive države mijenjaju raspoloženje i mogu preći s jedne strane na drugu.

Moguće je i da još neka od 50 saveznih država promijeni stranu i stranačku boju, ali ankete govore da su izbori u ovih sedam najneizvjesniji.

Poseban izazov je takozvano rano glasanje i glasanje poštom, na šta se na ovim izborima odlučilo skoro 80 miliona stanovnika.

Budući da su na tekućim izborima ranije i glasanje poštom izuzetno popularni, moglo bi da se oduži objavljivanje rezultata, zato što u državama brojanje počinje po zatvaranju birališta, što je slučaj i sa Pensilvanijom, ključnoj među kolebeljivim državama.

IZVOR: RTCG

Inostrani prodicent koji je snimio spot pod nazivom “Je t’ aime” albanskog pjevača Davida Drešaja na Lovćenu kod Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša nije imao zakonom propisana odobrenja, u prvom redu odobrenje Ministarstva kulture i medija, čime je prekršio odredbe Zakona o kinematografiji, saopštila je resorna ministarka Tamara Vujović.

“Shodno članu 21 i 22 Zakona o kinematografiji inostrani producent je bio u obavezi da podnese zahtjev za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, kojim je propisano da inostrani producent može da snima kinematografsko djelo samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo kulture i medija”, rekla je ona.

Zahtjev bi, kaže Vujović, prema citiranom zakonu trebalo da sadrzi: predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela, podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanja, kao i podatake o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.

Prilikom donošenja odluke, pojašnjava, Ministarstvo kulture i medija uzima u obzir scenario ili označene djelove teksta prema kojima bi se snimalo u Crnoj Gori, koje je producent uz zahtjev dužan da dostavi.

“Nosioci ovih aktivnosti su prema članu 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara bili u obavezi i da se obrate Upravi za zaštitu kulturnih dobara ukoliko se kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio koristi za reklamu, kao element firme za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe na način koji ne ugrozava njegov integriret. Napominjemo da takođe nismo u saznanju da je producent po ovom osnovu kontaktirao Upravu i dobio pozitivno mišljenje”.

Vujović je pozvala sve držaoce kulturnih dobara da sa posebnom pažnjom, analizirajući kvalitet i kontekst, donose odluke o ustupanju i korisćenju naših kulturnih dobara.

“Dakle, ponavljamo jedina institucija koja može izdati prethodno navedenu dozvolu je Ministarstvo kulture i medija, a ne bilo koja druga institucija. Ukoliko je bilo koja ustanova kulture ili bilo koja druga institucija preuzela zakonom propisane nadležnosti ministarstva, za tako nešto će snositi odgovornost”, piše u saopštenju.

U opisu spota na Jutjubu piše da su autori videa kosovski Mars Studio i Endrit Rahimi sa produkcijskim timom, da su izvršni producenti Drešaj i njegov menadžment, a da su snimanje odobrili Narodni muzej Crne Gore, Ivan Mijanović, Unesko i Nacionalni parkovi Crne Gore.

Njegošev mauzolej na Lovćenu na krajnje neprimjeren način predstavljen je u spotu pjevača Davida Drešaja, saopštio je Narodni muzej Crne Gore.

Napominju da u zahtjevu za snimanje nigdje nije naznačeno da se traži snimanje komercijalnog video spota za pjesmu, kao ni da će se snimanje obaviti isključivo ispred Mauzoleja na Lovćenu i da će u njemu učestvovati plesačice. Kažu da su zato dali saglasnost za snimanje, smatrajući, kako je i navedeno u zahtjevu, da se radi o snimanju par kadrova, za potrebe nekomercijalnog video klipa kojim se žele predstaviti prirodne ljepote Lovćena.

U opisu spota na Jutjubu piše da su autori videa kosovski Mars Studio i Endrit Rahimi sa produkcijskim timom, da su izvršni producenti Drešaj i njegov menadžment, a da su snimanje odobrili Narodni muzej Crne Gore, Ivan Mijanović, Unesko i Nacionalni parkovi Crne Gore.

Narodni muzej je pojasnio proceduru davanja saglasnosti za snimanja u objektima kojim upravlja ta ustanova.

“Narodnom muzeju se svake godine obrati veliki broj produkcijskih kuća, medija i influensera zahtjevima za snimanje kadrova u cilju promocije kulturnog nasljeđa. Kako se uglavnom radi o promotivnim i dokumentarnim filmovima ili video klipovima, koji se snimaju u cilju prezentacije kulture i umjetnosti, Narodni muzej istim daje saglasnosti za snimanje, uz prethodni zahtjev u kojem se precizno navodi šta se želi snimiti. Narodnom muzeju Crne Gore nedavno se mejlom obratila produkcijska kuća ‘Mars studio’ zahtjevom za dozvolu za snimanje ‘video klipa umjetnika Davida Drešaja na lokaciji Nacionalnog parka Lovćen’ i da će njihov stručni tim na profesionalan način ‘dočarati ljepotu lovćenskog parka’. Kako nigdje u zahtjevu nije naznačeno da se traži snimanje komercijalnog video spota za pjesmu, kao ni da će se snimanje obaviti isključivo ispred Mauzoleja na Lovćenu i da će u istom učestvovati plesačice, Narodni muzej je dao saglasnost za snimanje, smatrajući, kako je i navedeno u zahtjevu, da se radi o snimanju par kadrova, za potrebe nekomercijalnog video klipa kojim se žele predstaviti prirodne ljepote planine Lovćen. Budući da objekti Narodnog muzeja imaju status kulturnih dobara, za sva moguća komercijalna snimanja, shodno zakonskoj regulativi, neophodno je tražiti dozvolu od Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Kako u zahtjevu, a ni u kasnijoj telefonskoj komunikaciji predstavnika Narodnog muzeja i produkcijske kuće nijesu saopštene ključne činjenice za snimanje spota, smatramo da je ovim naša ustanova dovedena u zabludu”, piše u saopštenju.

Narodni muzej kaže da će razmotriti dalje korake u vezi sa pooštravanjem procedura i drugih postupanja po tom pitanju. “Preuzimajući odgovornost, ovim putem se izvinjavamo javnosti zbog moguće uznemirenosti”.

Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće pretežno sunčano.

Na sjeveru u jutarnjim satima, mjestimično magla i uglavnom slab mraz.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku ponegdje moguć umjeren do pojačan, sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 12, najviša dnevna od 10 do 22 stepena.